Radio Televizija Novi Pazar – ARHIVA

Author: Galib Gicic

  • Kancelarija za dijasporu organizovala druženje u Luksemburgu

    Kancelarija za dijasporu organizovala druženje u Luksemburgu

    Kako Grad Novi Pazar može pomoći dijaspori i na koji način dijaspora može uložiti u svoj rodni kraj, bile su najznačajnije teme šestog po redu druženja sa dijasporom, koje je večeras održano u Luksemburgu. Sa privrednicima koji decenijama žive u ovom delu Evrope razgovarali su gradonačelnik Novog Pazara, Nihat Biševac, narodni poslanik, Muamer Bačevac i predsednik Kancelarije za dijasporu, Muzafer Dragolovčanin.

    Nakon sastanka gradonačelnik Novog Pazara, Nihat Biševac izjavio je da su dijaspori predstavljeni  potencijali Sandžaka, te da su od domaćina dobili neke nove ideje.

    ,, Vodili smo kvalitetane razgovore. Dijaspora želi da učvrsti veze i ojača kontakte sa Sandžakom. Mladi i vrlo obrazovani ljudi, njihov su najveći potencijal, koji svojim znanjem i idejama umnogome mogu pomoći domovini i razvoju Sandžaka. Tokom boravka posetili smo i ovdašnji fudbalski klub BBM Sandžak, koji se takmiči u Super ligi Luksemburga, čiji je vlasnik naš čovek, veliki sportski entuzijasta i uspešan privrednik Mersad Dragolovčanin,,, ocenio je Biševac.

     

     

    ,,Kancelarija za dijasporu otvorena je za sve naše građane koji žive i rade širom sveta. Tu smo da im pomognemo oko administrativnih i svih ostalih poslova. Večeras smo postigli dogovore da zajedno organizujemo veliki skup u Luksemburgu, gde ćemo, pored tema iz privrede, akcenat staviti i na kulturna dešavanja. Kancelarija za dijasporu će i narednih meseci organizovati ovakve sastanke širom Evrope”, rekao je predsednik Kancelarije za dijasporu Muzafer Dragolovčanin.

    ,, Novi Pazar i Republika Srbija već godinama vredno rade kako bi se opšte stanje u zemlji popravilo. Ovi sastanci su od suštinske važnosti, jer rešavamo i one probleme koje naša dijaspora uoči,, ocenio je narodni poslanik dr Muamer Bačevac.

    Šesto druženje sa dijasporom organizovala je Kancelarija za dijasporu iz Novog Pazara.

    Podeli
  • Delegacija Novog Pazara u Luksemburgu

    Delegacija Novog Pazara u Luksemburgu

    Gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac stigao je u Luksemburg u službenu posjetu dijaspori. Sa svojim saradnicima, narodnim poslanikom Muamerom Bačevcem i predsjednikom kancelarije za dijasporu, Muzaferom Dragolovčaninom, obavio je  Džumu u bošnjačkom džematu.

    Posjetu Luksemburgu organizovala je Kancelarija za dijasporu, koja će u subotu, u toku svojih redovnih aktivnosti, održati šesti sastanak sa dijasporom i našim privrednicima iz ovog dijela Evrope.

    GG

    Podeli
  • Çavuşoğlu: ,,ZAŠTO JE TURSKA PODUZELA OPERACIJU U SIRIJI?,,

    Çavuşoğlu: ,,ZAŠTO JE TURSKA PODUZELA OPERACIJU U SIRIJI?,,

    Turski ministar vanjskih poslova kaže da je vojna operacija nužna za nacionalnu sigurnost i da bi se raseljeni Sirijci vratili kući.

    Zastrašujuće je što se vojna operacija Turske na sjeveroistoku Sirije u američkim medijima prikazuje kao napad na Kurde, što slabi borbu protiv ostataka Daeša (ili takozvane Islamske države) i nanosi štetu američkoj vjerodostojnosti u odnosu na saveznike. Prisiljen sam objasniti kako stvari zaista stoje jer 67-godišnje NATO savezništvo koje Turska ima sa Sjedinjenim Državama nije privremeno, taktizirajuće niti transakcijsko.

