Author: Galib Gicic

  • (video) ‘’Sehara’’ :Bivši učenik novopazarske Gimnazije rektor Univerziteta u Sarajevu

    (video) ‘’Sehara’’ :Bivši učenik novopazarske Gimnazije rektor Univerziteta u Sarajevu

    Mandat prof. dr. Rifata Škrijelja, novog rektora Univerziteta u Sarajevu, počeo je 1. oktobra 2016. godine. Na toj funkciji zamijenio je prof. dr. Muharema Avdispahića, koji je dužnost rektora Univerziteta u Sarajevu obnašao od 2012. godine. Mandat prof. dr. Rifata Škrijelja, novog rektora Univerziteta u Sarajevu, traje četiri godine odnosno do 30. septembra 2020. godine.

    Prof. dr. Rifat Škrijelj je završio studij biologije 1987. godine na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, magistrirao je 1991. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorat iz oblasti bioloških nauka odbranio je 1995. godine na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
    Akademska karijera prof. dr. Rifata Škrijelja počinje 1987. godine kada je postao asistent pripravnik na Biološkom institutu Univerziteta u Sarajevu i Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. U zvanje višeg asistenta izabran je 1992. godine, a 1996. godine biran je u zvanje docenta. U zvanje vanrednog profesora izabran je 2002. godine, a 2009. godine u zvanje redovnog profesora. Tokom akademske karijere predavao je na fakultetima i akademijama Univerziteta u Tuzli, Univerziteta u Bihaću, Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru i Univerziteta u Sarajevu.
    Prof. dr. Rifat Škrijelj je autor i koautor 52 naučna i stručna rada, 49 kongresnih saopćenja, sedam knjiga, monografija i udžbenika. Učestvovao je u 55 domaćih naučnoistraživačkih i stručnih projekata i dva međunarodna naučnoistraživačka i stručna projekta.

    Funkciju dekana Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu obnašao je od 2011. godine, a od 2007. godine bio je član Senata i Etičkog komiteta Univerziteta u Sarajevu.

    Tokom posljednjih petnaest godina obnašao je brojne dužnosti značajne za razvoj društva i akademske zajednice. Među ostalima, bio je predsjednik Savjeta za zaštitu okoliša Vlade Kantona Sarajevo, te aktivno radio na afirmaciji nauke u rješavanju problema u vezi sa zaštitom životne okoline. Također je bio predsjednik Biološkog društva Federacije Bosne i Hercegovine te predsjednik Upravnog odbora Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. U parlamentu Kantona Sarajevo aktivno je radio na donošenju Zakona o visokom obrazovanju i zalagao se za poboljšanje standarda studenata i zaposlenih na visokoškolskim ustanovama Univerziteta u Sarajevu. Bio je aktivni sudionik oslobodilačkog rata (1992–1995. godine) sa vojnim stažem od 32 mjeseca.

    Za rektora Univerziteta u Sarajevu za mandatni period 2016–2020. godine prof. dr. Rifat Škrijelj je izabran na sjednici Senata održanoj 12. maja 2016. godine.

    U skladu sa Statutom Univerziteta u Sarajevu, novi rektor prof. dr. Rifat Škrijelj će svoj prijedlog imenovanja novih prorektora predočiti Senatu Univerziteta u Sarajevu na sjednici koja će se održati 5. oktobra 2016. godine.

    Podeli
  • Sa otvaranjem džamije u Mainzu bit će ispunjen san jedne generacije

    Sa otvaranjem džamije u Mainzu bit će ispunjen san jedne generacije

    Bošnjaci u Mainzu se uveliko spremaju za otvorenje Džamije – novog Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u ovom gradu, koje će uz prisustvo velikog broja vjernika, gostiju i zvanica biti upriličeno 15. septembra ove godine. Tim povodom razgovarali smo sa Rifatom Halilović predsjednikom Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj – džemat Mainz.

    Na zadnjoj Džematskoj skupštini u novembru prošle godine donijeli smo odluku da su radovi na našem Centru, nakon šest godina uz Božiju pomoć privedeni kraju. Na tom sastanku je dogovoreno da datum otvorenja našeg Centra bude u septembru ove godine. Nakon toga, a uz niz konsultacija i sastanaka Džematski odbor je utvrdio 15. septembar kao zvaničan datum otvorenja našeg Centra. Određivanjem tog datuma smo praktično ušli u pripreme za zvanično otvorenje. Organizovali smo timove, tačnije 9 timova, koji na mjesečnim sastancima podnose izvještaje o do sada postignutim aktivnostima. U timovima je aktivno preko stotinu džematlija koji svako shodno svojim sposobnostima, daje svoj doprinos u realizaciji ovog, za nas, historijskog projekta. Svjesni ozbiljnosti i obima zadatka koji je pred nama, za sada možemo biti zadovoljni tokom priprema na ovom projektu. Sam čin otvorenja naše džamije bit će kruna napora i ispunjenje sna jedne generacije, na stotine muslimana našeg Džemata. Ideja za izgradnju Islamskog centra nastala je kada i sam Džemat, dakle još davne 1991. godine. Mnogi od njih nisu dočekali ovaj trenutak, ali su se i tada kao sa svojim izdvajanjima do početka izgradnje, trajno ugradili u ovaj vakuf. Molim Allaha d.š. da svima njima kao i svima koji su na bilo koji način sudjelovali u izgradnji naše džamije, to upiše kao dobro djelo.

