Predsednik Socijaldemokratske partije Srbije Rasim Ljajić, povodom obilježavanja Dana stranke, 20. februara 2021. godine, svečano će otvoriti nove prostorije Pokrajinskog odbora SDP Srbije u Novom Sadu, u subotu 20. februara 2021. godine u 12 časova. Prostorije se nalaze u Ulici Vojvođanskih brigada 17/ V sprat.
Predsednik SDP Srbije Rasim Ljajić tom prilikom će se obratiti predstavnicima prisutnih medija.
Inicijativa “Moja adresa Srebrenica”dobila je punu podršku svih probosanskih stranaka da bojkotuje predstojeće ponovljene izbore koji će u nedjelju, 21. februara, biti održani u Srebrenici. Ishod je to sastanka predstavnika probosanskih stranaka s čelnicima Incijative, koji je održan u Srebrenici, prenosi Tacka.net. Dobili smo podršku od svih političkih partija sa ovoga skupa u demokratskoj borbi za naš narod u Srebrenici. Dakle, odluka je da bojkotujemo naredne izbore u Srebrenici, koji su za nas nepravedni i nemoguće ih je održati – rekao je novinarima nakon sastanka član Inicijative Alija Tabaković. Ustavnom sudu BiH, kako je rekao, danas je predata apelacija sa privremenom mjerom. Zaključak je svih političkih partija koje su danas učestvovale na sastanku da Ustavni sud hitno reaguje po pitanju te privremene mjere.
Na današnji dan, 18. februara 2021. godine, navršava se 28 godina od kada su pripadnici tadašnje Vojske Jugoslavije napali i razrušili bošnjački deo sela Kukurovići u opštini Priboj. Tom prilikom ubijeno je troje meštana ovog sela. U spaljenim kućama nakon napada pronađena su tijela Fatime Sarač, Uzeira Bulutovića i Mušana Husurovića. Do danas počinioci nisu kažnjeni, a žrtve obeštećene.
Napadu su prethodila višemesečna zastrašivanja i pljačkanja zbog čega je veliki broj ljudi napustilo selo. U aprilu iste godine spaljeno je još osam kuća, kada u Kukurovićima više nije bilo nikoga.
Sandžačka demokratska partija podseća da je, tom prilikom, izvršen uviđaj, ali da do danas nije identifikovan nijedan počinilac. Žrtve nisu obeštećene ni materijalno, ni moralno. U negiranju ovog zločina nisu učestvovale samo domaće institucije. Očekivanja žrtava su izneverena i od strane Evropskog suda za ljudska prava, koji je u junu 2018. godine odbio da razmatra predstavku članova porodica, bez dodatnog obrazloženja zašto je tako postupio. Pored toga što su tom odlukom iscrpljene pravne mogućnosti za naknadu štete, ovakva odluka Evropskog suda za ljudska prava dodatno je umanjila mogućnost da pravda za žrtve ovog zločina bude ostvarena pred domaćim pravosudnim organima.
SDP naglašava da je zločin u bošnjačkom delu sela Kukurovići opomena za celokupno društvo, a da izostanak procesuiranja odgovornih ne doprinosi stvaranju pravednog društva u kome su svi građani jednaki, bez obzira na versku ili nacionalnu pripadnost.
Tokom ratova devedesetih ostalo je mnogo nerešenih zločina i žrtve koje nikada nisu dočekale pravdu. Civilizacijska je tekovina da svaki zločin ima svoje ime i prezime, baš kao i žrtve što imaju, jer samo tako možemo da izgradimo poverenje naroda u institucije. Ostaćemo istrajni u tome da izgradimo takvo društvo.
Zato će SDP uvek insistirati da se ovaj i slični zločini nikada ne zaborave.
Bosna i Hercegovina i Sandžak iznjedrili su ličnosti koje su svojim uspjesima i radom podigli rejting drugih država, a mnogi su uspjeli zauzeti i visoke položaje u vladama i parlamentima i gradskim upravama nekih od najmoćnijih evropskih država, prenosi Tacka.net
Baronesa Arminka Helić je jedna od najutjecajnijih Bosanki današnjice. Helić je rođena 1968. godine u Gračanici, a tokom rata izbjegla je u Englesku, gdje je završila niz prestižnih škola i univerziteta i počela raditi kao savjetnica bivšeg ministra vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva Williama Haguea.