    Turska je započela operaciju u cilju osiguranja svoje nacionalne bezbjednosti uklanjanjem opasnosti koju teroristi predstavljaju duž njezinih pograničnih područja. Ova operacija oslobodit će Sirijce koji tamo žive od tiranije terorističkih organizacija i otkloniti prijetnju sirijskom teritorijalnom integritetu i političkom jedinstvu. Ovakav razvoj zbivanja olakšat će siguran i dobrovoljan povratak raseljenih Sirijaca.

    Turska nikada nije prihvatila koridor koji na njenoj granici vodi teroristička grupa. Više puta smo predložili uspostavljanje sigurne zone, uključujući i na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda. Pozvali smo Sjedinjene Države da prestanu pružati materijalnu podršku teroristima.

    Ali, američka bezbjednosna administracija se nije uspjelarazdvojiti od grupe poznate pod kraticom P.Y.D./Y.P.G, bez obzira što su američki dužnosnici, uključujući ministra obrane, priznali da je P.Y.D./Y.P.G., koji čini jezgru Sirijskih demokratskih snaga, neodvojiva od Kurdistanske radničke partije, ili PKK, u Turskoj, koja je priznata kao teroristička organizacija od strane Sjedinjenih Država, Evropske unije i NATO-a.

    Činilo se da su se naši američki sagovornici složili da te sile moraju biti uklonjene duž naših granica, a čak smo se dogovorili i o ‘tajmingu’. Nedavno su vojni razgovori obiju strana u avgustu okončani međusobnim obavezivanjem na uspostavljanje sigurne zone iz koje je trebalo ukloniti P.Y.D./Y.P.G. Ali, Sjedinjene Države to na kraju nisu uradile i stvoren je utisak da su kupovale vrijeme dok su se teroritičke grupe ušančivale još dublje u Siriji.

    P.Y.D./Y.P.G. se može predstavljati svijetu kao grupa koja se borila protiv Daesh-a, ali ona također krijumčari eksploziv za P.K.K. kopanjem tunela u turskom tlu. Pronašli smo njegove članove koji provode zarobljenike Daesh-a prema Turskoj. A u novembru 2017. BBC je izvijestio o tajnom sporazumu prema kojem su Sirijske demokratske snage organizirale prijevoz i dozvolile bijeg stotinama terorista Daesh-a tijekom koalicijske operacije za oslobađanje Raqqe.

    Morali smo djelovati. Neki su izrazili zabrinutost zbog sigurnosti kurdskog stanovništva u Siriji. Želio bih ponoviti i naglasiti da se Turska ne bori protiv Kurda. Mi se borimo protiv terorista. Svako opisivanje situacije u smislu “Turci protiv Kurda” je zlonamjerno i lažno. Kurdi nisu naši neprijatelji.

    Naš cilj su različite terorističke aktivnosti koje su zajednički vodili Kurdistanska radnička partija i P.Y.D./Y.P.G., koji su regrutirali djecu kao vojnike, zastrašivali disidente, izmijenili demografiju i proveli prisilnu regrutaciju u područjima pod njihovom kontrolom.

    Kurdi, Arapi, hrišćani i ostali koji su stradali u okviru P.Y.D./Y.P.G. terora sigurno će bolje živjeti kad budu oslobođeni. Svjetsko vijeće aramejskih hrišćana to uporno ponavlja.

    Prije početka ove operacije, poduzeli smo sve korake kako bismo minimalizirali rizik za civile i spriječili humanitarnu krizu. Tokom proteklih nekoliko godina, Turska je pružila utočište velikom broju izbjeglica sa sjeveroistoka Sirije, uključujući Arape, Kurde i Turkmence.

    Većinu njih, uključujući preko 300.000 Kurda, teroristi su protjerali iz njihovih domova. U Turskoj smo im pružili sigurnost, sklonište i omogućili život. Dijelili smo svoj kruh s njima, kao i prednosti naših javnih usluga. Turska je najveći svjetski humanitarni potrošač i prihvatila je najveći broj izbjeglica u svijetu.

    Turska je uspostavila pouzdan obrazac u posljednje tri godine. Njezine operacije na sjeverozapadu Sirije – 2016.-7. u Jarabulusu i oko njega i 2018. u Afrinu – očistile su golemo područje od prisutnosti terorizma. Nakon tih operacija, zajednice koje su stradale od terorista počele su živjeti u miru i uživati u benefitima uređenog upravljanja. Oko 365.000 izbjeglica vratilo se svojim kućama na sjeverozapadu Sirije.

