Author: Galib Gicic

Uvodničar: ​prof. dr Lada Sadiković, redovni profesor Univerziteta u Sarajevu
Moderator: ​mr.sci. Emir Zlatar, generalni sekretar Vijeća

Nakon agresiovnog rata protiv BiH (1992-1995) i genocida koji je uporedo sa ratom izvršen u Bosni i Hercegovini, potpisan je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini.
Mirovnim ugovorom (DMS) je određena obaveza, da se u Bosni i Hercegovini “izravno primjenjuje Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i protokoli uz nju, te da EKZLJP i njeni protokoli imaju prioritet nad svakim drugim pravom”.
2002. godine država i Bosna i Hercegovina je potpisala Statut Vijeća Evrope, da bi u julu mjesecu iste godine Parlamentarna skupština BiH potpisala i ratifikovala Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Nakon ulaska BIH u evropski sistem kolektivne zaštite ljudskih prava i sloboda, Evropski sud za ljudska prava donio je , na bazi vlastitih principa, zajedničkih vrijednosti, ideala i tradicija, četiri presude, i to:
– Sejdić i Finci protiv BiH (2009);
– Zornić protiv BiH (2014);
– Pilav protiv BiH (2016); i
– Šlaku protiv BIH.
Do današnjeg dana niti jedna od pobrojane četiri presude Evropskog suda za ljudska prava nije izvršena, čime je ozbiljno doveden kredibilitet, kako vladavine prava u BiH, institucija BiH, posebno Ustavnog suda BiH, tako i Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.
Država BiH se potpisivanjem i ratifikacijom EKZLJP obavezala da će “svim licima pod njenom jurisdikcijom osigurati ljudska prava i temeljne slobode sadržane u EKZLJP i njenim protokolima” (čl. 1 EKZLJP)”.
Ključna odredba na koju se država BiH obavezala, jeste, da će “prihvatiti obavezu, da se povinuje Evropskom sudu, u svakom predmetu u kojem je stranka.” (čl. 46. EKZLJP)
Konačna odluka Suda za ljudska prava se dostavlja Komitetu ministara VIjeća Evrope, čija je nadležnost da “nadgleda izvršenje presuda” (čl. 46.(2) EKZLJP).
Međutim, nadležnost Komiteta ministara u nadgledanju izvršenja presuda Suda za ljudska prava nije imalo nikakvog praktičnog efekta.

