Epidemiolog prof dr Zoran Radovanović, profesor Medicinskog fakulteta u penziji poznat i predsednik Etičkog komiteta Srpskog lekarskog društva u intervjuu za Nedeljnik je pričao o najvećim zabludama o lečenju i zdravlju.
On će vam reći i da dijetetski suplementi skraćuju život, da ne bi trebalo da se kljukate vitaminima i da ne živimo u najstresnijem vremenu. Popularni su i suplementi sa magnezijumom i vode sa magnezijumom.
Koliko nam je zapravo potreban magnezijum?
“Tu se preteralo. Znaju li promoteri pijenja što većih količina *kupovne gazirane vode sa mineralima* da mi je, recimo, koncentracija magnezijuma u serumu na gornjoj granici? Da li su čuli za toksične efekte magnezijuma? I kada govore o ispošćenom zemljištu, da li misle na bogato đubrenu baštu odakle dobijam zelenu salatu, bez žuto obojenih listova koji su znak nedostatka toliko nam nametanog magnezijuma? Taj problem postoji u razvijenom svetu gde je tokom mnogih decenija upražnjavana intenzivna zemljoradnja, kao i u nerazvijenim zemljama, gde se njive (skoro) ne đubre. Ali koje su to oranice u Srbiji ostale bez magnezijuma i zar naši agronomi ne pribegavaju đubrenju prema hemijskom sastavu tla? Tačno je da mogu da dobijem grčeve u mišićima ako nemam dovoljno magnezijuma, ali je opasno i ako ga unosim previše. Za mnoge suplemente se pokazalo, i to je suština, da postoji mala granica između gornje i donje dozvoljene doze – ne valja ako ih je malo, a ni ako ih je puno”, objašnjava dr Radovanović.
Isto pitanje je i u vezi s vitaminima, naročito s vitaminom C. Da li je njegovo dejstvo precenjeno?
“Dnevne potrebe su od 70 do 100 miligrama, a vi uzimate tabletu od 1.000 miligrama, što je mamutska doza. U slučaju vitamina koji se rastvaraju u mastima, A, D i E, može da dođe do intoksikacije. Nedostatak vitamina A je čest u nerazvijenim područjima sveta, što povećava smrtnost dece od malih boginja, crevnih i drugih infekcija, a dovodi i do oštećenja vida. Uzimanje tableta cinka ima opravdanja ako je čovek izložen riziku od infekcije, ali to ne znači da treba da ih stalno pije”, navodi epidemiolog.
Danas su veoma popularni i imunoglukani za podizanje imuniteta.
“Niko nikad nije pokazao da utiču na imunitet. Otpornost je visoka kod ljudi koji imaju optimalan ritam rada i odmora, dobar san, žive bez stresa i raznovrsno se hrane. To je sve što možete da učinite za svoj imunitet, sve ostalo je obmana”, kaže Radovanović.
Pranje ruku je jedna od najvažnijih stavki za prevenciju gripa i prenosa virusa uopšte. Iako smo o tome svi učili iz biologije u osnovnoj školi, suviše je apstraktno da se vizualizuje koliko bakterija i virusa nosimo na rukama. Zato je učiteljica Jarali Anis Metkalf iz Ajdaha u svom razredu sprovela eksperiment koji je popratila tekstom i fotografijama.
EKSPERIMENT SA HLEBOM KOJI JE ŠOKIRAO INTERNET FOTO: FACEBOOK
“Uzeli smo hleb produžene svežine i rukama dodirivali kriške. Samo jednu krišku nismo dotakli, drugu smo dirali neopranim rukama, treću rukama koje smo oprali gelom za dezinfekciju, četvrtu rukama koje smo oprali samo sapunom i vodom. A zatim smo uzeli još jednu krišku i njome natrljali laptopove u učionici. Rezultati: Odvratno!”, kazala je učiteljica.
“Da smo hleb izložili vazduhu i vlazi, eksperiment bise brže završio. Kriške hleba koje su bile izložene bakterijama i virusima brže su postale plesne, dok su one koje smo dodirivali opranim rukama i gelom za dezinfekciju sporije razvijale buđ”, objasnila je učiteljica.
Fotografije rezultata objavila je na Fejsbuku i šokirala svet. Blizu 10.000 ljudi komentisalo je njen post, a podeljen je 66.000 puta. Metkalf je napisala kako joj je dozlogrdilo da stalno bude bolesna, pa je pozvala svoje pratioce da češće peru ruke i podstiču svoju decu da čine isto. Istakla je još i kako gel za dezinfekciju ne može da zameni sapun i vodu.