    Uspostavili smo javne usluge, uključujući škole za preko 230.000 učenika. Šest bolnica sa 55 vozila hitne pomoći zapošljava preko 2.000 sirijskog i turskog osoblja u oslobođenim područjima na sjeverozapadu Sirije. Izgrađeni su brojni rekreacijski i sportski sadržaji, uključujući nogometni stadion. Poslovanje je sanirano i otvorena su granična vrata kako bi se olakšala trgovina. Poljoprivreda i stočarstvo počeli su primati materijalnu podršku.

    Uporedite prethodne operacije Turske s uništenjem Raqqe od strane koalicije i vidjet ćete koliko pažljivo upravljamo anti-terorističkim operacijama. Lekcije naučene u tim operacijama pomoći će nam da ovaj put budemo još bolji.

     

    P.K.K. i P.Y.D./Y.P.G. su ucjenjivali globalnu zajednicu tvrdeći da će borba protiv Daesh-a bez njih posustati. Ali borba protiv tih brutalnih terorista neće posustati, pogotovo ako naši saveznici ostanu na pravom putu i sarađuju s Turskom. Mi smo jedina nacija koja je angažovala vlastite vojnike u borbi protiv Daesh-a.

    Borba protiv Daesh-a i drugih terorističkih organizacija morat će se nastaviti uz doprinos i saradnju svih. Nekoliko evropskih zemalja je oklijevalo da dopusti povratak svojih građana koji su se pridružili ovoj grupi. Međutim, bježanje od problema ne može biti politika. Oni moraju nositi svoj dio tereta.

    Mi u Turskoj smo uvjereni da trasiramo put sirijskim izbjeglicama za povratak kući i osiguravamo da se Daesh i druge terorističke grupe ne pojave ponovo.

    Svjestan sam da bezbjedan i dobrovoljan povratak sirijskih izbjeglica kući treba pažljivo planirati i sprovoditi. To se mora odvijati u skladu s međunarodnim pravom i u saradnji s odgovarajućim agencijama Ujedinjenih naroda. Sirija je dom nekoliko etničkih grupa i potrebno je uspostaviti održiva i reprezentativna lokalna vijeća dok se ne nađe političko rješenje sirijskog sukoba.

    Nakon naše posljednje anti-terorističke operacije, u područjima gdje su Kurdi bili u većini, Turska je olakšala stvaranje vijeća lokalnih vlasti s kurdskom većinom koja bi odražavala stanovništvo.

    Sirijci se sada žele vratiti kući, pretrpjeli su i previše. Preuzimamo inicijativu kako bismo pomogli stvaranje mirnih uslova koji su potrebni za povratak miliona izbjeglica kućama. Suprotno preovlađujućim zabludama, naša će operacija pomoći u rješavanju humanitarne dimenzije problema, doprinijeti očuvanju jedinstva zemlje i pridonijeti političkom procesu

    Autor: Mevlüt Çavuşoğlu, ministar vanjskih poslova Republike Turske

    ( Galib Gicic)

     

    Podeli
  • Mardin – grad multikulturalnosti

    Mardin – grad multikulturalnosti

    Mardin je grad u jugoistočnoj Turskoj, smješten na prostoru poznatom i kao Sjeverna Mezopotamija, području između velikih rijeka Tigrisa i Eufrata. To je najstariji kulturno-historijski prostor u Turskoj u kojem su sedimentirane višemilenijske kulture i civilizacije. (Najnovija arheološka istraživanja su našla tragove naselja koja potječu iz perioda 4000 godina prije nove ere.)Mardin je grad u jugoistočnoj Turskoj, smješten na prostoru poznatom i kao Sjeverna Mezopotamija, području između velikih rijeka Tigrisa i Eufrata. To je najstariji kulturno-historijski prostor u Turskoj u kojem su sedimentirane višemilenijske kulture i civilizacije. (Najnovija arheološka istraživanja su našla tragove naselja koja potječu iz perioda 4000 godina prije nove ere.)