Helić slovi za jednog od najvećih stručnjaka u Britaniji za vanjsku politiku i članica je Konzervativne stranke Velike Britanije. Britanska kraljica dodijelila joj je titulu baronese i od 2014. godine je članica Doma lordova
Visoko mjesto na listi uspješnih svjetskih političara porijeklom iz BiH svakako zauzima i 35-godišnja Alma Zadić, porijeklom iz Tuzle, koja je imenovana za ministricu pravde u novoj vladi Austrije kao prijedlog stranke Zelenih, koja je potpisala koalicioni sporazum sa vodećom austrijskom konzervativnom Narodnom strankom kancelara Sebastiana Kurza.
Zadić je je s roditeljima izbjegla u Austriju 1994. godine gdje je završila pravni fakultet, a potom studirala u New Yorku na Columbia University. Zadić je inače prva Bosanka i Hercegovka koja je izborila mjesto u najvišem zakonodavnom tijelu Austrije na izborima 2017. godine. Sada je napravila i korak više izborom u izvršnu vlast, a povjeren joj je jedan od najvažnijih resora – pravda.
Ajsela Brunčević zasigurno je još jedna od najuspješnijih političarki porijeklom iz Srbije/Sandžaka. Skupština švedskog Geteborga imenovala je za Majorna/Linné, jedne od najvećih gradskih opština. Ajsela Brunčević je kandidat Center partiet, a povereni mandat traje 4 godine.
Ajsela je rođena 1961. godine u Novom Pazaru, a potiče iz porodice Imamović. Završila je Pravni fakultet u Prištini i Montessori školu u Švedskoj. Sa porodicom se 1993. godine odlazi u Geteborg i nakon doškolovavanja radi kao nastavnik u Montessori školi.
Još jedna Bosanka koja je obnašala funkciju ministrice. Riječ je o Aidi Hadžialić, koja je bila ministrica za visoko i srednje obrazovanje u Vladi Kraljevine Švedske koju predvodio premijer Stefan Lofven.
Aida Hadžialić je bivša ministrica za visoko i srednje obrazovanje u Vladi Kraljevine Švedske
Hadžialić je rođena 1987. godine u Foči, a u Švedsku je došla kao petogodišnjakinja sa porodicom kao izbeglica. U Švedskoj je krenula u školu, a po završetku srednje škole, upisuje pravo na Univerzitetu Lund gdje je 2010. godine diplomirala.
Sa 16 godina postaje član Socijaldemokratske unije Švedske (SSU), a prvi politički uspeh ostvaruje već 2010. godine kada je kao članica Socijaldemokratske partije izabrana u parlament grada Halmstada, a potom i za zamjenicu gradonačelnika Halmstada.
I Bugojanka Hannah Sumeja Atić imenovana je na mjesto zamjenika ministra industrije i privrede u Vladi Norveške. Atić je u Norvešku došla 1993., godinu nakon što je, kao desetomjesečna beba, s majkom iz Bugojna izbjegla na Brač. Još kao srednjoškolka, uključila se u omladinsku partiju Unge Hoyre gdje je bila veoma aktivna.
Hannah Sumeja Atić je zamjenica ministra industrije i privrede u Vladi Norveške
Kada se iz gradića, u kojem je završila osnovnu i srednju školu, preselila u Bergen zbog studiranja, ponuđeno joj je da bude sekretar partije. Kasnije je bila potpredsjednica, pa predsjednica partije. U februaru prošle godine imenovana je za političkog savjetnika premijerke ove zemlje Erne Solberg.
I Sarajka Jasmina Hostert, također je kandidatkinja za parlament i to njemački Bundestag. U ratu u BiH je ostala bez ruke i poslana je u Njemačku na liječenje. Tu je završila fakultet i uključila se u partiju SPD.
Ovo su samo neki od uspješnih svjetskih političara porijeklom iz BiH. Taj broj je mnogo veći, a vjerovatno će još rasti ako uzmemo u obzir tempo iseljavanja iz naše zemlje.
Vučić je ocenio da je Sretenje jedan od najvažnijih datuma u verskoj i političkoj istoriji zemlje jer je to datum kada se rađala moderna srpska država.
Ukazom predsednika Srbije, među dobitnicima odlikovanja povodom Dana državnosti našli su se i novinar RTV Novi Pazar, Zoran Maksimović i novopazarska doktorica, Binela Mavrić. Oni su ovo odlikovanje dobili za posebne zasluge u oviru zdrastva, odnosno novinarstva za vreme pandemije korona virusa.