“Bacili se jako brzo šire. Bez obzira na to koliko deci to često govorite ili ih učite da peru ruke, ona to možda neće raditi kako treba”, upozorila je ona. Dodala je i kako bolesna deca treba da ostanu kod kuće kako bi se sprečilo širenje zaraze, prenosi “Metro”.
Nađa Berberović-Dizdarević, unuka prvog predsjednika RBiH Alije Izetbegovića, nalazi se na čelu institucije koja nastoji sačuvati i promovirati njegov lik i djelo – Muzej “Alija Izetbegović”.
U Muzeju “Alija Izetbegović” je zaposlena od 2014. god kao naučno-istraživački radnik, a od decembra ove godine je imenovana u Direktoricu Muzeja.
Za mene ova funkcija predstavlja veliku čast i privilegiju, ali i veliku odgovornost. Cilj mi je da predstavim lik i djelo Alije Izetbegovića u najboljem svjetlu, sa fokusom na njegovo intelektualno naslijeđe, rekla nam je Nađa otkrivajući da se ne želi ograničiti samo na to.
“Vjerujem da je naš Muzej, kao i svaki Muzej uostalom, idealna platforma za kulturnu diplomatiju. U široj slici, naša želja je da predstavimo svoju domovinu i njeno bogato multikulturalno naslijeđe svim našim posjetiocima, kako domaćim, tako i stranim. Iz tog razloga Muzej će nastojati da bude pokrovitelj bh. umjetnika kroz razne projekte – od već tradicionalne međunarodne likovne kolonije ‘Moj bijeg u slobodu’, koju organizujemo svake godine u Počitelju, preko raznih kreativnih radionica za učenike srednjih i osnovnih škola, konkursa za literarne radove, ali i kroz suradnju sa bh. umjetnicima na pripremi nove stalne muzejske postavke, koju planiramo obogatiti muralima i skulpturama”, otkrila je naša sagovornica.
Početkom maja ove godine Nađa je priredila Zbirku ilustrovanih citata “Poruka sebi” jednog od najautentičnijih i najdosljednijih mislilaca u Bosni i Hercegovini u posljednjim decenijama XX stoljeća, svog djeda.
Kako nam je rekla, muzej “Alija Izetbegović” aktivno se bavi naučno istraživačkim radom i izdavaštvom. Među najnovijim naslovima Muzeja je i ilustrovana zbirka citata Alije Izetbegovića “Poruka sebi”. Za sada je knjiga prevedena na engleski, turski i perzijski jezik, a u suradnji sa Bibliotekom za slijepa i slabovidna lica BiH smo pripremili i audioizdanje knjige s naratorom Izudinom Bajrovićem.
“Imala sam osamnaest godina kada je moj djed Alija preselio [na ahiret]. Kao studentica historije umjetnosti i komparativne književnosti, mnogo sam čitala –između ostalog i njegova djela. Pored onih osnovnih tema kojima se bavio, zainteresirala sam se i za neke univerzalne teme o kojima je pisao – o životu, smrti, ljubavi, slobodi, umjetnosti, nauci itd. Najdraže citate sam bilježila u jedan notes, te je tako, s vremenom, nastala i ova zbirka citata. Naziv knjige –’Poruka sebi’, ujedno je i naziv pjesme koju je Alija Izetbegović napisao nekoliko dana pred smrt“, prokomentirala je Nađa.
Ostani uspravan. Kako ćeš pognute glave ispod zvijezda? Kojim god putem da kreneš na kraju čeka smrt. I sve se završava propašću. I ti ćeš umrijeti. I ovaj svijet će umrijeti. Zato ostani uspravan.
“U ovih nekoliko riječi sadržana je filozofija života Alije Izetbegovića. One podsjećaju na prolaznost i propast ovog svijeta ali i nadu u vječni život, opominju o fizičkom kraju i duhovnom beskraju. Ova zbirka je nastala kao rezultat moje želje da njegovu univerzalnu misao približim mlađim i starijim generacijama na način koji je svima pristupačan i interesantan. Citati su obogaćeni crtežima mlade talentovane umjetniceDžejlane Pašić, te na simboličan način ilustruju ideje Alije Izetbegovića”, rekla nam je Nađa.
Naslovnica knjige “Poruka sebi”
U proteklom mjesecu promovirala je knjigu “Poruka sebi” u Holandiji (Venlo, Rotterdam) i Belgiji (Antwerpen) te Turskoj (Bursa), gdje je Muzej “Alija Izetbegović” predstavio svoju izdavačku djelatnost na bh. štandu na sajmu knjige u tom gradu.
“Ugodno sam iznenađena pozitivnim reakcijama na knjigu i drago mi je da su se među čitaocima knjige našle i starije i mlađe generacije. Knjiga se može kupiti u Muzeju ‘Alija Izetbegović’, te knjižarama ‘Svjetlost’ i ‘Ilum’ u Sarajevu. Također, knjigu je moguće naručiti i online, putem Facebook i Instagram profila Muzeja”, rekla je za naš portal.
