Author: Galib Gicic

  • Na RTV NP premijera pesme Damira Grude – Sanjak of Novi Pazar

    Na RTV NP premijera pesme Damira Grude – Sanjak of Novi Pazar

    Kroz emisiju ,, Život grada,, povodom Dana Sandžaka, gledaocima Radio televizije Novi Pazar premijerno je prikazan spot za  pesmu Sanjak of Novi Pazar.
    Tekst  je napisao američki pesnik Thomas Pynchon (iz knjige Gravity’s Rainbow) ,  a prilagodio i otpevao Damir Gruda.
    Muziku je napisao Sulejman Zatrić, a Elmir Habibović  posvetio se režiji, snimanju i montaži.

    Video spot koji na najlepši način oslikava Novi Pazar, nastao je kao plod saradnje sa Kulturnim centrom Novi Pazar, predstavlja deo materijalne kulturne baštine grada  i deo je naučnog rada autora Damira Grude.

    Gruda je  profesor engleskog jezika. Studije je započeo na Ege Univerzitetu u Izmiru.  Nakon druge godine,  studije nastavlja na Univerzitetu u Prištini. Nakon diplomiranja je radio u nekoliko osnovnih škola u Novom Pazaru, institutu za strane jezike u Malmeu u Švedskoj, kao predavač na Internacionalnom Univerzitetu u Novom Pazaru. Gruda  je Učestvovao u programu ,,International Visitor Leadership Program“ koji organizuje State Department a koji je podrazumevao prisustvo raznim predavanjima na nekoliko univerziteta iz oblasti jezika, kulture i obrazovanja u SAD. Trenutno je zaposlen u Ekonomsko-trgovinskoj školi u Novom Pazaru kao profesor engleskog jezika i privodi kraju izradu doktorske disertacije. Govori engleski, švedski i turski jezik.

    Galib Gicić

    Podeli
  • U BNV ODRŽANA SVEČANA AKADEMIJA POVODOM DANA SANDŽAKA

    U BNV ODRŽANA SVEČANA AKADEMIJA POVODOM DANA SANDŽAKA

    Centralna manifestacija povodom Dana Sandžaka, večeras je upriličena u Bošnjačkom nacionalnom vijeću. Bogat program otvoren je svečanom akademijom.

    Predsjednica Vijeća, Jasmina Curić, u svom obraćanju govorila je  o novijoj historiji naroda Sandžaka, gdje je istakla da 20. novembar zauzima posebno mjesto jer je tog dana potvrđena jedna od važnijih historijskih činjenica .

    ,, Narodi Sandžaka vijekovima  žive u slozi, harmoniji i miru . Na taj način zajednički grade  svoju budućnost. Dan Sandžaka je nacionalni blagdan Bošnjaka i svih građana Sandžaka, te predstavlja jedan od najsvjetlijih perioda u modernoj historiji sandžačkih naroda. Bošnjaci su jedan od autohtonih naroda Sandžaka koji se danas susreće sa mnogobrojnim izazovima. Bošnjaci su narod koji ima mnogo neriješenih pitanja i nagomilanih problema u Srbiji i nezadovoljan je sa svojim položajem. Mi se ne slažemo sa ovakvim stanjem i naša je obaveza i dužnost da učinimo sve napore da ga promijenimo. Nažalost, danas organi i institucije države u kojoj živimo negiraju bosanski jezik i Bošnjake kao narod, negiraju genocid i druge zločine počinjene nad Bošnjacima u Bosni i Sandžaku. Ovaj dan je i međunarodni dan prava djeteta, pa koristim priliku da svoj djeci poželim sretan Dan  i uspjeh u ostvarivanju svih dječijih prava.  Posebno želim svoj djeci da ostvare prav  koje stiču rođenjem, a to je pravo na obrazovanje na svom maternjem jeziku, koje na žalost neki roditelji oduzimaju svojoj djeci i na taj način učestvuju u promeni nacionalnog identiteta djeteta .“ – rekla je predsjednica  BNV, Jasmina Curić.

