Radio Televizija Novi Pazar – ARHIVA

Author: Senada Kalic

  • Đekić: Inicijativa SDP-a da jedna ulica nosi ime po Hatidži Mehmedović

    Đekić: Inicijativa SDP-a da jedna ulica nosi ime po Hatidži Mehmedović

    Sandžačka demokratska partija je održala konferenciju za medije na kojoj je izrazila duboko žaljenje zbog vijesti da je na bolji svijet preselila predsjednica Udruženja „Majke Srebrenice“ Hatidža   Mehmedović.

    “Najiskrenije   saučešće   izražavamo   porodici,   rodbini,   prijateljima   i   članicama udruženja koje su izgubile iskrenog borca za pravdu i istinu.

    Izražavamo žaljenje što je njena smrt izazvala nečasnu, nehumanu i monstruoznu izjavu jedne od narodnih poslanica Srpske radiklane stranke. Ovakvo ponašanje i govor mržnje rijetko se mogao zabilježiti u  najgorem periodu 90-ih  godina. Izražavamo takođe zabrinutost da u XXI vijeku na javnoj političkoj sceni u Srbiji postoje ljudi koji ovako razmišljaju i na ovaj način govore.

    Iz tog razloga ćemo kao stranka koja je stožer i okosnica vlasti u Novom Pazaru podnijeti zahtjev Gradu i Skupštini grada da jedna ulica u Novom Pazaru ponese ime rahmetli Hatidže Mehmedović. Na taj način mi ćemo iskazati razumijevanje svih građana Novog Pazra za bol, patnju i tugu svih majki Srebrenice. Tako ćemo odati počast za hrabrost, borbu, istinu,  pravdu i za borbu za sve ideale.

    Sandžačka demokratska partija ne želi da ulazi u ovo nacionalističko ludilo i ostajemo privrženi principima tolerancije i razumijevanja. Naš odgovor na ovakav govor mržnje jesu naši transparenti koji su osvanuli u Novom Pazaru, poruka svima da rahmetli Hatiža nije sama, puno je dobrih ljudi kojima je čast sebe nazvati Hatižinom braćom i sinovima. Naša inicijativa da ulicu u Novom Pazaru nazovemo njenim imenom je poruka da je nećemo zaboraviti.

    Sandžačka demokratska partija je čvrstog opredjeljenja i čvrsto ostaje na svom kursu da se treba boriti za izgradnju modernog, demokratskog, evropskog društva i države i to ćemo stalno raditi sa onim zdravim i dobronamjernim snagama u ovoj zemlji. Onim snagama koje imaju svijetle poglede u budućnost i koje nisu opterećene mržnjom.” – istakao je predsjednik GrO SDP Novi Pazar, Fahrudin Đekić.

     

     

     

    Podeli
  • Ko li će sahraniti Vjericu Radetu

    Ko li će sahraniti Vjericu Radetu

    “Čitam umrla Hatidža Mehmedović iz udruženja biznismenki Srebrenice. Ko li će je sahraniti. Muž ili sinovi?”

    A onda u potpisu Vjerica Radeta.

    Ovakvu jednu bestijalnost može smisliti i plasirati čisto ZLO. Ne budala, ne nervni bolesnik kome je potrebno liječenje, ne neki zabavljač, nego čisto nepatvoreno zlo. Dosta ljudi je nakon čitanja i humanog zatomljavanja bijesa u sebi reklo onako na prvu, nemojte šitiri ovakve vijesti niti davati na značaju monstrumu.

    Ali nije li sveta ljudska i novinarska dužnost raskrinkati zlo i uperiti prst na njega. A u ovom slučaju zlo ima ime i prezime, ima svoj ružni humanoidni oblik, a bogme ima i funkciju. Preciznije više funkcija. Vjerica Radeta je potpredsjednica Srpske radikalne stranke, Vjerica Radeta je skupštinski poslanik u Srbiji, a Skupština je da podsjetimo poslije Ustava drugi po snazi političko-pravni ešalon. A Vjerica nije obična poslanica, ona je potpredsjednica Skupštine (sic!).