    Zanimljvo je da je izgradnja džamije krenula kada i kampanja “Mi gradimo uz Allahovu dž.š. pomoć – Pridružite nam se!”. Po prvi put u jednom džematu u okvirima Islamske zajednice u BiH i Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj su se odlučili primijeniti savremene metode komuniciranja. Kakvi su bili rezultati kampanje?

    Rezultati su bili više nego dobri. Jednom riječju izrsni. Uz svu obimnost posla koja je bila pred nama, Allah dž. š. nam je dao da u zajednici imamo muslimana različitih obrazovnih profila. Tako, između ostalog i ljude kojima su mediji i komunikacija struka. Uz njihove savjete i velikodušnu pomoć, uspjeli smo da putem medija ovaj projekat izgradnje Centra zapravo ne bude samo projekat članova naše zejednice već je to vremenom postao projekat svih muslimana Mainza i okoline,  i svih Bošnjaka. Mogu slobodno reći da možemo biti primjer  drugima koji se odluče na ovakav ili slične korake  kako se mediji i komunikacija koriste u mobilizaciji članova zajednice ne samo na lokalnom nivou, već i šire.

    Mainz 1

    Vrijednost objekta se procjenjuje na 2,5 miliona eura. Za šest godina koliko je trajala izgradnja džamije i centra u glavnom gradu njemačke Savezne pokrajine Rheinland  – Pfalz učestvovalo je 1108 vakifa i donatora sa novčanim prilozima i više od 50 osoba sa materijalom, najvećim dijelom džematlija sa novčanim pirlogom  i prijatelja iz drugih džemata u okviru Islamske zajednice Bošnjaka Njemačke, dijaspore i Bosne i Hercegovine. Kako objašnjavate ovu masovnost u izgradnji džamije u Mainzu?

    Smatram da smo koristeći savremena sredstva, i metode za komunakaciju sa javnošću, uspostavili dobar kontakt sa svijetom koji nas okružuje. Prije svega smo našu zajednicu otvorili za javnost. Uspostavili smo dobre odnose sa vlašću iz grada i pokrajine u kojoj živimo. Izgradili smo dobru komunikaciju sa vjerskim i političkim zajednicama Mainza i okoline. U redovnim smo kontaktima sa Islamaskom zajednicom u BiH. Sve to zajedno je izgradilo povjerenje kod ljudi koji su svojim prilozima i podrškom omogućili da smo danas tu gdje jesmo. Naravno, kada vam na svečanosti polaganja kamena temeljca prisustvuju Malu Dreyer premijerka Vlade Savezne države Rheinland Pfalz, Husein ef. Kavazović reis-ul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, i druge eminentne ličnosti koje predstavljaju ugledne i značajne institucije, da to dodatno uliva povjerenje među ljude i njihova žrtva i napori da se pomogne u izgradnji našeg Centra samo mogu biti veći. Kada svemu ovome dodate i transparentnost i dobro organizavano rukovođenje pripremom i izvođenjem poslova na izgradnji, vodeći računa o poštivanju poreskih i drugih zakonskih obaveza zemlje u kojoj živite, uspjeh vam je, uz Božiju pomoć, zagarantovan.

    Džamiju u Mainzu su izgradile prije svega džematlije svojim prilozima i radom, a poznato je da nije uzeta niti jedna pozajmica niti kredit. Kako je tekao proces izgradnje?

    Kupovinom građevinskog zemljišta stvoreni su uvjeti da se planira gradnja centra. Formirali smo građevinski odbor od ljudi iz, uglavnom, građevinske struke i kompetentnih u poslovima građevinarstva. Ovdje bi možda vrijedelo podsjetiti da je plan i projekat našeg Centra rezultat isključivo ideja tima iz građevinskog odbora, i nastao iz poznavanja naših potreba i planova za budućnost.

