Author: Galib Gicic

  • Vjerovao sam da je najbolji put približavanja Allahu, traženje znanja i istine

    Vjerovao sam da je najbolji put približavanja Allahu, traženje znanja i istine

    U martu,1040. godine umro je Ibn al-Haitam (Alhazen), učenjak briljantnog uma, genije svoga vremena i, kako su ga mnogi zapadni umovi opisali, prvi istinski naučnik na svijetu. Bavio se proučavanjem: fizike, astronomije, matematike, filozofije, alhemije, optike i građevinarstva..
    Od njegovih mnogobrojnih životnih i naučnih postignuća, izdvajamo sljedeća:

    – Prvi je odgovorio na klasičnu teoriju Aristotela, Ptolomeja i Euklida i odbacio njihovu emisijsku teoriju po kojoj se proces gledanja odvija na taj način što se svjetlost iz oka reflektira na određeni predmet, odnosno vidljivu stvar, i dokazao suprotno, da se viđenje ostvaraje pomoću svjetlosti koja se emitira iz određenog predmeta i onda se ta svjetlost reflektira prema oku posmatrača. U tome mu je pomogao ajet: ”Zar nisu vidjeli da smo učinili noć da u njoj otpočinu, a dan vidnim?” (En-Neml, 86.) Kasnije će se pokazati da je njegovo otkriće bilo revolucionarno na polju optike.
    – On je bio prvi koji je objasnio anatomsku građu oka i objasnio funkcije svakog dijela oka.
    – Prvi je proučava i prepoznao ključnu ulogu psihologije i shvatio je da ako želimo da razumijemo viđenje, moramo razumjeti ne samo geometrijsku optiku oka već i psihološke procese koji interpretiraju informacije koje oko sakuplja.
    – Prvi je napisao knjigu o optici pod naslovom El-Menazir. Knjiga sadrži opis anatomije oka, model gledanja, zakone refleksije svjetlosti, opise istraživanja i matematičke analize pokusa zakona refrakcije, objašnjenje refrakcije sporijim gibanjem svjetlosti u optički gušćem sredstvu i dr.
    – On je prvi tvrdio da Mjesec ne sjaji sâm od sebe, već reflektira sunčevu svjetlost.
    Danas, gotovo hiljadu godina nakon njegove smrti, Ibn al-Haitam je i dalje prisutan. Poznat je i prisutan na evropskim fakultetima na kojima se izučava optika, a njegove nebeske karte (zvjezdane mape) su godinama ostale referenca astronomima.
    Google je proslavio 2013. godinu, stavljajući u pretraživač ime Ibn al-Haitama u znak priznanja za njegova naučna otkrića i postignuća.
    Njegove knjige danas su uglavnom u Nacionalnoj biblioteci Francuske, koje su preuzeli Francuzi onda kada je Napoleon okupirao Egipat, a neke se opet nalaze u Berlinskom muzeju.
    Ibn al-Haitam kaže za sebe: ”Uvijek sam tragao za znanjem i istinom, i vjerovao sam da, ako želim da se približim Allahu, nema boljeg načina od traženja znanja i istine.”
    Piše: Edhem Šerkavi / Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

    Podeli
  • Sarajevo: Kud’ plovi ovaj brod?

    Sarajevo: Kud’ plovi ovaj brod?

    U sarajevskom naselju Hrasno, automobil Golf pod čudnim okolnostima zaplovio Miljackom. Policija na terenu.

    Podeli
  • Turske institucije koje nas povezuju

    Turske institucije koje nas povezuju

    I ove sedmice ćemo govoriti o programu „Turske stipendije“ koji se realizuje od strane Direkcije za Turke u inostranstvu i sunarodnike YTB-a. I ove sedmice ćemo govoriti o programu „Turske stipendije“ koji se realizuje od strane Direkcije za Turke u inostranstvu i sunarodnike YTB-a.
    U programu „Turske institucije koje nas povezuju“ već tri sedmice predstavljamo vam Direkciju za Turke u inostranstvu i sunarodnike – YTB. I ove sedmice ćemo govoriti o programu „Turske stipendije“ koji se realizuje od strane Direkcije za Turke u inostranstvu i sunarodnike YTB-a.
    Program „Turske stipendije“ je program sa kojim se dodeljuju stipendije za studiranje stranih studenata na univerzitetima u Turskoj. Program se stipendira od strane države.
    Cilj programa „Turske stipendije“ je edukacija perspektivnih studenata iz celoga sveta, povećanje saradnje i razmjene iskustava između studenata i država na obrazovnom planu, kao i edukacija budućih lidera i uspostavljanje mreže između budućih lidera sveta.
    Program „Turske stipendije“ pored mesečne stipendije koja se dodeljuje obuhvata cijeli ciklus studiranja i snosi i troškove avionske karte studenata, upisa na fakultet, zdravstvenog osiguranja, studenskog doma i kursa turskog jezika.
    Tokom perioda podnošenja zahteva, obaveštenja u vezi Turskih stipendija objavljuju se na internet stranici na turskom, arapskom, engleskom, francuskom, ruskom, bosanskom, perzijskom i španskom jeziku.     
    Trenutan broj korisnika ove stipendije je oko 16 hiljada i svake godine novih 5 hiljada osoba dobija turske stipendije. Ove godine je oboren rekord u broju aplikacija sa ukupnim brojem od 145 hiljada i 700 aplikacija iz ukupno 167 zemalja.
    Za stipendije prvog, drugog i trećeg ciklusa studenti apliciraju iz cijeloga sveta i ova aplikacija za stipendiju obuhvata kompletan proces upisa na fakultet. Kandidati imaju pravo da biraju po 12 različitih programa/univerziteta prilikom aplikacije i na kraju budu smešteni na jedan od njih prema kvalifikacijama koje poseduju.
    TrT srpski/ Galib Gicić