    Da, dobro ste pročitali. Osoba koja se sprda sa kostima ubijenih u srebreničkom genocidu je potpredsjednica Skupštine Srbije, pa nam obnašanje takve jedne funkcije ne dozvoljava da šutimo.

    No, ima bolnije, strašnije od toga. Vjerica je tu gdje jeste zahvaljujući glasovima pojedinih punoljetnih građana Srbije, koji su sve sa ličnom kartom pri punoj svijesti i savjesti zaokružili njeno ime i ime njenog mentora, ratnog zločinca Vojislava Šešelja. Pa tako uz ime i prezime zla, jasno saznajemo kako zlo dolazi na supremacijske funkcije moći. Još preciznije, narod ga dovodi. Nema tu nekakve mistike.

    A da zlo bude gore, Sarajevo, glavni grad moje zemlje, koja je preživjela genocid, doslovno je othranilo i iškolovalo Vjericu Radetu, podarilo joj diplomu pravnog fakulteta, zajedno sa diplomom koju je dobio i njen mentor, zločinac Šešelj. Da li je humano, etički, da li je zdravorazumski to prećutati? To je grijeh do Boga!

    Živa Hatidža

    A Hatidža Mehmedović?

    Hatidža je u nedjelju preminula. Savjest moje zemlje i suza na licu mojih naroda. Bol do neba i opomena vječna. Hatidža je u genocidu koji je počinjen u Srebrenici 1995. godine izgubila dva sina, supruga, brata i gotovo svu rodbinu. Ostala je Hatidža tada bez supruga Abdulaha, koji je imao 44 godine, te bez dvojice sinova, Almira i Azmira, koji su imali 18 odnosno 25 godina. I Hatidža je u svoj boli ovoga svijeta do zadnjeg dana svog života ostala istrajna i uporna u borbi za širenje istine, za pronalazak ubijenih, za saznanje čovječanstva o srebreničkom genocidu.

    Hatidža Mehmedović je bila savjest cijelog čovječanstva. Od medijskih superstarova sa one strane Atlantika, do običnog dobrog čovjeka bosanskog.

    Možete pomisliti da je najtužnija smrtovnica na svijetu Hatidžina. Ona se sahranjuje, a među ožalošćenim nema nikog svog. Ali to je privid. Iskrivljena slika. Među ožalošćenima smo svi mi, ljudi. Svih nacija, rasa, političkih pogleda, svjetonazora, ljudi Planete Zemlje.

    Hatidža ne može u istu rečenicu sa monstrumom. Niti u isti pasus.

    Zlo od sistema narađeno

    Sa druge strane je zlo, poput Vjerice Radete. To zlo sa imenom i prezimenom i sve opet jednako ružnom pojavom. Jer zlo je ružno. Pokazuje nam se takvo, da ga lakše prepoznamo.

    Ovo zlo nema niti roda ni poroda i umrijeće samo, od svijeta i sebe otuđeno. Teško i sporo, jer ni smrt ne voli zlo. Ali, upamtite, zarad budućnosti ovaj monstrum ne smije ostati zaboravljen. Jer tako nastaju monstrumi. Kada im se ne sankcionišu i zaborave monstruozni naumi. Dapače, oni su u poremećenom sistemu nagrađeni pozicijama, nagrađeni titulama i novčanim apanažama.

    Mučno je baviti se ovakvim zlom, to vas toksifikuje, doslovno truje, ali se mora privesti svjetlu dana. Pa treba reći da je nakon svega to zlo u Srbiji najkonkretnije institucionalno zbrinuto, ima, odvratno to zvuči, društvenu težinu.

    Ali budimo do kraja realni, Vjerica Radeta je tu gdje jeste UPRAVO zato što govori i promišlja ovakve ljudskom umu strane odvratnosti. Nisu za nju glasali zato što je bila dobar sarajevski student ili zbog frizure. Ne! Plebs gladan krvi traži Šešeljevu ekstenziju. I dobio je.