    Klima je vrlo oštra tako da se ljeti temperatura u gradu sasvim uobičajeno kreće i do 50°C, u nizini (ravnici) i do 55°C. Zime su suhe, hladne i oštre sa manjim snjegovima i jakim vjetrovima. Zemlja je jako plodna i na njoj uspjevaju sve poznate poljoprivredne kulture. Stanovništvo se uglavnom i bavi poljoprivredom mada je Mardin nadaleko poznat po izradi srebrenog nakita.Ono što je posebnost Mardina koju svakako treba istaći je njegova etnička struktura. To je multietnički grad, centar suživota različitih religija i kultura u pravom smislu riječi. U jednoj ulici na par metara smjenjuju se džamije i crkve jedna za drugom.Na ulicama osim turskog kao glavnog službenog jezika čuju se arapski, kurdski u svoje dvije varijante (Kurmandži i Zaza), zatim asirski (surijanski, koji je jedna verzija aramejskog) i armenski. Obični građanin ovog grada vlada sa barem tri jezika a sretali smo i djecu koja se sporazumijevaju na sedam jezika. U ovom gradu osim muslimana sunita žive i alevije, jezidije, pravoslavni Asirci, nekoliko Jevreja i pripadnika Jermenske pravoslavne crkve a još uvijek postoje objekti katoličke i protestantske crkve.Posebnost ovog drevnog grada je karakteristična arhitektura.

    Građevine su zidane kamenom krečnjakom specifične žute boje koji ima solidne izolacijske osobine, tako da zimi koliko-toliko zadržava toplotu a ljeti čini unutarnje prostorije hladnim.Sve kuće i objekti su rađeni na kosini a zbog nedostatka prostora najčešće izvedene u dva nivoa i to tako da jedna drugoj kuća ne zatvara pogled.

    Po pravilu prozori su orijentirani prema jugu tako da svi žitelji grada imaju pogled prema ravnici. Stari kameni sokaci, kuće od kamena, džamije, medrese, crkve i manastiri, čaršije, tvrđava iznad grada, historijska mjesta, kafane i terase na kojima se piju kahva i čaj te izuzetan pogled na ravnicu Mezopotamije doprinose imidžu jedinstvenog i čarobnog grada.Ono što se ne može a ne primijetiti je zanimljiv odnos prema životinjama. Jako vole golubove i postoje čitave zajednice tih ptica koje su stalno nastanjene na pojedinim gradskim objektima. Toliko se vodi računa o njima da im se zna i rodoslov. Kako je grad prepun malih uličica, prolaza ispod kuća i uskih tunelčića (zvanih abbara) nikakvo vozilo se ne može koristiti pa se u svrhu odvoza komunalnog otpada koriste magarci koji imaju svoj propisani radni vijek nakon kojeg idu u zasluženu mirovinu.

    Ne ubijaju se već ugibaju prirodno od starosti a na vlast pada trošak njihovog doživotnog izdržavanja.Od mjesta u gradu i okolici koje valja posjetiti su: Ulu džamija, Medresa Zinciriye, Kasimiye medresa, Manastir Mor Gabriel, crkva „Mor Benham“ ili „Crkva četrdesetorice“, muzej Mardina i općinu Midyat, Stari grad Dara i neizostavno: četiri kilometra udaljen manastir Daryl Zafaran na Tur-Abdinskoj planini koji je nekada bio glavno sjedište Asirske (Surijanske) pravoslavne crkve.

    Fb:Tarik Jesenković / GG

     

     

     

     

     

     

    Podeli
  • PREDSJEDNIŠTVO REPUBLIKE TURSKE: SVIJET MORA PODRŽATI PLAN TURSKE ZA SJEVEROISTOČNU SIRIJU

    PREDSJEDNIŠTVO REPUBLIKE TURSKE: SVIJET MORA PODRŽATI PLAN TURSKE ZA SJEVEROISTOČNU SIRIJU

     

    Piše: Fahrettin Altun, šef Ureda za komunikacije Predsjedništva Republike Turske

    Tijekom telefonskog razgovora s predsjednikom RecepomTayyipom Erdoganom u nedjelju, predsjednik Trump pristaoje predati vođstvo operacije protiv Islamske države Turskoj. Turska vojska će zajedno sa Slobodnom sirijskom vojskom uskoro preći tursko-sirijsku granicu.

