Author: Galib Gicic

  • Na današnji dan: Danas je nedelja, 17. novembar

    Na današnji dan: Danas je nedelja, 17. novembar

    1558 – Umrla je engleska kraljica Meri I Tjudor (Mary Tudor), ćerka Henrija VIII (Henry). Tokom vladavine od 1553. kao supruga španskog kralja Felipea II, pokušala je da Englesku vrati pod uticaj pape, i zbog žestokog progona protestanata (anglikanaca) nazvna je Krvava Meri. Posle njene smrti na presto je došla njena sestra Elizabeta I, koja je postavila temelje budućoj britanskoj imperiji.

    1800 – Kongres SAD se sastao prvi put u novom glavnom gradu Vašingtonu, a predsednik Džon Adams (John) prvi uselio u zgradu kasnije nazvanu Bela kuća.

    1855 – Škotski istraživač Dejvid Livingston (David Livingstone) otkrio je vodopade na reci Zambezi, nazvane po engleskoj kraljici Viktoriji.

    1858 – Umro je Velšanin Robert Oven (Owen), socijalista utopista i socijalni reformator, industrijalac koji je svoje bogatstvo utrošio pokušavajući da ostvari projekte socijalnih reformi.

    1869 – Posle više od deset godina rada pod rukovodstvom Francuza Ferdinana de Lesepsa (Ferdinand, Lesseps), otvoren je Suecki kanal kojim je Sredozemno more povezano sa Indijskim okeanom.

    1913 – Prvi brodovi su prošli kroz Panamski kanal koji je zvanično otvoren godinu dana kasnije.

    1917 – Umro je francuski vajar Ogist Roden (Auguste Rodin), jedan od najvećih umetnika s kraja 19. i početka 20. veka. Njegovo delo objedinilo je romantičarski duh i moderne težnje i presudno uticalo na evropsko vajarstvo (“Mislilac”, “Poljubac”, “Balzak”, “Građani Kalea”, “Vrata pakla”, “Večni idol”).

    1938 – Umro je hrvatski političar Ante Trumbić koji je uz Franu Supila i Ivana Meštrovića bio glavni zastupnik ujedinjenja Hrvatske sa Srbijom i Crnom Gorom u zajedničku državu. Bio je predsednik Jugoslovenskog odbora od njegovog osnivanja 1915, do raspuštanja u decembru 1918, kada je formirana Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

    1947 – Otvorena je železnička pruga Šamac-Sarajevo, duga 242 kilometra, u čijoj su izgradnji učestvovale omladinske brigade iz cele Jugoslavije.

    1954 – Egipatski general Gamal Abdel Naser (Nasser) postao je šef države posle pada predsednika Mohameda Nagiba (Naguib), s kojim je 1952. srušio kralja Faruka I (Farouk).

    1969 – SSSR i SAD su u Helsinkiju otpočele razgovore o ograničenju strateškog naoružanja (SALT).

    1971 – Revolucionarna partija na čelu s Tanom Kitikačornom (Thanom Kittikachorn) izvršila je vojni udar i preuzela vlast u Tajlandu. Ukinut je parlament, raspuštena vlada i suspendovan ustav.

    1974 – Na prvim parlamentarnim izborima u Grčkoj posle više od deset godina i sedmogodišnje vojne diktature, ubedljivo je pobedila konzervativna stranka Nova demokratija Konstantina Karamanlisa (Constanine).

    1976 – Kina je izvela najveću nuklearnu eksploziju u atmosferi.

    1988 – Smenjivanje visokih funkcionera u Pokrajinskom komitetu Saveza komunista, Kaćuše Jašari i Azema Vlasija, izazvalo je masovne demonstracije Albanaca na Kosovu i štrajk 1.000 rudara u rudniku Stari trg koji je počeo u februaru 1989.

    1989 – Demonstracije u Pragu u znak sećanja na dan kada su Nemci 1939. pogubili devet čeških studenata i zatvorili češke univerzitete, pretvorile su se u protestni marš protiv socijalistike vlasti. Policija je o[tro reagovala, mnogi su uhapšeni, a 71 osoba je povređena.

    1989 – U jednoj od najvećih rudarskih nesreća u Srbiji, u jami “Morava” Aleksinačkih rudnika uglja, poginulo je 90 rudara.

