Author: Senada Kalic

  • Novopazarska Zelena pijaca i ovog utorka bogato snabdevena

    Novopazarska Zelena pijaca i ovog utorka bogato snabdevena

    Novopazarska Zelena pijaca je i ovog utorka dobro snabdevena. Prodavci kažu da su cene iste kao i prethodnih nedelja, ali i da je potražnja bolja. Prepuna Zelena pijaca kakva je bila danas najviše raduje prodavce.

    Potražnja je ista kako za voćem, tako i za povrćem. Cena kruske je 100, domaca sljiva košta 80 dinara. Kupina i malina koštaju 200 dinara. Borovnica je 500, dok aronija košta 150 dinara.

    Ako ste u potrazi za svežim voćem i povrćem pravo mesto je Zelena pijaca. Cene su prikladne pa shodno tome svako može da nađe robu za svoj džep.

    N. H.

    Podeli
  • Radionica “Vilina marama” u muzeju Ras

    Radionica “Vilina marama” u muzeju Ras

    Radionica „Vilina marama“ u muzeju Ras, bavi se izradom šamija na stari, tradicionalni način.  Učesnice radionice su devojčice uzrasta od 12 do 16 godina.  Kako kažu, zainteresovane su za rad i ovo im nije prva radionica na kojoj učestvuju.

    Projekat finansira Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije. Učesnice će dati svoj doprinos negovanju nematerijalne kulturne baštine.

    Radionica traje od 6. do 10. avgusta u muzeju Ras.

    N. H.

    Podeli
  • Proglašene najlepše bašte

    Proglašene najlepše bašte

    Konkursom Gradske uprave u okviru akcije “Da Pazar zablista” izabrane su tri najlepše bašte u Novom Pazaru. Vlasnicima su danas uručene i novčane nagrade. Cilj akcije je povećanje površina pod zelenilom i lepši izgled grada.

    Kriterijumi za odabir najlepše bašte bili su visoki. Pobedničke bašte izabrane su zbog prostora, raznovrsnosti i rasporeda biljaka. Treće mesto je osvojio Redžo Hasanović. Dobio je novčanu nagradu u vrednosti od 10.000 dinara koju je odlučio da udeli u humanitarne svrhe Udruženju građana “Otvorena ruka”.

    Drugoplasirani je Ismet Petlača koji je osvojio 20.000 dinara i takođe odlučio da novac udeli ugroženim porodicama.

    Pobednica na konkursu za odabir najlepše bašte je Mirsada Zećirović. Kako kaže, nije se nadala prvom mestu, ali joj je u svakom slučaju mnogo drago što je pobedila.

    Ovo je treća godina sprovođenja konkursa i sve je više zainteresovanih za učešće. Iz Odeljenja za zaštitu životne sredine kažu da je cilj akcije da pospeše građane da bude što više zelenila na prostoru grada Novog Pazara.

    N. H.

    Podeli
  • Sud vraća Mahmut-begovu džamiju Islamskoj zajednici Srbije

    Sud vraća Mahmut-begovu džamiju Islamskoj zajednici Srbije

    Nakon nasilnog upada u Mahmut-begovu džamiju u Prijepolje u utorak 24. jula, funkcionera Islamske zajednice u Srbiji i pristalica stranke Muamera Zukorlića i njenog nasilnog preuzimanja, Rijaset Islamske zajednice Srbije Medžlis Prijepolje podneo je Osnovnom sudu u Prijepolju tužbu protiv imama Elmedina Bećirevića, sa zahtevom da se uvede privremena mera. Nakon dobijene presude iz Islamske zajednice Srbije oglasili su se saopštenjem za javnost koje prenosimo u celosti:

    Islamska zajednica Srbije obaveštava javnost i vernike, da je Osnovni sud u Prijepolju svojim Rešenjem P-453/18 od 31.07.2018., odredio privremene mere, na predlog Islamske zajednice Srbije, Medžlis Prijepolje kao tužioca, protiv Elmedina Bećirovića iz Prijepolja, u parnici radi smetanja državine. Na osnovu zakona, žalba protiv tog Rešenja ne odlaže njegovo izvršenje.

