Author: Senada Kalic

  • U 2017. godini ubijeno 65 novinara, 326 u zatvoru, 54 taoci

    U 2017. godini ubijeno 65 novinara, 326 u zatvoru, 54 taoci

    Novinari su stradali obavljanja svog posla na terenu (na primer u artiljerijskom bombardovanju) ili su ubijeni zato što je njihovo izveštavanje nekoga razbesnelo

    PARIZ – Prema godišnjem izveštaju organizacije „Novinari bez granica” (RSF), ukupno 65 novinara je ove godine ubijeno, 326 se nalazi u zatvoru, a 54 njih su zadržani kao taoci.

    Novinari koji su preminuli, ili su zadobili smrtne povrede zbog obavljanja svog posla (na primer u artiljerijskom bombardovanju) ili su ubijeni zato što je njihovo izveštavanje nekoga razbesnelo, navodi se u saopštenju RSF.

    Većinu od 60 odsto preminulih čine oni koji su ubijeni.

    Iako su, kako se navodi, ove brojke zabrinjavajuće, 2017. je bila godina sa najmanjom stopom smrtnosti profesionalnih novinara (50 ih je ubijeno) u poslednjih 14 godina.

    Novinari, naravno, beže iz država kao što su Sirija, Jemen, Libija koje su postale previše opasne, ali RSF navodi da je i sve veća svest o potrebi da se novinari zaštite.

    Ujedinjene nacije usvojile su nekoliko rezolucija o bezbednosti novinara od 2006, a mnoge nove organizacije usvojile su bezbednosne procedure.

    Kako je istaknuto, ovaj pad se ne odnosi na smrt novinarki, koji se udvostručio.

    U 2017, ubijeno je njih deset, naspram pet u 2016, a većina žrtava bile su iskusne i borbene istraživačke novinarke koje su, uprkos pretnjama, nastavljale da istražuju slučajeve korupcije.

    Među nastradalima su Karuana Galicija sa Malte, Gauri Lankeš iz Indije i Miroslava Brič Veldusea iz Meksika.

    Kako se u saopštenju navodi, još jedna novina u 2017. jeste da su neke zemlje u kojima nije ratno stanje, postale skoro podjednako opasne za novinare kao i ratna područja.

    U zemljama gde nije ratno stanje, zabeleženo je 46 odsto smrtnih slučajeva, dok je u odnosu na 2016. bilo njih 30 odsto.

    Gotovo isti broj smrtnih slučajeva novinara (11) se dogodio u Meksiku kao i u Siriji, koja je bila najsmrtonosnija zemlja za novinare 2017. godine, sa 12 ubijenih.

    „Istraživački novinari koji rade na velikim pričama kao što su korupcije i skandali, igraju ulogu psa čuvara i postali su mete onih kojima smeta njihovo izveštavanje”, rekao je generalni sekretar RSF Kristof Deloire.

    On je istakao da „ova zabrinjavajuća situacija naglašava potrebu da se novinarima obezbedi veća bezbednost u doba kada i izazovi i opasnosti novinskog izveštavanja postaju sve više internacionalizovani”.

    Kao i stopa smrtnosti, opao je u odnosu na prošlu godinu i broj novinara koji se nalaze u pritvoru.

    Međutim, kako se navodi, uprkos generalnom opadanju, u određenim zemljama je broj pritvorenih novinara neobično visok, posebno u Rusiji i Maroku koje ranije nisu bili među najgorim zemljama koje hapse profesionalne novinare.

    Uprkos tome, oko polovina od ukupnog broja pritvorenih novinara nalazi se u zatvorima u samo pet država.

    Kina i Turska su i dalje dve države koje najviše hapse novinare.

    Konačno, 54 novinara trenutno su taoci nedržavnih grupa kao što su Islamska država i jemenski Huti.

    Skoro tri četvrtine tih talaca su lokalni novinari koji su jako slabo plaćeni, a preuzimaju ogromne rizike.

    Strani novinari koji su trenutno taoci, bili su svi kidnapovani u Siriji, ali se ne zna skoro ništa o njihovim trenutnim lokacijama, navodi se u saopštenju RSF-a.

     

    Izvor: Tanjug / Politika

    Podeli
  • U svetu 258 miliona migranata

    U svetu 258 miliona migranata

    Procenjuje se da u svetu trenutno ima 258 miliona ljudi koji su bili primorani da napuste svoje zemlje, što je 40 odsto više nego 2000. godine, navodi se u izveštaju Ujedinjenih nacija o međunarodnim migracijama.

    U izveštaju koji je objavljen na Međunarodni dan migranata precizira se da je pre 17 godina 2,8 odsto svetske populacije imalo migrantski status, a ove godine je to 3,4 procenta.

    U 2017. bogate svetske države su primile 64 odsto od ukupnog broja migranata, odnosno skoro 165 miliona ljudi. Preciznije, oko dve trećine migrantske populacije živi u svega 20 država.