    1993 – Sudije iz 11 zemalja su položile zakletvu na prvom zasedanju haškog Međunarodnog krivičnog tribunala UN za bivšu Jugoslaviju, prvog suda za ratne zločine posle Nirnberškog i Tokijskog, osnovanih posle Drugog svetskog rata.

    1996 – U drugom krugu lokalnih izbora u Srbiji, koalicija opozicionih partija “Zajedno” pobedila je u većini velikih gradova, uključujući Beograd, Niš, Novi Sad i Kragujevac. To je bila prva pobeda opozicije od uvođenja višestranačkog političkog sistema 1990. Pokušaj vlasti da falsifikuje izborne rezultate, izazvao je masovne tromesečne demonstracije.

    2003 – Srbija je vratila Hrvatskoj matične knjige koje su 1995. odnete iz delova Hrvatske koji su bili pod kontrolom Srba.

    2005 – Na svečanosti u Dejtonu, SAD, bivšem američkom izaslaniku za Balkan Ričardu Holbruku uručena je Dejtonska nagrada za mir, u znak priznanja za postizanje sporazuma kojim je 10 godina ranije okončan rat u Bosni i Hercegovini.

    2008 – Umro je Đoko Vještica, novinar i urednik, jedan od osnivača Studija B i višegodišnji voditelj “Beogradske razglednice”, jutarnjeg programa e radio stanice.

    2011 – Američki sudija Teodor Meron (Theodor) preuzeo je po drugi put dužnost predsednika Međunarodnog tribunala u Hagu.

    2013 – Svih 50 putnika i članova posade poginulo je u avionu koji se srušio pri sletanju na aerodrom grada Kazanja, u ruskoj republici Tatarstan.

    2015 – U terorističkim napadima tokom 2014. godine ubijeno je 32.658 ljudi, a 2013. 18.111. Broj terorističkih napada u 2014. godini se povećao za 80 odsto, a ekstremističke grupe Islamska država i Boko Haram bile su odgovorne za polovinu žrtava, naveo je Institut za ekonomiju i mir (Institute for Economics and Peace).

    2018 – U Antlatiku na dubini od 870 metara nađena je olupina argentinske podmornice nakon godinu dana potrage. Podmornica sa 44 člana posade isplovila 15. novembra 2017.

    izvor: internet/ GG

    Podeli
  • Turska: Brdo na Araratu je barka Nuha A.S.

    Turska: Brdo na Araratu je barka Nuha A.S.

    Naučnici John Larsen i Andrew Jones napravili su prvi trodimenzionalni (3D) snimak brijega koja ima oblik broda i za koju se vjeruje da je ostatak Nuhove arke koja se nakon historijskog potopa nasukala na najvišoj turskoj planini Agri (Ararat).

    Novozelandski geofizičar Larsen i američki inženjer informatike i geolog Jones su specijalnim instrumentima napravili snimak nesvakidašnjeg brijega na Araratu, uključujući i trup arke koji se nalazi pod zemljom.

    Ostatke Nuhove arke na Araratu prvi je otkrio turski kartograf i istražitelj Ilhan Durupinar 11. septembra 1959. godine. Prva međunarodna naučna ekspedicija na Araratu je istraživala devet mjeseci nakon Durupinarove tvrdnje. Ekspediciju su činili profesor sa Univerziteetu u Ohiou Arthur Brandenberger, arheolog George Vandeman te novinari i aktivisti iz Švedske i još nekoliko evropskih država.

    Ekspedicija je u izvještaju navela kako su im mještani tog područja kazali da je nesvakidašnji i na brod nalik brijeg nastao nakon klizišta koje se dogodilo 1945. godine. Nakon višednevnog istraživanja, tim u ekspediciji je napisao izvještaj na osam stranica, a turskom stručnjaku Durupinaru je dostavljen samo tekst na pola stranice. Rezultati laboratorijske analize uzoraka terena i dalje su nepoznanica.

    Priča o Nuhovoj arci na Araratu zaintrigirala je i Walta Disneya koji je 1955. godine u Kaliforniji podigao čuveni Disneyland. On je u pismu rukovodstvu turskog distrikta Dogubeyazit tražio da mu izdaju potrebne dozvole za izgradnju posebnog parka na Araratu u koji bi uložio 50 miliona dolara.

    Disney je naveo da Nuh slovi za drugog praoca čovječanstva i da bi park na Araratu bio svjetska turistička atrakcija. Međutim, zbog tadašnjih društveno političkih zbivanja u Turskoj, Disney nikada nije krenuo u ostvarenje tog nauma.