    Tim privremenim merama koje je odredio sud, određena je zabrana tuženom Elmedinu Bećiroviću iz Prijepolja da trećim licima preda u državinu i na korišćenje objekat Mahmut – begove džamije, sa pripadajući, zemljištem, obe nepokretnosti u Prijepolju, u ul. Nijazije Musabegovića bb, koje nepokretnosti su upisane u Listu nepokretnosti br. 3213, KO Prijepolje, na kat. parc. br. 405, pod pretnjom izricanja novčane kazne za svako postupanje suprotno ovakvom rešenju i zabrana da taj tuženi preduzima radnje koje mogu naneti štetu tužiocu – Islamskoj zajednici Srbije sa sedištem u Beogradu, Medžlis Prijepolje na predmetnom objektu Mahmut – begove džamije u Prijepolju, sa pripadajućim zemljištem, kao i da vrši bilo kakve promene na tim nepokretnostima, takođe, pod pretnjom izricanja novčane kazne za svako postupanje suprotno toj sudskoj odluci.

    Ovom i ovakvom sudskom odlukom, potvrđena je protivpravnost u postupanju tuženog, Elmedina Bećirovića iz Prijepolja, koji je dana 24.07.2018., bez znanja i odobrenja Islamske zajednice Srbije, Medžlis Prijepolje, na krajnje nesavestan i nedopustiv način, oduzeo verski objekat Mahmut – begove džamije u Prijepolju od Islamske zajednice Srbije, Medžlis Prijepolje, na način da je razvalio bravu i katanac na ulaznim vratima ovog verskog objekta i zamenio ih drugim katancem i bravom, od kojih samo on ima ključeve. Nakon tog nedozvoljenog i nesavesnog čina, tuženi Elmedin Bećirović iz Prijepolja je u petak 27.07.2018., ovaj verski objekat džamije, bespravno predao na korišćenje drugoj verskoj organizaciji, Islamskoj zajednici u Srbiji (sa sedištem u Novom Pazaru), kao nevlasniku, da bi u tom verskom objektu džamije tog dana, bez znanja i odobrenja Islamske zajednice Srbije, Medžlis Prijepolje, kao vlasnika, održali molitvu (džumu), samo za lica pod kontrolom te druge verske organizacije – Islamske zajednice u Srbiji (sa sedištem u Novom Pazaru). Tom prilikom, kao i nakon toga, ovaj verski objekat džamije je, sve vreme, pod budnim okom i kontrolom kretanja i pristupa koju vrše više poznatih i nepoznatih lica, od kojih su neki i naoružani, što i ne skrivaju. Budući da je sam Elmedin Bećirović iz Prijepolja, unapred, 22.07.2018. pismeno obavestio drugu versku organizaciju – Islamsku zajednicu u Srbiji (sa sedištem u Novom Pazaru), da će džamat Mahmut – begove džamije u Prijepolju, dakle, i ovaj verski objekat džamije, predati drugoj verskoj organizaciji – Islamskoj zajednici u Srbiji (sa sedištem u Novom Pazaru), to nije teško zaključiti, ko je nalogodavac ove protivpravne i sramne „akcije“.

    Na gore opisani način, imam i vernici ove džamije, kao i druga lica ovog Medžlisa, bili su onemogućeni da ovaj svoj verski objekat, svo ovo vreme od 24.07.2018. mirno koriste za verske obrede i registrovanu versku delatnost, uzdajući se samo u Boga i sud, kao i u druge nadležne organe gonjenja, nakon što su pokrenuli deo odgovarajućih postupaka, po zakonu, zaključuje se u saopštenju Islamske zajednice Srbije.