    Radilo se uglavnom vikendom u akcijama na kojima bi učešće uzelo nerijetko i do 70 vakifa. Neki su radili i time uvakufili svoj rad. Neki su pomagali novčanim sredstvima ili materijalom. Ne mali broj je i onih koji su uvakufili i svoj rad i novac. Divno je bilo vidjeti jedne koji su radili na objektu i druge koji su pripremali hranu i ostalu logistiku. Iz različitih krajeva Bošnjaci iz Bosne i Sandžaka, Albanci, Goranci, Torbeši, Turci, i drugi muslimani i nemuslimani iz Mainza i okoline, zajedničkim naporima i izgradnjom modernog Islamskog centra, stvorili smo sebi i generacijama poslije nas uslove da u nemuslimanskoj sredini živimo i djelujemo kao muslimani prenoseći vjeru, kulturu i tradiciju naših predaka.

    Mainz 2

    Možete li sa našim čitateljima podijeliti nekoliko najvažnijih podataka o novom objektu i samoj njegovoj izgradnji. Koliko je materijala ugrađeno, koliko je ljudi radilo, itd.?

    – Raspolažemo sa 1500m2 izgrađenog prostora smještenog na 3100m2 površine posjeda. Centar pored prostora za klanjanje u muškom dijelu a koji je veličine 170m2 i u ženskom dijelu 90m2, posjeduje i  dvije moderno opremljene učionice, konferencijsku salu, kancelariju za odbor, kancelariju za imama, dva stana, jednu musafirhanu, biblioteku, restoran moderno opremljen veličine 300m2, tehničke i ostale prateće prostorije. Vrijednost objekta se procijenjuje na 2.460.000 eura. Od početka akcije prikupljanja novčanih sredstava za izgradnju našeg Centra do danas registrovali smo 1108 vakifa pri čemu u vakife ubrajamo sve one koji su izdvojili bilo koji novčani iznos. U radnim akcijama su uglavnom učestvovali svi članovi zajednice s tim da je jedna  skupina učestvovala u skoro svim akcijama.

    Mainz 4

    Tokom godina izgradnje Islamskog centra zabilježene su mnoge posjete njemačkih zvaničnika iz gotovo svakog dijela političkog spektra ove zemlje, a u posljednje vrijeme ugostili ste mnogobrojne grupe i delegacije učenika, studenata i profesora, kao i mnogih drugih znatiželjnika. Kako objašnjavate ovaj naglo povećan interes?

    Kako su tekli radovi na objektu i građevina sve više rasla, a imajući u vidu i činjenicu da se objekat nalazi na glavnom autoputu koji povezuje Mainz sa Frankfurtom, Džemat je sve više postajao interesantniji kako za muslimane koji su se radovali ali i isto tako za nemuslimane koji su se interesovali za objekat, za islam, kulturu Bošnjaka i slično. Trenutno imamo u prosjeku svake sedmice posjetu različitih interesnih grupa i pojedinaca. Posebno smo postali interesantni školama koje u svakom školskom programu izučavaju islam kao temu i naravno posjeta jednom centru kao što je naš je dopuna školskog programa. Često smo domaćini lokalnim vlastima, i kada su u Mainzu tema muslimani i islam, postali smo nezaobilazan faktor. Naravno, sve to je prilika da predstavimo našu časnu vjeru, kulturu podneblja sa kojeg dolazimo i prije svega razbijamo predrasude i islamofobiju o islamu i muslimanima.

    Mainz 3

    Stiče se već sada dojam da se radi o generacijskom projektu Bošnjaka muslimana u Mainzu, te da će značaj izgradnje novog Islamskog centra doći do izražaja tek u vremenu koje dolazi. Kakvi su planovi za dalje?

    Čovjek u životu nema čestu priliku da gradi džamiju. Pogotovo u nemuslimanskoj sredini. Mi gradimo džamiju prije svega radi nas, misleći i na generacije poslije nas. Koliko je jedan ovakav centar bitan u dijaspori za očuvanje vjerskog i kulturnog identiteta generacija Bošnjaka, shvatit ćemo vjerovatno kada se on počne u potpunosti koristiti punim kapacitetom. To podrazumjeva izradu strategije, timova i planova na aktivnostima u Centru. Jednom riječju kada Centar zaživi. Trenutno, svojim aktivnostima pokrivamo osnovne potrebe zajednice. Dnevne namaze, vjeronauku, predavanja vjerskog i svjetovnog karaktera, ramazan, iftari, bajrami, itd. Potrebe zajednice i naše ambicije su da nakon otvorenja našeg Centra u septembru mjesecu, ako Bog da, znatno proširimo obim aktivnosti u Džematu i postanemo, u pravom smislu te rijeći, servis muslimanima Mainza i okoline.