Spisak svih odlikovanih:
1. Njegova Svetost Gospodin Kiril Patrijarh moskovski i sve Rusije – Orden Republike Srbije na velikoj ogrlici – KOPR 1
2. Jurij Borisov, zamenik predsednika Vlade Ruske Federacije – Orden Republike Srbije na lenti – KOPR 2
3. Prokopis Pavlopulos, bivši predsednik Republike Grčke – Orden Republike Srbije na lenti – KOPR 3
4. Nikos Hristodulidis, ministar spoljnih poslova Kiparske Republike – Orden srpske zastave prvog stepena – KOPR 4
5. Pekinški institut za genetska istraživanja (BGI Group) – Orden srpske zastave prvog stepena – KOPR 5
6. Emir Kusturica – Sretenjski orden prvog stepena – KOPR 6
7. akademik Aleksandar Rukavišnjikov – Sretenjski orden prvog stepena – KOPR 7
8. akademik Manana Popova – Sretenjski orden prvog stepena – KOPR 8
9. Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu – Sretenjski orden prvog stepena – KOPR 9
10. Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta u Beogradu – Sretenjski orden prvog stepena – KOPR 10
11. Aleksandar Berček – Sretenjski orden drugog stepena – KOPR 11
12. Pero Zubac – Sretenjski orden drugog stepena – KOPR 12
13. Narodni muzej Toplice Prokuplje – Sretenjski orden trećeg stepena – KOPR 13
14. Narodni muzej Užice – Sretenjski orden trećeg stepena – KOPR 14
16. Predrag Gaga Antonijević – Orden Karađorđeve zvezde prvog stepena – KOPR 16
17. Goran Bregović – Orden Karađorđeve zvezde prvog stepena – KOPR 17
18. Stefan Milenković – Orden Karađorđeve zvezde prvog stepena – KOPR 18
19. Milan Marinković Cile – Orden Karađorđeve zvezde prvog stepena – KOPR 19
20. mr Jadranka Jovanović – Orden Karađorđeve zvezde prvog stepena – KOPR 20
21. Momčilo Bajagić Bajaga – Orden Karađorđeve zvezde prvog stepena – KOPR 21
22. Borisav Bora Đorđević – Orden Karađorđeve zvezde prvog stepena – KOPR 22
23. Minja Subota – Orden Karađorđeve zvezde drugog stepena – KOPR 23
24. Er Srbija (Air Serbia) – Orden Karađorđeve zvezde drugog stepena – KOPR 24
25. Srpski nacionalni savjet Crne Gore – Podgorica – Orden Karađorđeve zvezde drugog stepena – KOPR 25
26. prof. dr Vlado Đajić generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske – Orden Karađorđeve zvezde drugog stepena – KOPR 26
27. dr Tatjana Adžić Vukičević – Orden Karađorđeve zvezde drugog stepena – KOPR 27
28. prof. dr Miroslav Vukosavljević – Orden Karađorđeve zvezde drugog stepena – KOPR 28
29. Nataša Drakulić – Orden Karađorđeve zvezde trećeg stepena – KOPR 29
30. Univerzitet odbrane – Orden belog orla sa mečevima trećeg stepena – KOPR 30
31. potpukovnik Đorđe Ivanov – Orden belog orla sa mečevima trećeg stepena – KOPR 31
32. general policije Predrag Marić, posthumno – pripadnik Ministarstva unutrašnjih poslova – Orden zasluga za odbranu i bezbednost prvog stepena – KOPR 32
33. Stojanče Stošić, kapetan policije – Zlatna medalja za revnosnu službu – KOPR 33
34. Slavoljub Spasenović, vodnik prve klase – pripadnik Ministarstva unutrašnjih poslova – Srebrna medalja za hrabrost „Miloš Obilić“ – KOPR 34
35. Mirko Kešeljević, mlađi vodnik policije – pripadnik Ministarstva unutrašnjih poslova – Srebrna medalja za hrabrost „Miloš Obilić“ – KOPR 34
36. Nikola Kilibarda, mlađi vodnik policije – pripadnik Ministarstva unutrašnjih poslova – Srebrna medalja za hrabrost „Miloš Obilić“ – KOPR 34
37. Saša Bogićević, vojni službenik – pripadnik Ministarstva odbrane i Vojske Srbije – Srebrna medalja za hrabrost „Miloš Obilić“ – KOPR 35
38. Nenad Crnogorac, vojni službenik – pripadnik Ministarstva odbrane i Vojske Srbije – Srebrna medalja za hrabrost „Miloš Obilić“ – KOPR 35
39. Pripadnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije – (1 lice) zlatna medalja za zasluge i (35 lica) srebrna medalja za zasluge – KOPR 36
40. Pripadnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije – (1 lice) zlatna medalja za revnosnu službu i (54 lica) srebrne medalje za revnosnu službu – KOPR 37