Kako je Nađa unuka prvog predsjednika nezavisne BiH, zanimalo nas je kako je to utjecalo na njen život, kakvo breme nosi sa sobom njegovo ime i kakva je sjećanja vežu za djeda.
“Alija Izetbegović nije bio samo političar i državnik. On je bio pravnik, lider, mislilac, pisac i strastveni čitalac knjiga. Crpio je inspiraciju i snagu iz svog islamskog naslijeđa i evropskog porijekla. I jedno i drugo je obogaćivalo njegov duh i njegovu misao. Proveo je godine u zatvoru zbog svojih ideala i političke vizije koja je često bila namjerno iskrivljivana i neshvaćena. Za takvo nešto, trebalo je imati snage i dostojanstva, a on je imao oboje.
Za mene, moj rahmetli djed predstavlja neupitan uzor i ideal. Ponosna sam što sam njegova unuka i što kroz svoj angažman u Muzeju imam priliku da na pravi način promovišem one univerzalne etičke i moralne vrijednosti za koje se on zalagao tokom svog života. Rahmetli djeda se sjećam kao čovjeka izuzetne karizme i prodorno plavih očiju – smirenog, dostojanstvenog i karakternog. Za mene, on je na prvom mjestu bio mislilac i intelektualac ali i vješt diplomata i neupitan lider. Dan-danas ga upoznajem kroz njegove knjige, koje čitam iznova i iznova”, rekla je Nađa.
Što se tiče “bremena” koje nosi kao njegova unuka, ono za nju zaista predstavlja jednu veliku obavezu i odgovornost, ali i ogromnu čast.
“To breme je istovremeno jedna vrsta moralnog i etičkog kompasa u mom životu, podsjetnik o mom porijeklu, identitetu i korijenima”, prokomentirala je.
Na poslovnom planu, protekla godina je za nju bila jako dinamična i produktivna.
“Kao novoimenovana direktorica Muzeja inicirala sam nekoliko projekata, od kojih sam najviše ponosna na donatorsku izložbu ‘Moj bijeg u slobodu’ koju je Muzej organizovao u saradnji sa Gradskom upravom Sarajevo i Gradskom Vijećnicom Sarajevo. Ono što čini ovu izložbu posebnom jeste njen humanitarni karakter, jer će sav prihod od prodaje likovnih djela biti doniran Udruženju ‘Srce za djecu oboljelu od raka’. Do sada smo prikupili skoro 30,000 KM, otkrila nam je Nađa.
Pored toga, započeli su radove na adaptaciji nove stalne postavke Muzeja uz podršku Gradske uprave Sarajevo i Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo.
“Planiramo i rebranding i redizajn vizuelnog identiteta Muzeja, kao i cijeli niz novih projekata – od organizacije kreativnih radionica, naučnih simpozija i konferencija, izdavačke djelatnosti i suradnju sa drugim međunarodnim i lokalnim institucijama”, rekla je direktorica Muzeja za naš portal.
Muzej Alije Izetbegovića
“Dugoročno, naša vizija je da mali memorijalni Muzej ‘preraste’ u ozbiljan naučno-istraživački institut – jednu vrstu naučnog i kreativnog ‘hub-a’ koji će biti mjesto susreta mladih umjetnika, intelektualaca i naučnika. Vjerujem da ćemo postići ovaj cilj u narednim godinama kroz suradnju sa međunarodnim univerzitetima, naučnim i kulturnim ustanovama i Fondacijom ‘Alija Izetbegović’ te da će grad Sarajevo po prvi put dobiti jednu ovakvu instituciju. U našoj viziji, budući Institut ‘Alija Izetbegović’ mogao bi objedinjavati umjetničku galeriju, biblioteku, čitaonicu, multimedijalnu salu i druge sadržaje koji bi bili na raspolaganju našim posjetiocima”, rekla je Nađa.
Na naše pitanje o tome da li je postigla sve što sam željela, rekla nam je: “Tek sam započela.”
U javnosti je malo poznato da se Nađa bavi i modnom fotografijom, te da sarađuje sa brojnim poznatim bh. manekenkama i modelima, no zbog obima posla kojeg ima u Muzeju i porodičnih obaveza, taj posao trenutno stagnira.
Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je da Turska više nije zemlja koja je samo tržište novih tehnologija, već zemlja koja ih razvija, proizvodi i izvozi u svijet.
U Dolini tehnologije u Gebzeu danas je predstavljen prototip prvog turskog automobila koji je još jedan u nizu tehnoloških i industrijskih iskoraka te zemlje.