    Nakon svečane akademije, održana je i dodjela nacionalne nagrade Pero Ćamila Sijarića. Nagradu ove  godine dijele književnici Redžep Nurović i Hajro Ikić.

    Programima  su prisustovali brojni  gostiju iz javnog i kulturnog života Sandžaka te gosti iz udruženja Bošnjaka koji žive u Turskoj.

    Bošnjaci u Srbiji pored ovog blagdana obilježavaju i 11. maj, Dan bošnjačke nacionalne zastave, 11. juli , Dan sjećanja i 28. septembar, Dan Bošnjaka.

    Bošnjačko nacionalno vijeće posebnu pažnju poklanja i sjećanju na 13. i 14. august 1917. godine kada je donijeta Sjenička rezolucija, kao i na 25, 26. i 27. oktobar 1991. kada je sproveden referendum o autonomiji Sandžaka.

    Podeli
  • Prepoznajte li koja sevdalinka je nacrtana na crtežu?

    Prepoznajte li koja sevdalinka je nacrtana na crtežu?

    Crtež jednog učenika 1. razreda iz BiH, objavljen na Facebook stranici Sarajevska sehara, postao je hit na internetu i dobro je nasmijao susjede. Učiteljica je učenicima dala zadatak da nacrtaju tradicionalnu bosanskohercegovačku pjesmu sevdalinku, a jedno dijete sigurno je dobilo peticu.

    Dijete je crtalo sevdalinku “Mujo kuje konja po Mjesecu” pa je nacrtalo Muju i konja koji su sletjeli na Mjesec NASA-inim svemirskim brodom. U pozadini se vidi Zemlja, a prvašić je toliko pazio na detalje da čak i konj ima zaštitno astronautsko odijelo. Mujo je, naravno, na Mjesec poveo i majku koja ga kune.

    Oslobodjenje / GG

    Podeli
  • Nekad je bila izbjeglica a sad je ministrica

    Nekad je bila izbjeglica a sad je ministrica

    Aida Hadžialić (28) imala je tek pet godina kad je s
    roditeljima pobjegla iz ratom zahvaćene Bosne. Prošle godine postala je
    ministrica obrazovanja u Švedskoj.

    Najmlađa ministrica u povijesti švedske demokracije s
    roditeljima je izbjegla iz Foče kad joj je bilo samo pet godina. Na
    prošlogodišnjim izborima postala je ministrica jednog od najvažnijih
    resora u švedskoj vladi. Izbjeglica Aida Hadžialić postala je ministrica
    obrazovanja.

    Iako kao socijaldemokrat nije uspjela ući u švedski
    parlament, premijer Stefan Löfven ponudio joj je ministarsko mjesto. To i
    ne čudi jer je mlada Aida aktivna u politici od svoje 16 godine.Tada je
    pristupila Socijaldemokratskoj uniji. Bilo je to odmah nakon ubistva
    švedske premijerke Ane Lundh i bio je to njezin jasan odgovor na taj
    nezapamćen zločin. Premijerku Lundh je u robnoj kući u centru Stockholma izbo
    nožem Mijailo Mijailović iz Srbije i osuđen je na kaznu doživotnog
    zatvora.

    Među 10 najtalentiranijih ljudi u Švedskoj

    Aida je završila gimnaziju s najboljim mogućim ocjenama i imala
    je ponudu studirati na Oxfordu i Camebridgeu. Odlučila se za studij prava
    na švedskom univerzitetu Lund. Na fakultetu je postigla vrhunske rezultate,
    diplomirala je 2010. godine i odmah je, sa samo 23 godine, izabrana za
    zamjenicu gradonačelnika Halmstada. Po izboru časopisa “Vekans
    Afarer” za 2013. godinu bila je na desetom mjestu od 101
    supertalentirane osobe u Švedskoj. Stoga ne čudi što je švedski premijer donio
    takvu odluku.