    Text i foto: Halal magazin

    Podeli
  • MUSLIMANI SUTRA OBILJEŽAVAJU LEJLETUL-BEDR

    MUSLIMANI SUTRA OBILJEŽAVAJU LEJLETUL-BEDR

    Muslimani će u utorak navečer, 21. maja, obilježiti 17. noć mjeseca ramazana, poznatu još i kao Noć bitke Bedru ili Lejletul-Bedr.U skladu s tradicijom, ova noć, kojom se obilježava jedan od najznačajnijih događaja u historiji islama, bit će prigodnim programima obilježena i u džematima širom BiH.Naime, druge godine po preseljenju (hidžri) poslanika Muhammeda, iz Mekke u Medinu, odnosno 624. godine, na obroncima Bedra dogodila se prva velika bitka u historiji islama.

    Idolopoklonici iz Meke, iako su bili tri puta brojniji, poraženi su na Bedru i to je jedna od najvećih pobjeda muslimana u historiji. Ova pobjeda je potvrdila zajednicu vjernika iz Medine kao važan i snažan faktor s kojim moraju računati svi stanovnici Arabijskog poluotoka.

    Text i foto: Hayat /GG

    Podeli
  • Slikarka Paša Gicić Zekić: Nakon Turske Južna Koreja

    Slikarka Paša Gicić Zekić: Nakon Turske Južna Koreja

    Ovogodišnje veliko umetničko okupljanje, prvi međunarodni Art Workshop ,, Salih Karcioglu,, u Izmiru, okupio je 30 umetnika iz 15 zemlja sveta. Srbiju je predstavljala umetnica Paša Gicić Zekić iz Novog Pazara, koja je svoja dela turskoj i međunarodnoj publici predstavila na izložbi ,,International contemporary art show’’ u galeriji Yolo u Izmiru.

    ,,Tokom sedam dana Art Workshosp-a sa obale Egejskog mora, umetnici iz Turske, Poljske, Uzbekistana, Koreje, Egipta, Norveške, Francuske, Belgije, Rumunije, Španije i drugih država, stvarali su dela koja su nadahnuta različitostima.

    Organizatori Emel Atalay, Elcin Unal i Burak Erim, pripremili su raznovrstan program, a kako bi vreme provedeno u Izmiru bilo što kreativnije, posetili smo različite muzeje, galerije i znamenitosti te regije.

    Dela nastala na Art workshop-u postavljena su u hotelu Beyond, u Izmiru,, rekla je slikarka Paša Gicić Zekić. Ova umetnica u septembru će svoje delo ,, Sunce’’  predstaviti publici Južne Koreje u okviru ,, 5th Geoje internacional art festival,, u muzeju Heageumganag theme.

    Paša Gicić Zekić je doktorant, profesor likovne umetnosti u Ekonomskoj školi i asistent na predmetima Slikaratvo i Zidno slikarstvo na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru.


    Izlagala je na više samostalnih i kolektivnih izložbi u zemlji i svetu. U svom ateljeu ,,Pasa Casa d’ Arte,, u Novom Pazaru, pored slikanja bavi se i izradom vitraža i oslikanog stakla.

    Podeli
  • Islandski bend objavio snimak kako im obezbeđenje oduzima zastave Palestine

    Islandski bend objavio snimak kako im obezbeđenje oduzima zastave Palestine

    Predstavnici Islanda na Pesmi Evrovizije, bend Hatari, za vreme dodele poena publike razvili su zastave Palestine.

    Držali su, nekoliko sekundi u krupnom kadru, šalove na kojima je pisalo “Palestina”, začuli su se zvižduci, a voditelji su brzo promenili temu i u prenosu uživo bilo je upadljivo da im je neprijatno.

    Ali tu se drama nije završila.

    Član benda Einar Stef je na svom Instagram profilu objavio da im je odmah prišao radnik obezbeđenja i konfiskovao sporne zastave.

    “Zastava, zastava, još jednu, dajte”, govori radnik obezbeđenja, dok ga jedan član benda snima.

    Island je inače bio prva zapadnjačka zemlja koja je Palestini priznala nezavisnost, a Hatari – koji su završili na desetom mestu – govorili su i u Tel Avivu da je takmičenje poslužilo Izraelu za propagandu.

    Women For Palestine (@WomenForPal) је твитовао/ла:
    Iceland’s #Hatari member posted on Instagram how security at #EurovisionTelAviv confiscated their #Palestine flags??
    Klikni za VIDEO

     

     

    Reagovali su i organizatori, koji su podsetili da je Evrosong nepolitička manifestacija. Oni su i zatražili da se zastave uklone.

    Foto  i text : Nedeljnik/ GG

    Podeli