U poslednja 24 sata ispitani su uzorci 4.211 osoba od kojih je 94 bilo pozitivno na korona virus, saopštilo je danas Ministarstva zdravlja Srbije na sajtu Covid19.rs.
U protekla 24 sata od korona virusa preminula je jedna osoba, a do sada je od Covid-19 preminulo 260 osoba.
Do danas su registrovano ukupno 12.803 potvrdjena slučaja Covid-19 a u ovom trenutku je 654 aktivnih slučajeva.
Na respiratoru se nalazi 18 obolelih od Covid-19, navedeno je na sajtu.
Gradska organizacija sportskih ribolovaca Novi Pazar, prvi dan vikenda iskoristila jekako biočistila dio korita rijeke Raške, pri čemu su izvukli veliku količinu otpada i trave.
https://www.facebook.com/rtvnp/videos/967289537062064/?vh=e
Predsejednik Organizacije, Elvir Hodzić, smatra da ova akcija treba da pošalje poruku građanima, da je Raška naša rijekai da svi treba da bremu o njoj.
,,Danas čistimo obalu Raške, kod Ribnjaka. Prije nego zagacamo u rijeku, sklanjamo smeće sa obale. Ribolovci žive za čiste rijeke, a u ljeto treba ući odgovorno, baš na ovaj način,, smatra predsednik Oragnizacije sportskih ribolovaca Novi Pazar, Elvir Hodžić.
Kese, flaše i ostali otpad koji završi na obali i u koritu Raške, prizorje koji ne ostavlja pozitivan utisak.
,,Iako većina naših sugrađana vodi računa o rijekama koje predstavljaju arterije grada, smeće koje ostave oni nesavesni, krnji sveukupnu sliku. Odraz sa površine Raške mora biti bistar i čist. Ova rijeka je u ovom dijelu puna ribe i mora tako ostati i u budićnosti,, istakao je sekretar Oragnizacije, Aladin Melajac.
Iz Organizacije sportskih ribolovaca Novi Pazar, pozivaju naše gledaoce,da sve nesavesne građane, koji smećem zagađuju okolinu prijave na broj 066-312-216.
Ako bude realizovan projekat ultra brzih vozova, koji je nastao na inicijativu uglednog Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, najsavremenija železnica povezala bi sve krajeve Starog kontinenta, a na jednoj od četiri planirane linije našla bi se i Srbija.
Novom železničkom mrežom, predviđenom programom evropskog oporavka od COVIDA-19, išlo bi se brzinom između 250 i 350 km/h. Od Beograda do Berlina, koji su udaljeni 1.250 kilometara, vozom bi se išlo oko 4 sata. Putovanje do Beča trajalo bi oko 2 sata, dok bi se na grčko more, u Solun, stizalo za petnaestak minuta više.
Bečki institut u svom predlogu navodi da bi ova mreža mogla bude izgrađena tokom 2020-ih, odnosno u roku od jedne decenije.
FOTO: THE VIENNA INSTITUTE FOR INTERNATIONAL ECONO
Kroz Srbiju bi išlo ukupno 448 km pruge, za čiju izgradnju je potrebno 14,9 milijardi evra. Naša zemlja našla bi se na liniji Berlin-Nikozija, na kojoj su predviđene dve petlje (Beč i Sofija) i kojom bi se voz u jednom smeru kretao od Nemačke, kroz centralnu Evropu – Češku Republiku, Austriju, Mađarsku – zatim dalje kroz Srbiju, Rumuniju, Bugarsku, Severnu Makedoniju i Grčku, sve do Kipra sa kojim bi postojala morska veza trajektom.
U drugom smeru voz bi prolazio i kroz Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju, čime bi praktično bio povezan ceo Zapadni Balkan.
Kroz šest zemalja našeg regiona koje su navedene u planu, trebalo bi da prođe ukupno 1.564 km pruge, za čiju je izgradnju potrebno oko 1,1 bilion evra. Posle Srbije, najduža deonica bila bi kroz BiH – 340 km, koja je ujedno i druga najskuplja – 10,06 milijardi evra.
FOTO: THE VIENNA INSTITUTE FOR INTERNATIONAL ECONOMIC STUDIES / SCREENSHOT
Mreža ultra brzih vozova na Zapadnom Balkanu – dužina pruge, cena izgradnje (u milionima evra), procenat nacionalnog BDP-a (za 2019.)
Nova evropska mreža ultra brzih vozova (Ultra-rapid-train, URT) obuhvatila bi četiri železničke linije, koje bi povezale glavne gradove EU i zemalja (potencijalnih) kandidata za članstvo u EU sa Zapadnog Balkana.
Reč je o sledećim relacijama – zelena linija: Dablin-Pariz, uz morsku vezu trajektom između gradova Kork i Brest; crvena linija: Lisabon-Helsinki, uz petlju koja obuhvata Rursku oblast u Nemačkoj; plava linija: Brisel-Valeta, od severa do juga Evrope; i braon linija: Berlin-Nikozija, uz morsku vezu trajektom između Pireja i Pafosa, i sa petljom koja bi obuhvatila Beč i Sofiju. Ukupna investicija za 18.250 km pruge u ovoj mreži procenjena je na 1.100 milijardi evra, odnosno oko 60 miliona evra po kilometru. Braon linija, između Berlina i Nikozije, na kojoj se nalazi Srbija, bila bi duga 5.700 km i koštala bi ukupno 249 milijardi evra.
Indeks nivoa cena koji se odnosi na robu široke potrošnje i usluge u Europi pokazuje da su cene u Turskoj niže od svih 47 evropskih zemalja. Najskuplja evropska zemlja je Švajcarska.
Turski zavod za statistiku je objavio podatke pariteta kupovne moći za prošlu godinu.
Cijena robe široke potrošnje i usluga se meri na osnovu vrijednosti koja može da se kupi za 100 evra.
Prema ovom indeksu ,ono što se u Evropi plaća za 100 evra, u Turskoj se za 47 evra u protiv vrednosti za turske lire može uzeti, što pokazuje da je Turska najjeftinija zemlja u Evropi.