    Najviše migranata, 49,8 miliona, ili 19 odsto od ukupnog broja, živi u Sjedinjenim Američkim Državama. Slede Saudijska Arabija, Nemačka i Rusija, koje su primile po 12 miliona ljudi, a na petom mestu je Velika Britanija, u koju je stiglo devet miliona migranata.

     

    Izvor: Fonet / Danas

    Podeli
  • Sjeničaci usvojili budžet za 2018. godinu

    Sjeničaci usvojili budžet za 2018. godinu

    Odbornici Skupštine opštine Sjenica usvojili su budžet za 2018. godinu, u kojem su prihodi od 966.074.431 dinara izjednačeni sa rashodima, a što je za oko 10 miliona dinara manje od plana za 2017. godinu. U planu rashoda najveći dio čine stavke za komunalne djelatnosti, koje iznose 135 miliona dinara.

    Za razvoj turizma planirano je 101.260.000 dinara, a za saobraćaj i saobraćajnu infrastrukturu planirano je 120.500.000 dinara, dok je prema ovom planu najmanje sredstava opredijeljeno za zdravstvenu zaštitu i to 2.500.000 dinara.

    Odbornici Bošnjačke demokratske zajednice Sandžaka (BDZS) glasali su protiv ovog budžeta, jer nisu dobili valjane izvještaje o načinu trošenja novca pojedinih javnih ustanova i preduzeća.

    Kako saznaje RTV Novi Pazar, budžetom za 2018. godinu, opština Sjenica nije izdvojila sredstva za finansiranje medija.

     

     

    Podeli
  • Podijeljeno nekoliko hiljada sadnica medastog bagrema

    Podijeljeno nekoliko hiljada sadnica medastog bagrema

    Gradska uprava Novog Pazara u saradnji sa Udruženjem poljoprivrednika iz Novog Pazara organizovala je akciju podjele sadnica medonosnog bagrema sugrađanima, poljoprivrednicima i članovima udruženja poljoprivrednika. Podijeljeno je nešto više od  10 000 sadnica.

    Dvadeset poljoprivrednika iz nekoliko poljoprivrednih udruženja dobili su po 500 sadnica medastog bagrema. Cilj ove, kao  i svih akcija koje organizuje Gradska uprava i Odjeljenje za zaštitu životne sredine je višestruk. Ovakvom akcijom prevashodno se želi pospiješiti bolja proizvodnja meda ali i zaštita tla od erozije.

    Pčelari i poljoprivrednici ističu da ovakve sadnice nakon  šest do sedam godina  mogu da postanu drvo koje postaje upotrebljivo.

    Rukovodilac Odjeljenja za zaštitu životne sredine  Gradske uprave Novog Pazara, Ivan Milanović je pozvao sve sugrađane poljoprivrednike da se uključe u ovakve i slične akcije, te da daju svoje prijedloge kako bi u budućem periodu bili što bolje realizovani.

     

    I. Hodžić

    Podeli
  • „Novi Pazar – novi poslovi”

    „Novi Pazar – novi poslovi”

    Grad Novi Pazar ispunio je sve uslove za realizaciju projekta vrijednog 200 000 eura, koji su pokrenuli nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ i Stalna konferencija gradova i opština. Sredstva su namijenjena zapošljavanju teže zapošljivih kategorija stanovnistva. Od ukupno 33 prijave Grad Novi Pazar je jedan od šest gradova koji su odabrani za ovaj projekat.

    U saradnji sa Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Nacionalnom službom za zapošljavanje, Timom za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva i Komesarijatom za izbjeglice i migracije RS, u okviru nemačko-srpske razvojne saradnje, Grad Novi Pazar ispunio je sve uslove za realizaciju ovog vrijednog projekta.

    Vođa projektnog tima, Fevzija Murić je između ostalog istakao da je projekat “ Novi Pazar- novi poslovi” izrazito važan, ali  da je posebno važna država Njemačka koji podržava ovakav projekat.

    Direktor Regionalne razvojne agencije Sandžaka SEDA,  Samir Kačapor je istakao da je nezaposlenost gorući problem i u Novom Pazaru, ali i u Srbiji, te da je ovakav projekat samo nastavak dobre saradnje SEDE i Grada Novog Pazara.

    Izvršni direktor Udruženje građana Inicijativa za razvoj i saradnju, Miodrag Nedeljković  je izrazio zahvalnost  i zadovoljstvo zbog buduće saradnje, te dodao da je Grad Novi Pazar jako kvalitetan partner za saradnju.

    Nosilac projekta “Novi Pazar – novi poslovi” je Grad Novi Pazar, a partneri na projektu su:

    1. Nacionalna služba za zapošljavanje – Filijala Novi Pazar
    2. Regionalna razvojna agencija Sandžaka “Seda” i
    3. Inicijativa za razvoj i saradnju “IRS” Beograd .

    Period implementacije Projekta je 13 meseci, sa početkom od 01.12.2017.godine do  31.12.2018.godine . Za 22.12.2017. godinu  zakazano je raspisivanje Javnog poziva, te i zvaničan početak realizacije ovog projetka.

     

    I. Hodžić

     

     

     

    Podeli