    George Washington je rekao da se Amerika mora “držati dalje od trajnih saveza”. Američki dužnosnici godinama govore da je njihovo partnerstvo sa YPG -om, produženom rukom Kurdistanske radničke partije (PKK) u Siriji, u borbi protiv Islamske države bilo “taktičko”. Trumpova posljednja odluka odražava to stajalište.

    Turska, kao ni SAD, ne izlazi van svojih granica u potrazi začudovištima koji se trebaju uništiti. Ali kada čudovišta pokušaju srušiti naša vrata i naštetiti našim građanima, tada moramo reagirati. Slanje mladih muškaraca i žena u bojnikada nije laka odluka. Osnivač Republike Turske Mustafa Kemal Ataturk, jednom je rekao: “Rat je ubistvo osim kada je život nacije u opasnosti.” Nažalost, danas se nalazimo upravo u toj situaciji.

    Turska nema ambicija na sjeveroistoku Sirije, osim da neutralizira dugogodišnju prijetnju koja je usmjerena protiv turskih građana i oslobodi lokalno stanovništvo od jarma naoružanih razbojnika.

    Nakon što je pretrpjela gubitak desetina svojih građana u napadima Islamske države, Turska je bila prva zemlja koja je rasporedila snage za borbu protiv terorista u Siriji. Također, naša zemlja je godinama podržavala Slobodnu sirijsku vojsku da zadrži hiljade militanata Islamske države iza rešetaka. U našem je interesu sačuvati ono što su SAD postigle i osigurati da se historija ne ponovi.

    Ostaje da se vidi kako će militanti YPG-a odgovoriti na ovupromjenu vođstva. Naravno, imaju dvije opcije. Ako se stvarno žele boriti protiv Islamske države, predat će se bez odlaganja. Ili mogu slušati takozvane zapovjednike koji kažu da će se boriti protiv turskih snaga – u tom slučaju nećemo imati drugog izbora osim da ih zaustavimo da ne bi ometali naše napore protiv Islamske države.

    Uspjeh operacije u borbi protiv Islamske države koju predvodi Turska u interesu je cijelog svijeta. Američki vojni savjetnici, koji su na terenu godinama, zaslužuju da se vrate kući. Mještani koji su prognani kad je YPG preuzela vlast, vratit će se u zemlju svojih predaka. Predložena sigurna zona dobra je za Europu jer će se baviti problemom nasilja i nestabilnosti u Siriji – temeljnim uzrocima ilegalnih migracija i radikalizacije. Na kraju, ovaj plan će omogućiti Turskoj da zaštiti nevineljude od jedne poznate terorističke organizacije.

    Erdogan je otkrio detalje turskog plana o “sigurnoj zoni” naGeneralnoj skupštini Ujedinjenih naroda prošlog mjeseca. Turska procjenjuje da će do 2 milijuna sirijskih izbjeglica dobrovoljno živjeti u sigurnoj zoni dužine 32 kilometara kojase proteže od rijeke Eufrat do sirijsko-iračke granice. Ako se južna granica sigurne zone povuče na liniju Deir ez Zor-Raqqa, taj bi broj mogao dostići i tri miliona, uključujućiizbjeglice koje su trenutno u Evropi.

    Iskoristit ćemo naše iskustvo na sjeveru Sirije kako bismo osigurali sigurnost i stabilnost u sigurnoj zoni. Vjerujemo da je najbolje rješenje da sirijski narod sam upravlja putem izabranih lokalnih vijeća. Ključno je podržati i poticati lokalnu političku zastupljenost kako bi se spriječilo ponovno uspostavljanje Islamske države na sjeveroistoku Sirije. U pretežno kurdskim područjima, kao što je Afrin, Turska je osigurala uspostavu lokalnih uprava sa kurdskom većinom. Isto će važiti i za pretežno kurdske dijelove sjeveroistočne Sirije. Naš je cilj dopuniti te korake međunarodnim ulaganjima u infrastrukturu škola, bolnica i smještaja.

    SAD su predugo nosile teret borbe protiv Islamske države na svojim leđima. Turska, čija je vojska druga po veličini u NATO-u, spremna je i sposobna preuzeti vođstvo i završitiproces i vratiti milione izbjeglica u Siriju u tom procesu. U ovom kritičnom trenutku, međunarodna zajednica mora podržati napore koje Turska čini na polju obnove i stabilizacije.

    Podeli