    Prve fotografije ostataka Nuhove arke na Araratu snimio je poznati turski fotograf Ara Guler, a prvo naučno istraživanje na Araratu su 26 godina od otkrića proveli stručnjaci sa turskog Univerziteta Ataturk u Erzurumu i američkog Univerziteta u Kaliforniji.

    Nakon površinskih i dubinskih snimanja, sačinjen je izvještaj na 80 stranica u kojem se navodi da nema dokaza kojim bi se osporila tvrdnja da se radi o ostacima Nuhove arke. Naučnici su naveli da je velika vjerovatnoća sa se pod zemljom nalazi trup broda te su pozvali na hitni nastavak istraživanja.

    Prvi dokumentarac o Nuhovoj arci nasukanoj na Araratu Cem Sertesen je počeo snimati 1995. godine, a film je završen i publici prikazan tek 22 godine kasnije.

    Sertesen je sa Erkanom Kosedagom objavio i knjige “Nuhova arka je otkriće stoljeća“ i “Svi smo bili na istoj arci“. On trenutno snima i drugi dokumentarac, a snimke je podijelio i sa AA.

    Nedavno su nove podzemne snimke, ali ovog puta u 3D verziji sačinili američki i novozelandski naučnici Jones i Larsen. Oni su na Araratu bili 2014. Godine, a nakon dugogodišnje analize sačinili su i 3D snimak Nuhove arke. Snimke su ustupili i Sertesenu za potrebe snimanja dokumentarnog filma.

    “Snimka je realističan i pravi prikaz trupa Nuhove arke koji se nalazi ispod površine tla. Ovo nije laž, niti bilo kakva simulacija, ovo je stvaran prikaz arke sahranjene pod zemljom“, kazao je Jones.

    On je kazao da je nepobitna činjenica da na Araratu postoje ostaci broda, ali da je prerano zaključiti da se radi o Nuhovoj arci. Naglasio je neophodnost nastavka istraživanja.

    Režiser Sertsen je za AA kazao da ga zanima enigma o Nuhovoj arci i da su važna naučna otkrića da se radi o višespratnom brodu čiji ostatak na Araratu je dug 150 i širok 50 metara.

    On je poručio kako se to područje na Araratu mora zaštiti posebnim mjerama, kako od neodgovornog djelovanja ljudi, tako i od klizišta.

     

    trt.net.tr / GG

    Podeli
  • Ljajić: “Mali šengen” nije nova Jugoslavija

    Ljajić: “Mali šengen” nije nova Jugoslavija

    BEOGRAD – Potpredsednik Vlade Srbije Rasim Ljajić ocenio je da najnoviju inicijativu za povezivanje svih ekonomija zapadnog Balkana, poznatiju kao “mali šengen”, od početka prati previše politizacije, a premalo pragmatičnog i racionalnog pristupa.

    U autorskom tekstu za današnju “Politiku”, on je istakao da je ovu inicijativu treba posmatrati “isključivo kroz ekonomsku prizmu, a politički benefit se ogleda pre svega u stabilizaciji zapadnog Balkana i stvaranju klime u kojoj će se politički problemi i otvorena pitanja iz prošlosti lakše rešavati”.

    “Mi u regionu smo probali sve, od mržnje i nacionalizma do ratova, jedino još nismo probali da budemo normalni i pragmatični”, naveo je Ljajić.

    On je istakao da “ovo nikako nije stvaranje nekog novog saveza, nove Jugoslavije, nove Balkanije, već sublimiranje i oživljavanje svih regionalnih inicijativa koje su do sada postojale, počev od CEFTA, preko Saveta za regionalnu saradnju, do Berlinskog procesa, a koje su u osnovi imale slobodan protok ljudi, robe, ideja, kapitala”.

    Ljajić je dodao da region kao celina ekonomski zaostaje za razvijenim zemljama i da je to ključni razlog koji ukazuje na nužnost pokretanja ove inicijative.

    On je naglasio i da “mali šengen” nije politički savez, ni alternativa Evropskoj uniji, koja je cilj svakoj zemlji regiona, ali se njihove privrede čine konkurentnim za nastup na globalnom tržištu.

