U subotu, u 11:31, dogodio se umjeren potres s epicentrom između Pregrade i Male Erpenje. Potres je imao magnitudu M=2.8 prema Richteru.
Osjetili su ga i stanovnici okolnog područja.
Za sada nema informacija o eventualnoj materijalnoj steti.
Neke dijelove Hrvatske pogodio je i obilan grad koji je pričinio veliku š
Dnevnik / Galib Gicić Rtv Novi Pazar
Izgubite li samo 16 minuta sna u odnosu na vaš prosjek spavanja, to može utjecati na to da slabije prosuđujete i teže se koncentrirate tijekom dana, a time i utjecati na vaš radni učinak.
Također, radnici kojima nedostaje tih 16 minuta sna češće se žale na povećanu razinu stresa, zbog čega bi ukupna produktivnost mogla biti manja, utvrdio je tim stručnjaka sa Univerziteta u Južnoj Floridi.
Rezultati studije objavljeni u časopisu Sleep Health, a njome je obuhvaćeno 130 odraslih osoba koje rade u IT sektoru. Sudionici su ispunjavali anketu u kojoj su odgovarali kada su otišli u krevet i probudili se, koliko sati i minuta su spavali te koja im je bila kvaliteta sna. Također, ocjenjivali su jesu li tijekom dana imali problema s koncentracijom, nekih briga, ili negativnih misli.
Glavna autorica studije, dr. Soomi Lee, asistentica na Univerzitetu, kaže da je inspiraciju za istraživanje dobila iz vlastitog života.
– Ako sam prethodne noći loše spavala, primijetila sam da to ometa moj svakodnevni život i da imam više negativnih emocija – rekla je za Daily Mail.
Istraživači su otkrili da su odrasli koji su bili u krevetu 16 minuta manje od prosjeka prijavili lošiju kvalitetu spavanja i više kognitivnih problema, posebno s koncentracijom. To je uzrokovalo porast stresa, što je rezultiralo manje produktivnim danom.
Utvrdili su i još jednu korelaciju. Oni koji ranije odlaze u krevet teže se koncentriraju.
Pretpostavlja se da je to zato što su zbog manjka sna odlazili spavati ranije, no pokazalo se da su se oni i probudili ranije nego ostali, pa je očito riječ o začaranom krugu.
Hayat/ Galib Gicić Rtv Novi Pazar
Oko 2,42 miliona pretplatnika fiksne telefonije u Srbiji razgovaralo je u poslednjem kvartalu prošle godine oko 900 miliona minuta, što znači da je pretplatnik u proseku razgovarao 4,1 minut dnevno, pokazali su podaci RATEL-a koji obuhvataju operatore koji čine više od 99 tržišta.
Broj pretplatnika u fiksnoj telefoniji i u četvrtom kvartalu 2018. godine nastavlja blago da opada, dok je ostvareni saobraćaj u blagom porastu u odnosu na prethodni kvartal.
Pretplatnici se češće odlučuju za fiksnu telefoniju u okviru paketa (61 odsto), nego za kupovinu samostalne usluge fiksne telefonije (39 odsto).
Najveći apsolutni rast pretplatnika beleže upravo paketi sa četiri usluge, mada je njihovo učešće u ukupnom broju pretplatnika svih paketa još uvek na relativno niskom nivou, navode u RATEL-u.
Tanjug/ Galib Gicić Rtv Novi Pazar
Temperatura na teritoriji Balkana će u narednim godinama ubrzano rasti. Procjenjuje se da će u skorijoj budućnosti prosječna temperatura skočiti za 1,2 stupnja, što je nekoliko puta više od prosjeka.
Podaci Savjeta za regionalnu suradnju (RCC) ukazuju da nas do kraja vijeka čeka vrela klima sa porastom prosječne temperature za pet stupnjeva. Uslijed efekta staklenika koji je usprkos naporima sve veći i veći, procjenjuje se da bi do 2100 ljeta mogla trajati i do dva mjeseca duže. Pored stanovnika koji će se “kuhati” od vrućine, najviše će stradti poljoprivreda i šumarstvo.
U vidu smanjenja kvalitete hrane, erozija i masovnog propadanja šuma, klimatske promjenje mogu utjecati i na manjak vode za piće, kao i na ukupno zdravlje ljudi. Može izazvati učestale toplotne udare, kao i pojavu novih zaraznih bolesti
Face / Rtv Novi Pazar Galib Gicić
Prostor Balkana je veliki imigracioni prostor. Mnogi građani iz regiona u potrazi za boljim životom odlaze u EU da rade za veće dnevnice.
Prema podacima Eurostata, prosječna stopa kompenzacije zaposlenih u Evropskoj uniji, u pogledu zarada, plata i socijalnih doprinosa koje uplaćuje poslodavac, kreće se od 44 eura u okolini Brisela i u Luksemburgu, do ispod četiri eura u tri regije u Bugrskoj.
Prosječna satnica u Evropskoj uniji 2016. godine bila je 22,8 eura.
Satnice su često najviše u regiji u i oko prijestonice država. Tu su izuzeci Njemačka, Velika Britanija, Italija, Španija i Grčka.
Prosječna satnica u Sloveniji iznosi 16,1 eura, a u Hrvatskoj 8,6 eura. Najveća prosječna satnica je Danskoj 38,9 Eura i u Belgiji gdje se sat rada plaća 38 eura. Na dnu liste su Bugarska sa 4,7 i Rumunija sa 5,1 po satu.
Na sredini ljestvice su R. Irska sa 28,3 i Španija sa 19,4 eura.
Face / Galib Gicić Rtv Novi Pazar