    A onda najstrašnije. To je urlik tišine koja para nebo tzv. “srBskog političkog korpusa”. Ko se to osim pojedinaca organizovano oglasio u Srba? A pogledajte političke srpske glavaše u Republici Srpskoj. Na teritoriji tog entiteta je Srebrenica. Na teritoriji tog entiteta je počinjen genocid. I šta? Ništa. Niti riječi, niti slova barem ljudskog prezira prema monstrumu iz srbijanske Skupštine. Samo tuga tišine. I onda sa punim pravom možemo reći, oni ćute jer je ćutanje odobravanje stavova Vjerice Radete. A odobravanje je sakupljanje političkih poena.

    Tako će nacionalističko rukovodstvo entiteta RS, dobiti naredne izbore, ne na lažnim obećanjima o nekakvim radnim mjestima. Ne! Dobiće izbore na negiranju genocida, na prizivanju novog genocida, na ukidanju i izmjeni Rezolucije o Srebrenici, na prećutnom aminovanju sumanutih riječi Vjerice Radete.

    Ali na koncu, ostaje istina sveta.

    Hatidža Mehmedović je sa svojom ubijenom porodicom živa u svima nama i živjeće vječno. Svaki sekund neko na ovoj Planeti po dobru pomene Hatidžu. Svaki sekund!

    A ovo lice zla. Ova Vjerica? Ona je živi mrtvac. Ona je ozračena mješina tjelesnih tečnosti i kostiju koja isijava zlo. A zlo se prima zato što namjesto kazne dobija nagradu. Zlo se prima u zloj bašti, treba to reći.

    Ono što moramo raditi svaki dan, svaki sekund je sjećanje na Hatidžu i liječenje od zla.

    Od zla se možemo izliječiti tako što ga imenujemo i osudimo. A “ovo” itekako ima ime i prezime. Ima i zaštitu i privilegije. Ima sistem i (nekakvu) moć. Preći ćutke preko ovog je gotovo pa saučesništvo.

    Izvor: Al Jazeera

    Podeli
  • Ilidža i ove godine zasijala punim sjajem

    Ilidža i ove godine zasijala punim sjajem

    Opština Ilidža i ove godine organizovala je i realizovala kulturno-muzičku manifestaciju Festival narodne muzike Ilidža 2018.

    Tehnički organizator i medijski pokrovitelj manifestacije već četvrtu godinu je Hayat televizija, inače dugogodišnji medijski partner Radio televizije Novi Pazar.

    Festival koji je na Ilidži održan od 18. do 21. jula. bio je svojevrstan praznik za oči I uši, I zahvaljujući njemu ta sarajevska opština prepoznatljiva je u celom regionu.

    Ilidža je i ove godine bila mesto okuplljanja i negovanja tradicionalnih vrednosti kroz narodnu pesmu i običaje.

    Na 55. festivalu narodne muzike Ilidža 2018 u takmičarskoj večeri nastupilo je 16 izvođača. Pobedničkom pesmom proglašena je numera  “Kako da te zaboravim” u izvođenju Nikoline Kovač. Najbolji izvođač je Mensura Bajraktarević koja je otpevala pesmu “Letne noći” nagrađenu i za najbolji aranžman, dok je pesma “Ljubav stara” dobila nagradu za najbolji tekst koji je napisao Mensur Mrehić. Glasovi publike odlučili su da je najbolji bio Dino Memić, a numera “Stara smokva’’ koju je izvodio dobila je nagradu za najbolju muziku.

    Inače na letnoj pozornici na Ilidži najpre je održano takmičenje harmonikaša, a za prvu harmoniku proglašen je Lazar Pušić iz Banja Luke.

    U poslednjoj revijajalnoj večeri publika na Ilidži uživala je u nastupima Harisa Džinovića, Šerifa Konjevića, Enesa Begovića, Hanke Paldum, Merime Njegomir te brojnih izvođača.

    Radio televizija Novi Pazar za predstojeći Kurban Bajram, sa Ilidže priprema sada već tradicionalni program.