    Izvor: PP Media

    Podeli
  • KAKO UŠTEDETI 6.800 DINARA MESEČNO?

    KAKO UŠTEDETI 6.800 DINARA MESEČNO?

    Kupovina na akcijskim sniženjima može biti dobar način da porodica uštedi a da ne mora ničega da se odrekne, jer su razlike u cenama često drastične, kao što je slučaj kod piletine ili svinjetine.

    Prema računici “Blica”, četvoročlana porodica koja kupuje namirnice i higijenska sredstva na sniženjima umesto isti taj proizvod po redovnim cenama za nedelju dana može da uštedi nešto više od 1.700 dinara, ili oko 6.800 mesečno, odnosno 57 evra. Kad se ova računica pomnoži sa 12 meseci, može se zaključiti da porodica godišnje tako može da uštedi čak 684 evra, odnosno jedno jeftinije porodično letovanje.
    Jedan od primera da je moguće bolje proći ako se obrati pažnja na sniženja jeste trenutni cenovnik piletine. Tako se kilogram pilećih grudi, u zavisnosti od trgovinskog lanca, prodaje za 240 dinara za kilogram na sniženju, dok je u drugim kilogram istog mesa čak 400 dinara po redovnoj ceni. Kada je svinjsko meso u pitanju, cene u prodavnicama neverovatno variraju. Kilogram svinjskog buta može se tako kupiti za 420 dinara u jednoj, ali i za 550 dinara u drugoj prodavnici. Uštedu veću od 300 dinara nedeljno može vam doneti kupovina mleka koje na akciji može da se kupi i za 85 dinara za litar, dok redovna cena ovog proizvoda za litar iznosi i do 150 dinara.

    Marija H. Vojnić iz okoline Subotice kaže da dva puta nedeljno kupuje u nekoliko velikih marketa, i to uglavnom proizvode na akcijama, jer smatra da tako može da obezbedi deci sve što im je potrebno.

    – Od kada imamo i drugo dete kupujem isključivo na akcijama i uspevam da uštedim 20 do 30 odsto po nabavci. Suprug i ja imamo prosečne plate, ali su cene visoke i zato bez štednje ne bismo uspeli da izvučemo mesec. Kupujem i hleb koji je najjeftiniji, mleko obavezno po najnižoj ceni, ali mi to ne uspeva uvek da pronađem, a najviše obraćam pažnju na povrće i meso jer kod te vrste robe razlike znaju da budu drastične. U proseku na ovaj način uštedim oko 3.000 dinara, a možda i više za mesec dana – kaže Marija.
    Dodaje da su uštede još i veće kada bi se u troškovnik uračunala, na primer, oprema za bebe, gde cene takođe veoma variraju.

    -Dok je sin nosio pelene, nije me mrzelo da pešačim dodatnih par kilometara ili da sednem u autobus, da bih mu kupila jeftinije pelene jer su uštede bile po više stotina dinara na jednom pakovanju – kaže ona. Njen suprug Zoran dodaje da štede i tako što kupuju veća pakovanja, a za primer navodi deterdžent za veš čija je cena za dva kilograma 400 ili 500 dinara, a za devet 1.200 dinara.
    Marko Dragić, pravni savetnik u Udruženju za zaštitu potrošača Vojvodine, kaže za “Blic” da “većina potrošača kada vidi akcijsku cenu pomisli da je to realna cena proizvoda i sama reč akcija ga privlači da kupi proizvod”.

    -Obično se stavljaju akcijske cene kada je roba pri isteku roka, kada postoje veće zalihe proizvoda, kada se bliže praznici radi većeg prometa. Ako je sniženje veće, višečlana porodica može dosta da uštedi mesečno. Naš savet kupcima je da na akcijskom proizvodu pogledaju da li je proizvod u roku. Da obrate pažnju da li je zaista proizvod na akciji, ili jedna cena stoji na polici, a druga na kasi – kaže on.

    Izvor: Blic

    Podeli