Parlamentarna skupština Vijeća Evrope, također se pokazala apsolutno nesposobnom da riješi bilo kakav problem. Donijete su desetine rezolucija među kojima i zahtjev, da se uspostavi Vrhovni sud BiH (1513/2006 Rez VE), ali je to sve zajedno ostalo “mrtvo slovo na papiru”.
Sve četiri presude Evropskog suda za ljudska prava, koje su do sada donijete , vezane su direktno uz konvencijske principe o izbornom pravu.
“Čl. 3 Protokola 1. uz EKZLJP – Država BiH se obavezuje, da u primjerenim vremenskim razmacima održava slobodne izbore s tajnim glasanjem, pod uvjetima koji osiguravaju slobodno izražavanje mišljenja naroda …”.
“(7) Kako bi se osiguralo da volja naroda služi kao osnova autoriteta vlasti, zemlje učesnice će:
– (7.3) – garantovati univerzalna i jednaka glasačka prava za sve punoljetne građane; (Dokument drugog sastanka Konferencije o ljudskoj dimenziji, Konferencije o sigurnosti i saradnji u Evropi, Kopenhagen 1990)”.
Za izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i uopće EKZLJP primarno su odgovorni domaći političari. Međutim, do sada smo se apsolutno uvjerili, da država BIH “nije u mogućnosti ispunjavati ni svoje domaće ni međunarodne obaveze “(Mišljenje Venecijanske komisije, 2005),
Opći okvirni sporazum za mir u BiH je predvidio instituciju Visokog predstavnika, kao onu vlast, koja treba da otkloni “svaku teškoću koju propuste da urade domaći političari.” (Aneks 10).
Upravo zbog toga, utvrđeno je da je OHR institucija, koja ima posljednju odlučnu riječ u svemu što je od ključnog značaja za civilnu implementaciju DMS. U ovom pogledu, najveći značaj ima obaveza Visokog predstavnika da uspostavlja “političke i ustavne institucije BiH”. (Aneks 10)
Kao zaključak treba navesti, da u svemu ovome primarnu ulogu ima država BiH kao faktor objedinjavanja, kohezije i efikasnog rješavanja svih ekonomskih, političkih, demokratskih i drugih problema, te da ujedno bude motorna snaga razvoja tehničkog, tehnološkog i naučnog razvoja.
Na taj način, država BiH treba da se transformiše tako, da iz današnje rasturene, razjedinjene i isparcelisane države, postane moderna demokratska i pravna država, poput svih drugih članica Evropske unije.
U narednom periodu zahtjevćaemo i tražiti, zajedno sa svim drugim organizacijama civilnog društva iz Bosne i Hercegovine i akademskom zajednicom, da svi akteri Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, a naročito Visoki predstavnik, i članice PIC-a prije svih, najzad počnu ostvarivati svoje obaveze u implementaciji civilnog dijela DMS.
Svakako, uputićemo zahtjeve institucijama i funkcionerima Vijeća Europe, Europske unije, OHR-a, Ustavnom sudu, Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH, da odmah i bez odlaganja poduzmu obavezujuće aktivnosti, koji proističu iz pravosnažnih presuda ESZLJP, koje se moraju izvršiti. Ove aktivnosti, MORAJU biti prioritet Parlamentarne skupštine BiH, jer se izvršenjem presuda ESZLJP rješavaju ključna politička pitanja koja Bosnu i Hercegovinu opterećuju više od 10 godina. Na koncu sasvim će se jasno uvidjeti koji to politički predstavnici ne žele izvršenje presuda, što će biti najsnažniji argument pred evropskim institucijama onima koji BiH žele kao državu utemeljenu na konceptu vladavine prava i pravnih evropskih stečevina.

Od trenutka kada vremenske prilike budu povoljne u Novom Pazaru će početi izgradnja nekoliko kapitalnih infrastrukturnih objekata. Pomoćnik gradonačelnika zadužen za infrastrukturu Nihad Hasanović, najavljuje novi izgled Novog Pazara.
Zimski period je, kaže, iskorišćen za obezbeđivanje neophodne dokumentacije i pripremu planova za uspešan početak građevinske sezone. Osim uobičajenog uređenja i asfaltiranja velikog broja ulica, namera je da da uz pomoć Turske, budu izgrađeni i novi most na Raški i kružni tok u centru, kao i pristupne saobraćajnice. Planirana je rekonstrukcija pasaža u kompleksu Nove lučne zgrade, uređenje pešačke zone kod solitera Kula, te rekonstrukcija Žitnog trga i platoa sa igralištem kod džamije u Svojboru.

Ministarstvu, naglašava Hasanović, predat je projekat kompletnog uređenja kompleksa od Elektrodistribucije do Kvantaške pijace, te projekat probijanja nove ulice od zgrade Lepa Brena do mosta Carska ćuprija. U tom delu grada počinje i izgradnja objekta trgovinskog lanca “Lidl”, a u toku je i tender za izgradnju trotoara od Zelene pijace do novog mosta.
Očekujemo i početak rekonstrukcije stare sportske dvorane OŠ “Vuk Karadžić” , što će kao saradnik Novom Pazaru obaviti jedna turska kompanija. Hasanović dodaje da će kroz saradnju sa JP “Srbijavode” i ,,Svetskom bankom,, biti pripremljen projekat regulacije korita reke Raške na pet kilometara uzvodno, prema Dojevićima, te oko dva kilometra toka reka Trnavice i Jošanice, do silosa u Muru.