    – Radit ću da Švedska ima najbolje škole u svijetu,
    prije svega kroz ulaganje u nastavnike. Sva istraživanja pokazuju da je ključ
    znanja i dobrog školskog rezultata u pametnim nastavnicima – izjavila je
    nakon preuzimanja funkcije ministrice obrazovanja prošle godine. U
    švedskoj vladi je inače, 50 posto žena i 50 posto muškaraca.

    Njezin uspjeh oduševio je ne samo Šveđane nego i ljude u
    Bosni i Hercegovini koji s ponosom komentiraju: Em lijepa, em pametna, em
    Bosanka!

    – Ja radim za švedsku vladu, ali nadam se da mogu biti dobar
    ambasador BiH i čitave regije, svih ljudi koji žele ići naprijed, biti
    konstruktivni, biti dio Europe – rekla je lijepa i pametna Aida koja održava
    tijesnu saradnju s bosanskom dijasporom u Švedskoj i građanskim udruženjima
    koja potiču prijateljstvo i saradnju Švedske i BiH. No njezin odlazak iz Bosne
    ratne 1992. nije bio niti malo lagan.

    – Moji roditelji su imali velike planove za budućnost, ali sve
    to je nestalo kada su naše fotografije izgorjele – rekla je Aida

    Ovoj uspješnoj Bosanki hobi je fotografija, omiljeni film je
    “Engleski pacijent”, a pisac Ernest Hemingway. Voli slušati Chopina i
    Aliciju Keys

    bboy-news.info

    GG

    Podeli
  • Zana Nimani danas ima 59 godina i ne planira da se vrati u Srbiju

    Zana Nimani danas ima 59 godina i ne planira da se vrati u Srbiju

    Pre više od 27 godina Zana Nimani, zajedno sa članovima svoje porodice, ćerkom Teom i suprugom Đorđem, napustila je Srbiju. Svojim odlaskom zauvek se oporostila od muzičke scene, danas je uspešna žena u Kanadi i bavi se finasijama u jednoj tamošnjoj firmi

    Početkom 1991. godine Zana je rodila ćerku Teu u beogradskom porodilištu, ali već posle nekoliko meseci spakovala je kofere i odselila se u Kanadu, te zajedno sa suprugom Đorđem Šiškinim napušta zemlju. Mnogi svedoci tog vremena kažu da je to učinila usled političkih dešavanja na ovim prosotorima, a diploma Pravnog fakulteta u Beogradu pomogla joj je da obezbedi sebi i porodici ugodan život u kanadskoj Britanskoj Kolumbiji. Zaposlila se u jednoj firmi koja se bavi menadžmentom, dok Đorđe radi svoj posao u struci, koji se tiče želežnica.

    Ćerka Tea je pre godinu dana završila je studija, na jednom od prestižnih koleža u Kanadi. Pevanjem se više ne bavi, ali Tea je nasledila majčin talenat za muziku, što govori da je pevala u nekoliko američkih mjuzikla, a nakon toga nije želela da nastavi svoj život u smeru pevanja, već se posvetila studijama. Neverovatno liči na Zanu, a mnogi kažu da se čak isto ponaša kao majka.

    Zana sa ćerkomFOTO: PRIVATNA ARHIVA
    Zana sa ćerkom

    Malo ko je mogao da zamisli grupu “Zana” bez čuvene plavuše koja je ostavljala bez daha gde god da se pojavi. Sve je počelo davne 1979. godine, kada je ova grupa kročila na muzičku scenu Jugoslavije, a ogromnu popularnost postižu tri godine kasnije kada objavljuju hit “Dodirni mi kolena”.

    Grupa, koja je dobila ime po pevačici Zani Nimani, brzo postaje poznata. Marina Tucaković, koja im je napisala tekst za pomenutu pesmu, bila je velika zvezda i pevači su se otimali oko njenih tekstova. Tucakovićka je “stvorila” “Zanu” svojim tekstovima, a većina muzičara je bila ljubomorna što se ona baš njima posvetila.

    Blic/ GG

    Podeli