Author: Galib Gicic

  • BNV traži od Vlade korekciju Akcionog plana za manjine

    BNV traži od Vlade korekciju Akcionog plana za manjine

    Na juče održanoj sednici Koordinacije nacionalnih vijeća predstavnici Bošnjačkog nacionalnog vijeća zatražili su da se uputi zahtjev Vladi Srbije za neodložnu reviziju i korekciju Akcionog plana za manjine, kao i da u Akcioni plan uvrsti predloge i zahteve legitimnih predstavnika nacionalnih manjina. Tim povodom upućeno je saopštenje za javnost.

    “Na sednici Koordinacije održanoj 07.02.2018.godine predstavnici Bošnjačkog nacionalnog vijeća zatražili su da Koordinacija uputi zahtev Vladi Srbije da neodložno pristupi reviziji i korekciji Akcionog plana za manjine, te da u Akcioni plan uvrsti prijedloge i zahteve legitimnih predstavnika nacionalnih manjina”, kaže se u saopštenju.

    “Takođe, je zatraženo i da Koordinacija zahteva od Vlade Srbije povlačenje predloga manjinskih zakona jer se njima bitno umanjuju ranije stečena prava manjina u Republici Srbiji.

    Na sednici su utvrđene konkretne aktivnosti na realizaciji projekta “Delotvorna zastupljenost nacionalnih manjina u radu organa javne vlasti i javnih službi” Centra za istraživanje etniciteta.

    Cilj projekta je da se, nakon sagledavanja realnog stanja, Vladi Srbije upute preporuke i konkretni predlozi sa utvrđenim rokovima kako bi se obezbijedila adekvatna zastupljenost nacionalnih manjina u organima javne vlasti i javnim službama srazmerna učešću manjina u strukturi stanovnistva.

    Ovaj projekat je započet tokom predsedavanja Bošnjačkog nacionalnog vijeća Koordinacijom”, kaže se u Saopštenju  za javnost Bošnjačkoj nacionalnog vijeća.

    Podeli
  • Predstavljena „online“ publikacija „Foruma 10“

    Predstavljena „online“ publikacija „Foruma 10“

    Akademska inicijativa „Forum 10“ predstavila je novu „online“ publikaciju pod nazivom „Lokalna  platforma  za dijalog – preporuke, stavovi i mišljenja“, koja je nastala u periodu od decembra  2016.godine do aprila 2017. Publikacija je realizovana uz podršku Ambasade Švajcarske u Republici Srbiji.

    Projekat “Lokalna platforma za dijalog“ Akademske inicijative „Forum 10“ obuhvatio je organizovanje serije debata o političkim, ekonomskim i društvenim temama, koje su izdvojene kao važne za grad Novi Pazar i šire.

    Publikacija „Lokalna platforma za dijalog-preporuke, stavovi i mišljenja“ sadrži najvažnije informacije o svakoj održanoj debati, kao i najzanimljivije izvode  iz diskusija  koje su vođene. Publikacija na taj način dodatno nastoji da omogući uvid u ključne rezultate dijaloga. Debate su snimljene i dostupne su na YOU TUBE kanalu Akademske inicijative „Forum 10“.

    Podeli
  • Turistička ponuda Srbije pred 46.000 stručnjaka

    Turistička ponuda Srbije pred 46.000 stručnjaka

     

     

    Beograd — Celokupna turistička ponuda Srbije biće predstavljena na Međunarodnom sajmu putovanja i turizma EMITT u Istanbulu, koji se održava od 25. do 28. januara. Ovogodišnji EMITT će okupiti 5.000 organizacija i institucija iz 80 zemalja sveta, što je, kako poručuju iz TOS-a, značajna prilika da se turistička ponuda Srbije promoviše i uvrsti u ponudu svetskih turoperatera.

    Delegacija Turistička organizacija Srbije (TOS) obaviće i niz razgovora sa predstavnicima najvećih turističkih kompanija i organizatora putovanja iz Turske.

    Ovaj sajam privuče preko 46.000 stručnjaka iz oblasti industrije turizma i turista, koji traže nove i uzbudljive turističke destinacije, putničke agencije koje posluju širom sveta, svetske hotelske lance, turoperatere, javne institucije i organizacije.

    U Srbiji je u prvih jedanaest meseci 2017. godine boravilo 95.665 turista iz Turske, koji su ostvarili 154.519 noćenja, što je 17 posto više nego u 2016. godini, prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku.

    IZVOR: TANJUG

     

    Podeli
  • Šojgu potpisao: Prva zemlja NATO kupila S-400

    Šojgu potpisao: Prva zemlja NATO kupila S-400

    Hanoj — Potpisan je ugovor o isporuci raketnog sistema odbrane S-400 Turskoj, saopštio je ministar odbrane Rusije, general Sergej Šojgu.

    Šojgu je dodao da je još zemalja zainteresovano, a da je Turska druga zemlja NATO koja je kupila ruske odbrambene sisteme.

    “Dva raketna sistema S-400 su postavljena u Siriji u bazama Hmejmim i Tartus. Ovo su jedinstveni sistemi sa neprevaziđenim učinkom. Ovo je razlog zbog kog je potpisan ugovor o isporuci sistema S-400 Turskoj, koja je članica NATO”, poručio je Šojgu u Vijetnamu, gde se trenutno nalazi na svojoj turneji kroz zemlje jugoistočne Azije, prenosi TASS.

    Članovi Šojguove delegacije takođe su naglasili da je Turska druga članica NATO koja je kupila ruske sisteme vazdušne odbrane, dodajući da je Grčka naoružana sistemom S-300.