    Podeli
  • Pazarci osvojili Jbel Toubkal

    Pazarci osvojili Jbel Toubkal

    Novopazarci Faruk Idrizović, Fahir Demčović i Rešad Hasanbegović, pokazali su snagu, umjeće, entuzijazam i avanturistički duh, osvojivši najveći vrh Sjeverne Afrike, Maroka i Atlasa, Jbel Toubkal, 4167 m.

    Jbel Toubkal je specifičan po tome što se nalazi na samoj granici sa pustinjom Zapadnom Saharom, i u blizini je granice Maroka sa Alžirom. Kako je tokom čitave godine vrh pod snjegomm i ledom, prirodni ambijent je jedinstven u svijetu zbog toga što se na istoj fotografiji mogu “uhvatiti” i pustinja i snjeg. Nacionalna geografija fotografije sa ove lokacije često koristi za oslikavanje i ljepota Maroka.

    Izvor: Fb Stari Dedo / RtvNp

    Podeli
  • Prvi Sabah namaz u Čamlidža džamiji u Istanbulu

    Prvi Sabah namaz u Čamlidža džamiji u Istanbulu

    Najveća džamija izgrađena u modernoj Turskoj Camlica u Istanbulu otvorena je za vjerske obrede, javlja Anadolu Agency (AA).

    Riječ je o novoj džamiji koja je smještena na uzdignutom brdu Camlica na azijskoj obali Bosfora. Nova istanbulska ljepotica izgrađena je u osmansko-seldžučkom stilu sa elementima moderne gradnje i zbog izgleda i položaja već predstavlja upečatljiv simbol grada na Bosforu.

    Džamija je otvorena jutrošnjim ezanom za sabah-namaz i to povodom noći Lejletu-r-regaib koja obilježava početak triju svetih mjeseci u hidžretskom kalendaru.

    Impozantni kompleks, pored džamije, sadrži i muzej, umjetničku galeriju, knjižaru, konferencijsku dvoranu, umjetnički atelje i veliki parking.

    “Uporedo s džamijom, izgrađeni su i popratni objekti, kao i uređenje pejzaža i rekreacijskog parka na površini od 80-90 dunuma. Izgrađen je i tunel koji će olakšati pristup vozilima“, kazao je čelnik Udruženja za izgradnju i očuvanje džamija i kulture u Istanbulu Ergin Kulunk.

    Ističući kako je želja bila da džamija bude izgrađena u turskom stilu, Kulunk je kazao da je na konkursu izabran projekt dvije arhitektice koji je dodatno dorađen tako da džamija predstavlja djelo osmanske, seldžučke, ali i moderne gradnje.

    Džamija je inspirirana djelima Mimara Sinana, ali nije njihova kopija. Dimenzije džamije pune su simbolike. Bogomolja ima šest munara, koje predstavljaju imanske šarte, odnosno šest stubova islama. Četiri (sa tri šerefa) su visoke po 107,1 metar, a dvije (sa dva šerefa) su visoke po 90 metara.

    Glavna kupola džamije visoka je 72 metra i predstavlja 72 nacije nastanjene u Istanbulu, dok druga kupola visoka 34 metra simbolizira registracijsku oznaku tog grada. U unutrašnjosti kupole napisano je 16 Allahovih imena, a na površini od 220 metara bit će ispisana sura al-Feth.

    Na upečatljivim ulaznim vratima džamije ispisani su pojedini ajeti iz sure Ali Imran.

    Džamija može primiti više od 60.000 vjernika (oko 25.000 u unutrašnjosti, 12.500 u dvorištu te u vanjskom dvorištu oko 22.500).

    U džamiji je moguće i istovremeno klanjati osam dženaza-namaza.

    Iako je još uvijek u upotrebi projektni naziv Camlica džamija, taj vjerski kompleks će na dan svečanog otvorenja dobiti novi naziv, a očekuje se da ga svečano otvori turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

    Podeli