Ceremoniji je prisustvovao i turski predsjednik Erdogan koji je istakao da je na razvoju turskog domaćeg automobila radilo više od 100 turskih inženjera.
“Naš san je da imamo i svijetu pokažemo automobil koji su, koristeći nacionalnu tehnologiju, napravili naši dizajneri i inženjeri“, poručio je Erdogan.
On je odao počast bivšem premijeru Turske Necmettinu Erbakanu kojeg je nazvao učiteljem, braniteljem ideje razvoja i inicijatorom prve fabrike motora u Turskoj, a današnji dan nazvao je historijskim.
Turski predsjednik Erdogan dalje je kazao da je priča o prototipu turskog automobila Devrim iz 1961. godine bila i priča o rušenju snova, te je poručio da Turska ovog puta neće dozvoliti da joj isti krugovi stanu na put uspjeha.
Najavivši da će fabrika za proizvodnju turskih automobila biti otvorena u Bursi, Erdogan je kazao da u svoje lično ime naručuje prvi automobil.
“Pravimo globalni brend. Infrastruktura za električne automobile će u Turskoj biti kompletirana do 2022. godine“, kazao je Erdogan i dodao da Turska više ni od koga ne uzima licence i dozvole za proizvodnju automobila, već da sama postavlja pravila, bira i kreira sve njegove karakteristike.
Najavljeno je da će proces licenciranja brenda biti završen naredne godine, a da će godinu kasnije biti otvorena i fabrika za serijsku proizvodnju da bi prvi turski automobili bili na tržištu već 2022. godine.
“Kada krenemo sa serijskom proizvodnjom, nadamo se da ćemo imati prvi i jedini neklasični SUV model na električni pogon u Europi“, kazao je Erdogan.
Nakon obraćanja javnosti su na pozornici prvi put pokazana dva primjerka turskog automobila i to njegove SUV i sedan verzije.
Javnost u Turskoj i šire s nestrpljenjem čeka da vidi kako će turski četvorotočkaši izgledati, a maštu je dodatno zagolicao ministar Varank koji je na društvenim mrežama objavio fotografije na kojima pozira pored dva automobila prekrivenog ceradom.
Javnost u Turskoj s nestrpljenjem očekuje sutrašnje predstavljanje prototipa prvog turskog automobila koji je još jedan u nisu od tehnoloških i industrijskih iskoraka te zemlje, a desetine hiljada kupaca već su iskazale želju da kupe prvog domaćeg četvorotočkaša.
Predsednik Turske Recep Tayyip Erdogan prošle je sedmice novinarima u Maleziji rekao da će predstavljanje prototipa prvog automobila domaće proizvodnje u Turskoj biti održano 27. decembra u gradu Gebzeu.
Javnost u Turskoj i šire s nestrpljenjem čeka da vidi kako će turski četvorotočkaši izgledati, a maštu je dodatno zagolicao ministar Varank koji je na društvenim mrežama objavio fotografije na kojima pozira pored dva automobila prekrivenog ceradom.
“Potez nacionalne tehnologije“, “TOGG“ i “Dolina tehnologije“ su hashtagovi koje je ministar Varank objavio uz fotografije.
Inicijativna grupa za proizvodnju turskog automobila (TOGG) potom je objavila i fotografiju automobila u mraku na kojoj se vide farovi i obrisi vozila.
Taj događaj je pobudio veliko interesovanje u Turskoj i šire, a s posebnim uzbuđenjem prezentaciju čekaju i taksisti koji žele biti među prvim mušterijama.
Predsednik Unije taksista u Istanbulu Eyup Aksu izjavio je da su istanbulski taksisti već uputili upit za narudžbu 17.000 novih turskih automobila i pre nego li su videli kako će izgledati.
“Istanbulski taksisti tokom sezone dnevno pružaju usluge za 80.000 turista. Želimo tim gostima pružiti dobru uslugu i u najboljem svetlu pokazati našu zemlju i naš domaći automobil“, poručio je Aksu.
Na projektu razvoja prvog turskog automobila radi Inicijativna grupa TOGG koja je nastala u junu prošle godine udruživanjem resursa turskih kompanija Anadolu Grubu, BMC, Kok Grubu, Turkcell, Unije turskih berzi i privrednih komora i Zorlu Grubu.
Očekuje se da prvi turski automobili u prodaji budu 2022. godine, a cilj je da brend bude prepoznatljiv na domaćem i stranom tržištu.
Prvi model turskog automobila će biti iz kategorije SUV vozila na električni pogon. Plan je da do 2030. godine bude pokrenuta proizvodnja pet modela turskih automobila i to po tri različite verzije za svaki model.
Više detalja o novom automobilu će biti otkriveno na sutrašnjem predstavljanju u Gebzeu.
