Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović i državni sekretar Enes Buhić sastali su se sa ambasadorom SR Nemačke Tomasom Šibom. Teme sastanka bile su jačanje saradnje između dveju zemalja u oblasti infrastrukturnih projekata s akcentom na projekate koji se odnose na zaštitu životne sredine u koje je Njemačka uključena kroz finansijsku i političku podršku. Nemačka je sa 1,9 milijardi dolara pojedinačno najveći donator Srbije i strateški partner od najvećeg značaja u procesu pridruživanja Srbije Evropskoj uniji, izjavio je Momirović. Njemački ambasador je istakao da Srbija uvijek može da se pouzda u Njenačku kao važnog partnera. Državni sekretar Buhić navidi da je za Ministarstvo od posebne važnosti saradnja u oblasti zaštite životne sredine koje će obuhvatiti gradove i opštine u Srbiji, gde postoje velike potrebe za ulaganjima i usklađivanjem sa zahtjevima EU u ovoj oblasti.
Nacionalno pitanje Bošnjaka bila je tema današnje pres konferencije SDP-a. Istaknuta je zabrinutost zbog situacije u Sjenici gjde je smanjen broj odjeljenja na bosanskom jeziku i umanjen bužet Bošnjačkom nacionalnom vijeću.
Pojedine situacije u Sandžaku ukazuju da je potrebna jača instituacionalna borba za prava Bošnjaka. Jedan od primjera koji govori u prilog toj tvrdnji je osnovna škola u Sjenici. 297 učenika je pohađalo i završilo nastavu na bosanskom jeziku, njih 65 nastavu je završilo na srpskom jeziku.Elvir Eminbegović,iz SDP-a ističe da odjeljenja na bosanskom i srpskom jeziku po statistici nisu srazmjerno rapoređena. Pri upisu u srednju školu izučavanje maternjeg jezika i formiranje odjeljenja planirano je 50-50 posto iako statistika pokazuje drugačije, što smatra da nije uredu.
,,Ako je takva situacija to znači da je volja roditelja prije svega, da se djeca školuju na maternjem jeziku ugrožena i mi želimo da se to što prije ispravi i da se srazmjerno broju učenika koji su završili nastavu na svom maternjem jeziku tako odjeljenja i formiraju ,, rekao je Eminbegović.
Eminbegović navodi da je nedopustivo da opština Sjenica smanjuje izdvajanje za finansiranje rada Bošnjačkom naciobnalnom vijeću, preko kojeg se institucionalno rješavaju pitanja Bošnjaka. Navodi da je u pitanju kršenje zakonske obaveze.
,,Druga stvar koja me jako boli je da je smanjeno izdvajanje iz budžeta opštine Sjenica za rad Bošnjačkog nacionalnog vijeća što je zakonska obaveza svake opštine gdje nacionalni savjeti djeluju, sa 6 miliona koliko je bilo prethodnih godina na 500 hiljada. Mislim da to nije dobra poruka Bošnjacima u Sandžaku,, smatra Eminbegović.
Iz SDP-a je upućen apel da se hitno ove stvari promijene. Uzme li se u obzir koliki značaj Vijeće ima za Bošnjačku zajednicu neophodno je, ne vratiti isti iznos, nego uvećati finansijska sredstava neophodna za njegov nesmetan rad. Osim toga, navodi da su nedopustive uvrede na nacionalnom osnovu. Na kraju ističe da, ako neko misli da ima monopol na patriotizam i na nacionalna pitanja – taj sigurno nije dobronamjeran . Sdp, navodi Eminbegović, je nacionalno svjesna partija , zahvaljujuci kojoj je 2001. godine pokrenut proces promjene naziva Musliman u Bošnjak, što se odnosi i na maternji jezik. Pokrenut je i proces o savjetima nacionalnih manjina, pa pored 4 osnovne oblasti kojima se bave , po tom zakonu ovo tjelo može predlagati i pokretati inicijative čiji je cilj poboljšati status Bošnjaka u Srbiji.
Poslije obilaska radova, predsjednika stranke SDP-a Rasima Ljajića, na dionici puta Novi Pazar-Tutin, održan je sastanak državnog sekretara ministarstva građevine, saobraćaja i infrastrukture, Enesa Buhića sa investitorima, izvođačima, predstavnicima kompanije Tasjapi i predstavnikom JP ,, Putevi Srbije“.
