Iz godine u godinu muzički umjetnici iz Novog Pazara bili su dio priče festivala „Ilidža“.
S obzirom na situaciju koju je izazvao koronavirus ove godine nisu bili u prilici doći na Ilidžu.Da ne zaboravljamo naše prijatelje koje je zadesila teška zdravstvena situacija pokazali smo večeras na Ljetnoj pozornici Ilidćanskog festivala.
U znak solidarnosti naša srca su povezana pa su zato i večeras sa velike pozornice pušteni crveni baloni kao podrška svim građanima Sandžaka.
Mi u Novom Pazaru gradimo novu bolnicu, 30 miliona eura će na kraju da izađe defekto klinički centar – rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić gostujući u Dnevniku RTS.
On je kazao sve vlasti zajedno nisu uradile za Novi Pazar, Sjenicu i Tutin koliko je SNS od 2012. godine.
,, S druge strane, pogledajte pritiske u Pazaru i Sjenici. Politički ekstremisti će nas uvek optuživati kada budemo pomagali Republiku Srpsku, ali to je naša obaveza i naše pravo. Mi u Novom Pazaru gradimo novu bolnicu, 30 miliona evra će na kraju da izađe klinički centar, a oni tu ni ekser nisu zakucali. Divne su bile scene kada su Bošnjakinje davale hranu i ručak našim vojnicima koji su bili tamo, lekarima koji su otišli tamo da im pomognu. Hvala za to što ste radili i ne nasedajte na laži,, rekao je Vučić za RTS
Jedan od poznatih njemačkih svećenika Isusovaca Felix Korner iznio je kritike i nazvao “licemjernim” vođenje rasprave o tome zašto je džamija Aja Sofija ponovo otvorena za molitvu. Rekao je kako je Aja Sofija izgubljena kada je pretvorena u muzej, a da svaki vjernik njeno vraćanje u džamiju treba posmatrati na način da ona nije ponovo izgubljena, već vraćena, prenosi Anadolu Agency (AA).
Korner je, u izjavi za njemački vjerski radio “Domradio” iz Kelna, poručio kako nikome ko vjeruje ne bi trebalo smetati to što se Aja Sofija ponovo upotrebljava kao bogomolja.
Körner je podvukao da ne može shvatiti to da jedan vjernik može biti tužan što je Aja Sofija ponovo postala džamija.
“Papa Franjo je rekao da ga boli. Šta bi vas moglo uznemiriti kad pomislite da je muzej, koji je u vrijeme Ataturka zbog sekularizma prestao koristiti se kao hram i bio mjesto posjete, sada ponovo postao mjesto molitve. Nekoga religioznog te ne može boljeti, može ga smo usrećiti. Ali, naravno javljaju sa stare uspomene. Mi se kao Zapadno kršćanstvo nismo obazirali na Istočni Rim kada su se Osmanlije približavale. 1453. izgubili smo grad, samim time za kršćanstvo smo izgubili i Aja Sofiju. To nas naravno može boljeti”, rekao je Korner.
– “Drugi put smo je izgubili kada je postala muzej”-
Korner je istakao i podsjetio da je pravosuđe odlučilo da Aja Sofija postane džamija.
“Vlasti i sudovi odlučili su postane džamija. I Turci i Erdogan su to rekli. Naravno, sada kao i u slučaju Plave džamije, tamo može ući svako bez plaćanja naknade, i može obaviti molitvu. Ne znam jeste li se molili u nekoj džamiji? Mi imamo priliku reći sljedeće: ‘Kao vjernici, ovo mjesto možemo shvatiti i prihvatiti ne samo kao prekrasno umjetničko djelo, već i kao duhovno mjesto’”, poručio je Korner.
Na pitanje novinara, da li je kršćanstvo u konačnici izgubilo ili nije izgubilo jednu crkvu, Korner odgovara:
“Mislim da je to licemjerje. Smeta mi to, jer mi smo crkvu Svete mudrosti izgubili 1453., a Sveta mudrost je Isus. Ona je od tada džamija, a drugi put smo je izgubili kada je pretvorena u muzej. Tako da mi sada Aja Sofiju nismo izgubili. Kao vjernici mi ovo moramo posmatrati na način da smo je zapravo ponovo vratili”, rekao je Kroner.
– Aja Sofija mjesto međureligijskog dijaloga-
Govoreći o tome kako se nositi s odlukom da se Aja Sofija pretvorena u džamiju, Korner je dodao: “Ako Papa kaže da ga boli, ako pravoslavni i drugi biskupi kažu da ih boli, moraju jasno navesti šta ih to vrijeđa. Jer imaju tužnu uspomenu, jer ne žele biti politizirani.”
Korner je istaknuo kako se može raditi zajedno s Turcima i muslimanima na prijedlozima koji će pokazati da Aja Sofija nije povod teritorijalnih tvrdnji ili pokušaj da se povrijedi kršćanstvo.
Kako je rekao, na taj način Aja Sofija može biti mjesto međureligijskog dijaloga i mjesto razumijevanja.
Danas se navršavaju dvije godine dana otkako je umrla Hatidža Mehmedović, Srebreničanka koja je bila simbol borbe za istinu o Srebrenici i stravičnom genocidu u kojem su mnoge majke izgubile svoje sinove, a sama Hatidža dva sina, supruga, brata i veliki broj bližih srodnika.
Predsjednica Udruženja Majke Srebrenice preminula je 22. jula 2018. godine u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) nakon duge i teške bolesti ne dočekavši da zločinci i svi sudionici genocida budu izvedeni pred lice pravde.
"Naša majka i veliki borac za istinu o genocidu u Srebrenici, Hatidža Mehmedović, večeras u 19:30 sati je preselila na ahiret. Molimo Allaha dž.š. da joj se smiluje i u džennetu je sastavi s njenim sinovima. Amin", napisao je tada Medžlis Islamske zajednice Srebrenica.
Hatidža se u Srebrenicu se vratila 2003. godine.
Nakon gubitka porodice, Hatidža je život posvetila širenju istine o Srebrenici i pokušavajući dokazati šta se zapravo dogodilo u Srebrenici tokom rata u Bosni i Hercegovini, a mnogima je u sjećanju upravo ova hrabra žena simbol patnje i traganja za pravdom i istinom.
Rođena je 1952. godine u selu Bektići kraj Srebrenice u koje se vratila 2003. gdje je i ukopana 2018.
I poznata američka glumica Angelina Jolie objavila je autorski tekst na portalu CNN-a povodom smrti Hatidže Mehmedović, predsjednice udruženja “Majke Srebrenice”.
“Hatidžu Mehmedović upoznala sam prije četiri godine kada sam posjetila Memorijalni centar Srebrenica u Potočarima. Dobro se sjećam našeg susreta. Sjedeći u krugu drugih ožalošćenih udovica i majki Srebrenice, tiho je ispričala svoju priču.
Opisala je sliku života prije rata, sa mužem Abdulahom i sinovima, Azmirom i Almirom, koji su imali 21 i 18 godina. Onda je opisala užasne dane jula 1995. godine, kada su ih prisilno odvojili od nje i poslali u smrt, zajedno s najmanje osam hiljada drugih nevinih muškaraca i dječaka. Uz muža i sinove, Hatidža je izgubila i svog oca, dvojicu braće i brojne članove šire porodice…”, napisala je tada, između ostalog, Jolie.
Radio Sarajevo