,, Za 2019. godinu izdavajamo i temeljnu rekonstrukciju regionalnog puta od Novog Pazara do Tutina.
Prilikom nedavne posete ovom kraju, predsednik Aleksandar Vučić je najavio da će ova saobraćajnica duga oko 30 kilometara, biti završena za manje od godinu dana, a posao shodno dogovoru sa predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, realizuju vlde Srbije i Turske. Turskoj firmi “Tasajpi” smo za formiranje baze ustupili lokaciju u naselju Selakovac, pa će već u martu započeti radovi na prvih deset kilometara ove saobraćajnice,, zaključio je pomoćnik gradonačelnika Nihad Hasanović.
Izvor: Sandžakhaber

Novi Islamski kulturni centar Bošnjaka u njemačkom gradu Mainz bit će zvanično otvoren 15. septembra ove godine, a Džemat Mainz počeo je pripreme za njegovo otvorenje. Vrijednost objekta se procjenjuje na 2,5 miliona eura. Za šest godina koliko je trajala izgradnja džamije i centra u glavnom gradu njemačke Savezne pokrajine Rheinland – Pfalz učestvovalo je 1108 vakifa i donatora sa novčanim prilozima i više od 50 osoba sa materijalom, najvećim dijelom džematlija sa novčanim pirlogom i prijatelja iz drugih džemata u okviru Islamske zajednice Bošnjaka Njemačke, dijaspore i Bosne i Hercegovine.
– Na izgradnji naše nove džamije i centra radile su brojne firme i na stotine radnika dobrovoljaca. Najveći teret je podnijelo tridesetak džematlija a neki od njih skoro da nisu izostali niti jednog dana sa gradilišta. Nije podizan kredit i sve je finansirano iz dobrovoljnih priloga i članarine”, ističu u IKC Bošnjaka u Mainzu.
Na svečanost otvaranja su pozvani visoki predstavnici političkog, kulturnog i vjerskog života Njemačke i Bosne i Hercegovine. Centralna svečanost i otvorenje džamije planirano je posljednjeg dana, 15. septembra. Formirano je devet timova i to za dekoraciju, marketing, prezentaciju džemata, obezbjeđenje, prostorno uređenje, zarim tim za goste, catering, protokol i program svečanostii tim za tehničku podršku. Svi oni zajedno broje gotovo 100 članova, a radit će na pripremi trodnevne manifestacije.
– Kampanja “Mi gradimo uz Allahovu dž.š. pomoć – Pridružite nam se!” sa kojom smo krenuli u ovaj projekat odjeknula je i doprla do naših ljudi u Njemačkoj, i ako hoćete širom svijeta, što se vidi i po broju vakifa i donatora, ali i po ukupnoj vrijednosti izgrađenog. U više navrata ova kampanja je isticana kao primjer kako bi se trebalo djelovati. Zato smo ponosni na sve što smo svi zajedno uradili. Pred nama je sada puno posla i željeli bismo otvorenje naše džamije učiniti dostojnim truda i vjere sa kojom je ona i izgrađena. Ovom prilikom bih se zahvalio svima koji su na bilo koji način učestvovali u njenoj izgradnji, da im Allah dž.š. podari svaki hajr na oba svijeta i upiše kao trajno dobro djelo”, kazao je Rifat Halilović predsjednik IKC Bošnjaka u Mainzu.
Centar je i u toku izgradnje imao brojne značajne posjete od kojih vrijedi pomenuti posjete reis – ul –uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huseina ef. Kavazovića, kao i premijerke Savezne pokrajine Rheinland-Pfalz,tegradonačelnikagradaMainza.
Kamen temeljac za novu džamiju 2013. godine položio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein ef. Kavazović, zajedno sa džematlijama džemata Mainz i ministricom Savezne države Rheinland – Pfalz za integracije Irenom Alt, te predsjednicom općine Hechtsheim i članicom Bundestaga Ursulom Groden Kranich.

Novi Islamski centar Bošnjaka u Mainzu vlasništvo je IKC Bošnjaka izgrađen je na lokaciji Mainz – Hechtsheim, a objedinjava 1750 m2 građevinskog zemljišta. Objekat je izgrađen na četiri etaže i ukupne je kvadrature 1500 m2, sa ciljem da se zadovolje potrebe jednog modernog islamskog centra, sa 150 m2 mesdžida za muškarce i 70 m2 za žene, ali i sa multifunkcionalnom salom, restoranom, kuhinjom, ostavom, podrumom, bibliotekm, uredom, čajnom kuhinjom, salom za sastanke, učionicama, stanovima, i parking prostorom.

Bankverbindung: Sparkasse Mainz, IBAN: DE92 5505 0120 0014 0019 60 BIC: MALADE51MNZ Amtsgericht Mainz: 14VR2722