Tema razgovora bili su problemi na koje su nailazili tokom radova. Najveće probleme stvarali su vremenski uslovi zbog kojih su radovi bili otežani. Realizacijom ovog projekta biće riješen je dugogodišnji problem stanovnika Tutina i Novog Pazara , a sprovodiće se ranije dogovorenom dinamikom, rekao je za RTVNP mentor projekta , Enes Buhić.
Na današnji dan 1945 godine strijeljan je Aćif Hadžiahmetović, vođa odbrane Novog Pazara u Drugom svjetskom ratu. U Srbiji se zvanično smatra narodnim neprijateljem, a u srpskoj historiografiji označen je kao jedan od neprijatelja srpskog naroda na području Sandžaka. Zahvaljujući njemu, ovaj kraj nije doživio sudbinu ostalih dijelova Sandžaka,piše Tacka.net .
Aćif-efendija: “Dokle budete ovu zemlju hranili našim kostima i pojili muškom krvlju, nicat će trnje po kojem ćete noge lomiti!”
Aćif Efendija Hadžiahmetović
21.1.1945
“Sjećam se ko danas, počinje Jusuf svoje svjedočenje, kroz čaršiju je prostrujala vijest da će se sutradan (21. januara) na Hadžetu streljati Aćif i Ahmet Daca. Ja sam u to vrijeme, kao petnaestogodišnjak, bio u partizanskoj miliciji. Iz znatiželje sam na Hadžet pošao sa mojim prijateljem Medom Rožajcem. Snijeg je bio napadao do koljena. Narod se bio iskupio na hadžetsku livadu koja se nalazila sa druge strane današnjih Bolnica. Tu je nekada bilo igralište. Na livadi je bilo, pored narodne mase, i oko 300 vojnika. Oni su bili postrojeni naspram nas. Svi smo gledali u pravcu gradskog zatvora odakle je trebalo da dođu Aćif i Ahmet. Nije prošlo mnogo kada su se pojavili sa vezanim rukama i nogama. Vojnici su ih priveli do telefonskih bandera i tu ih vezali lancima sa rukama otpozadi. Pala je komanda da se pristupi streljanju. Desetak vojnika je izašlo ispred njih. Partizanski oficir je izdao naređenje da se streljaju. Odjeknuli su pucnji i obojica se klonula glavom. Doktor Benčan, Slovenac koji je radio u Pazaru, je trebao da konstatuje njihovu smrt. Opipao je puls obojici i pokazao da je Ahmet Daca još živ, jer mu je srce još uvijek pulsiralo. Jedno partizanče, nije imalo više od četrnaest godina, prišlo je, skinulo sa ramena njemački automat i pucalo u Ahmetovu glavu. Iz raznijete glave poprskala je krv na sve strane. Poslije toga su im poskidali opanke, vunjene čarape, satove i kapute. Naređeno nam je da se raziđemo i šta je poslije bilo sa njihovim tijelima niko ne zna.
Komisija za dodjelu Nagrade „Amir Dautović“ u 2021. godini održala je svoj prvi sastanak na kojem su iznijeti i razmatrani prijedlozi za laureata, a čine je:
– dr Sait Kačapor, profesor emeritus,
– Melida Rebronja, profesor bosanskog i srpskog jezika i književnosti,
– mr sci Galib Gicić, urednik programa Radio-televizije Novi Pazar,
– msr Elzana Nurković, likovni umjetnik.
Direktor Kulturnog centra Husein Memić je poželio uspješan rad, dodavši da se Kulturni centar, kao i obično, neće miješati u rad komisije i da će poštovati njenu konačnu odluku.
Hasna Ziljkić je podsjetila na osnivanje nagrade, njen cilj, te shodno tome podsjetila kome se ova nagrada dodjeljuje, a to je za:
(1) afirmaciju kulture suživota, sa akcentom na afirmaciju bošnjačke tradicije i bosanskog jezika (kroz književnost, novinarstvo i ostale javne sadržaje), pod ovim se podrazumijeva i materijalna i nematerijalna kultura;
(2) predstavljanje Grada Novog Pazara kroz pojedinačno i grupno djelovanje na polju obrazovanja, kulture, novinarstva i sl. izvan grada (Ambasadori Novog Pazara) u minuloj godini.
Nagrada je jedna i nedjeljiva, sastoji se od Plakete i novčanog iznosa od 45.000 dinara (neto).
Dosadašnji dobitnici nagrade su: Šefka Begović-Ličina (2018), prof. dr Sead Šemsović (2019) i Rizah Gruda (2020).