     

    Senada Kalić

    Podeli
  • Letnja akcija dobrovoljnog davanja krvi

    Letnja akcija dobrovoljnog davanja krvi

    U Novom Pazaru održana je letnja akcija dobrovoljnog davanja krvi u organizaciji Instituta za transfuziju krvi Srbije, Crvenog krsta i Gradske uprave Novog Pazara. Za šest sati koliko je akcija trajala prikupljeno je 60 jedinica krvi. Akcija ima za cilj da se popune dnevne rezerve krvi koje mogu zadovoljiti kako terapijske tako i sve hiruške programe.

    Doktorka medicine, Bojana Spasić, istakla je da postoje kožna oboljenja koja imaju privremenu i trajnu zabranu za davanje krvi.
    “Sve alergijske promene na koži su privremena zabrana za davanje krvi dok druga hronična oboljenja u koja spadaju i autoimuna oboljenja kože su trajne zabrane za davanje krvi”, rekla je doktorka Spasić.

    Do popodnevnih sati odziv je bio zadovoljavajući. A dokaz da humanost Novopazaraca prevazilazi do sada prepoznatljive granice, je i taj sto je jedan od njih već potpisao donorsku karticu. Letnja akcija dobrovoljnog davanja krvi samo je još jedan dokaz da su Novopazarci ljudi dobre volje i da se rado odazivaju ovakvim i sličnim akcijama.

    N. H.

    Podeli
  • Elektronskim receptom do lijeka za manje od minut

    Elektronskim receptom do lijeka za manje od minut

    Na elektronski recept, koji bi od 1. jula trebalo da se uvede u cijeloj Srbiji, propisano je više od 1,3 miliona terapija, a u Ministarstvu zdravlja kažu da će se papirni recepti postepeno povlačiti iz opticaja do kraja godine i da će od 2019. sva terapija ići na e-recept. Sada će uz eletronski recept zadržavanje pored pulta apoteke trajati manje od jedne minute.

    Prema podacima Ministarstva zdravlja, elektronskim receptom je  “pokriveno” 65-70 posto domova zdravlja i apoteka u Srbiji, odnosno ukupno 96 ustanova primarnog nivoa zdravstvene zaštite Srbije.

    Ova procedura će biti jednostavnija i brža za pacijente, izbranim ljekrima stvoriće se mogućnost da više vremena posvete pacijentu, a država će uštedeti na godišnjem nivou i do dva miliona eura.

    Načelnica Apoteka Novi Pazar, Jasmina Nušević ističe da ovakva metoda daje odlične razultate, olakšava rad i uslugu pacijentima, ali da se kod ove usluge strogo  mora voditi računa o terminima propisivanja, odnosno preuzimanja lijekova.

    “ Važno je da se napomene da je najvažniji datum propisivanja recepta, a ne preuzimanja lijeka u apoteci. Od datuma propisivanja se računa onih sedam dana prije termina , kada pacijent bez problema može da vidi svoju terapiju na portalu. U slučaju da se desi da pacijet propusti termin, terapija se sklanja sa portala , te im se naknadno zakazuje najbliži termin”- istakla je načelnica Apoteka Novi Pazar, Jasmina Nušević.

    Uprkos jasnim pravilima, uposleni u apotekama će uvijek izlaziti u sustret pacijentima, a posebno su susretljivi prema pacijentima sa zahtjevnim terapijama.

    Svaka izdata kutija se evidentira kroz elektronski informacioni sistem i prilikom izdavanja tog lijeka u apoteci, izabrani ljekar na računaru dobija informaciju da li je pacijent dobio lijek, a na taj način može da kontroliše korišćenje izdate terapije.

    U Ministarstvu zdravlja podsjećaju da se terapija za hronične bolesti piše za šest mjeseci, što je jedna od velikih prednosti novog načina izdavanja medikamenata, jer nema odlaska kod izabranog ljekara po recepte svakog mjeseca.

     

    I.Hodžić

     

     

     

     

     

    Podeli