    “Druge države su takođe izrazile interesovanje u kupovinu sistema S-400, uključujući države na Bliskom Istoku i u jugoističnoj Aziji. Pregovori su u toku”, navodi Šojgu.

    On je rekao da je Moskva spremna da podeli svoje iskustvo u korišćenju oružja i vojne tehnike u borbi protiv medjunarodnog terorizma u Siriji.

    “Nijedan sastanak sa našim kolegama iz inostranstva ne prođe bez razgovora o kupovini ruskog naoružanja”, rekao je Šojgu.

    Septembra 2017. godine, predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan saopštio je da je Ankara potpisala ugovor sa Moskvom o kupovini sistema S-400 i da su uplatili kaparu.

    Prema rečima direktora ruske državne korporacije “Rostek”, Sergeja Čemezova, isporuka sistema S-400 Turskoj počeće u martu 2020. godine.

    S-400 je trenutno najnapredniji sistem raketne vazdušne odbrane, a u službi je od 2007. godine. Dizajniran je da uništava avione, krstareće i balističke rakete, a može se i koristiti za napade zemlja-zemlja. S-400 ima mogućnost da napada ciljeve na daljini do 400 kilometara i visini do 30 kilometara.

    Jedina zemlja koja trenutno aktivno koristi sistem S-400 je Rusija, a postoje planovi da se isporuče Kini, Turskoj, Indiji i Saudjiskoj Arabiji, navodi ruska agencija.

    IZVOR: TANJUG

     

    Podeli
  • Fijat izgleda ostaje u KG; promene i za radnike

    Fijat izgleda ostaje u KG; promene i za radnike

     

     

    U Kragujevcu potpisan novi kolektivni ugovor koji će važiti u naredne tri godine. U novom kolektivnom ugovoru izbačeno ograničenje po kojem je fabrika mogla da ubrza proizvodnju maksimum 18 odsto, da bi nadoknadila izgubljenu proizvodnju posle kvara. Uprava i Samostalni sindikat u kragujevačkom Fijatu tokom novogodišnjih i božićnih praznika potpisali su novi kolektivni ugovor koji će važiti u naredne tri godine.

    Do juče, niko osim potpisnika nije znao šta piše u ovom dokumentu, ali su zaposleni ipak su bili zadovoljni što je novi ugovor verifikovan, smatrajući da to nagoveštava da Fijat ne planira da napusti Kragujevac na jesen, kada mu ističe desetogodišnji ugovor sa državom Srbijom.

    Samostalni sindikat nedavno je, kako prenose zaposleni u Fijatu, utvrdio da je novi kolektivni ugovor “za radnike mnogo bolji od svih dosadašnjih”, te da su radnici njime zadržali stare i dobili nove pogodnosti, koje im “znatno popravljaju radni status u odnosu na ono što je predviđeno Zakonom o radu”. Suština kolektivnog ugovora, inače, i jeste u tome da se njime značajnije povećavaju prava radnika u odnosu na Zakon o radu, koji garantuje tek minimum prava zaposlenih.

    Elem, šta su to radnici Fijata i do sada imali u većem obimu nego što to predviđa Zakon o radu? Noćni rad se prema Zakonu o radu plaća minimum 26 odsto, a u Fijatu je plaćen 30 odsto. Sagovornici lista Danas tvrde da ovo “lepo zvuči”, ali je nevolja što se to odnosi na mali broj radnika, pošto je treća smena u Fijatu odavno ukinuta. S druge strane, i malom broju zaposlenih koji su angažovani noću, povećanje naknada za noćni rad plaća se šest dinara po satu ili pedesetak dinara po radnom danu. Naknada za minuli rad prema Zakonu o radu, nadalje, iznosi 0,4 odsto od osnovne zarade, a u Fijatu je ona 0,5 odsto. Ta naknada, u stvarnosti, “teži” oko 30 dinara po godini staža, a radnici u kragujevačkoj fabrici imaju uglavnom po pet – šest godina staža, te po tom osnovu imaju povećanje zarada od nekih 100 – 200 dinara mesečno. Novim kolektivnim ugovorom predviđeno je da radnici kojima deca polaze u prvi razred osnovne škole, taj dan ne rade.

    Sastavni deo novog kolektivnog ugovora je i sporazum od 25. jula 2017. godine, potpisan između poslodavca i rukovodstva Samostalnog sindikata, u prisustvu premijerke Ane Brnabić kojim su, pored ostalog, predviđeni povećanje plata, isplata bonusa efikasnosti i naplata troškova prevoza za angažovanje izvan redovnog radnog vremena. Međutim, taj ugovor nije štampan uz kolektivni ugovor (iako je njegov sastavni deo), te ga, otuda, još niko od zaposlenih nije video.

    Prema starom kolektivnom ugovoru, ako bi zbog nekog kvara ili nedostatka delova, poslodavac hteo da nadoknadi izgubljenu proizvodnju, mogao je da ubrza proizvodnu traku do 18 odsto u odnosu na normalnu brzinu. U novom ugovoru izbačen je limit od 18 posto, tako da poslodavac, ističu izvori Danasa, može traku da ubrzava po sopstvenoj želji.

    U ogranku Sindikata “Nezavisnost” kažu da su, na osnovu novog kolektivnog ugovora, u FCA Srbija obrazovane komisije za bezbednost i zdravlje na radu i komisija za organizaciju rada i proizvodne sisteme, ali da je sastav komisija takav da će “one najverovatnije služiti da se pred javnosti pokaže briga poslodavca o bezbednosti i zdravlju radnika”.

    IZVOR: DANAS

     

    Podeli