    Politika/ GG

     

     

     

    Podeli
  • ČUDO U CRNOJ GORI: Iz drveta potekla voda! (VIDEO)

    ČUDO U CRNOJ GORI: Iz drveta potekla voda! (VIDEO)

    U Dinoši, na oko pet kilometara od Podgorice, posle obilnih padavina proteklih dana ponovo je potekla voda iz neobičnog drveta u ovom selu. U pitanju je čuvena murva iz koje izvire voda, a ovo drvo meštani nazivaju darom od Boga i poklonom majke prirode

    Fotografije i snimci “vodene murve” svedoče o ovom prirodnom fenomenu koji je dosta redak.

    Naime, korenski sistem murve iz Dinoše se nalazi na sezonskom frontu vodoizvorišta.

    U korenu murve, koja je iz porodice dudova, nalazi se izvor koji se probio i stablo zapravo služi kao “cev” za prelivanje vode.

    Sve nastaje used velikih količina padavina, u prolećnim i jesenjim mesecima, a leti dolazi do smanjenja vode ili do potpunog nestanka.

    Zbog starosti same murve, šupljina njenih korena i samog stabla dolazi do ovog fenomena.

    Ovo se naravno dešava samo prilikom dugotrajnijih pojava jačih podzemnih voda koje izlaze na površinu tokom trajanja duže kišne sezone pod pritiskom.

    Stručnjaci pojašnjavaju da ovaj prirodni fenomen traje preko 150 godina.

    srbijadanas. com / GG

     

    Podeli
  • Na integrisanom graničnom prelazu kamioni se zadržavaju  oko 2 minuta

    Na integrisanom graničnom prelazu kamioni se zadržavaju oko 2 minuta

    Inicijativa o „malom Šengenu“ doprineće lakšem i bržem protoku robe i ljudi, izjavila je danas direktora Sektora za carinske procedure Uprave carina Smiljana Kovačević uz napomenu da integrisani granični prelaz Preševo svakako tome doprinosi.

    „Prvi put kod nas uspostavljen je zajednički granični prelaz Preševo-Tabanovce, na granici Srbije i Severne Makedonije, i podrazumeva koncept jedno zadržavanje i za putnike i prevozna sredstva prilikom obavljanja carinskih formalnosti što svakako ubrzava protok robe i ljudi preko graničnog prelaza“, rekla je Kovačević za Tanjug.

    Ona je dodala da su obavljena analize vremena zadržavanja na prelazima i da je utvrđeno da oko 600 kamiona u toku 24 sata uđe u našu zemlju na tom graničnom prelazu i da zadržavanje traje oko 2, 5 minuta dodajući da je to dobar rezultat.

    Istakla je da je početkom primene tog koncepta bilo određenih problema, i stvaranja gužvi sa jedne i druge strane, ali to je bila sama početna faza i prilagođavanje dok danas takvih problema nema i sistem funkcioniše sve bolje.

    Kovačević je objasnila da na ulazu u Srbiju postoje dve kolovozne trake preko koje ulaze teretna motorna vozila, a na izlazu je bila jedna, dok je u saradnji sa kolegama iz Severne Makedonije osposobljena još jedna koja nije u funkciji.

    Kako kaže, preduzete su mere koje podrazumevaju nabavku još jedne kolske vage kako bi i ta traka bila u funkciji.

    Istakla je da dogovori na najvišem nivou u vezi „Male šengen zone“ u velikoj meri uticati na brži i lakši protok robe i ljudi.

    „Uprava carina podržava uspostavljanje zajedničkih prelaza jer će to doprineti unapređenju i poljbošljanju protoka roba“, istakla je Kovačević.

    Navela je da se radi i na poboljšanju i proširenju infrastruktirnih kapaciteta na graničnim prelazima sa BIH i Crnom Gorom.

    Dogovor koji su u Ohridu postigli lideri Srbije, Severne Makedonije i Albanije podrazumeva više konkretnih mera, koje će unutar postora tri zemlje regiona obezbediti punu slobodu kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala.

    Među njima su i uvođenje 24-časovnog radnog vremena svih inspekcijskih službi na granicama, sa akcentom na fitosanitarnu i veterinarsku inspekciju, što će skratiti vreme čekanja kamiona s robom, a slobodan protok robe imaće višestruke efekte i podići konkurentnost celog regiona sa oko 12 miliona stanovnika…

    Takođe, odnosi se i na jedinstven „paket“ dokumentacije potrebne za tranzit robe, sa akcentom na uvođenje sistema sa što manje „papira“, koji bi bio u skladu sa strategijom digitalnog razvoja…

    (Tanjug) GG

    Podeli