Author: Zoran Maksimovic

  • Husein Memić za STAV: Niko nam prava neće dati na tacni

    Husein Memić za STAV: Niko nam prava neće dati na tacni

    U Srbiji su za 13. novembar raspisani izbori za nacionalne savjete nacionalnih manjina.

    Posebno zanimljiva izborna utrka vodi se u Sandžaku, gdje će se na biralištima izmjeriti pet listi za novi saziv Bošnjačkog nacionalnog vijeća.

    Husein Memić rođen je u Novom Pazaru 1983. godine. Dugogodišnji je direktor Kulturnog centra, predsjednik Gradskog odbora SDP, a od aprila 2018. i njezin potpredsjednik.

    Husein Memić bit će i novi ministar turizma i mladih u novoj Vladi Srbije. U Novom Pazaru će vam reći da on važi za kadra SDP-a koji je “tvrđeg” nacionalnog opredjeljenja. Memić je početkom ovog mjeseca kritikovao ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina (koji neće biti član nove Vlade) zbog odluke da ne primi nijednog Bošnjaka koji su se kandidovali za osnovnu obuku za vatrogasno-spasilačke jedinice.

    U javnosti je ostao zapažen i kada je kao član UO Rukometnog kluba “Novi Pazar” saopštio da istupaju iz Superlige Srbije nakon incidenata na meču s “Crvenom zvezdom” u Beogradu, a razlog je bio vrijeđanje igrača “Novog Pazara” na nacionalnoj i vjerskoj osnovi.

    S Memićem smo razgovarali o Bošnjačkom nacionalnom vijeću, njegovoj ulozi, planovima i razvoju u narednom četverogodišnjem mandatu.

    STAV: Kako ocjenjujete prošli četverogodišnji mandat BNV?

    MEMIĆ: Rad prošlog saziva BNV nije bio dovoljno stručan i stručno kapacitiran da odgovori u punom obimu na zahtjeve koji podrazumijevaju vođenje jedne krovne institucije za Bošnjake na polju kulture, obrazovanja, informisanja i službene upotrebe jezika i pisma.

    Od ovih četiri oblasti imali su donekle pomaka jedino u oblasti nastave na bosanskom jeziku, ali je i taj proces ostvarivanja prava bio ugrožen i prepušten sam sebi. Taj se saziv uglavnom
    bavio perifernim stvarima.

    Pokušali su da sebe nametnu kao političku instituciju, što BNV svakako nije, niti ikada treba da bude.

    Nisu u svoj rad uključili stručnjake iz redova cijelog bošnjačkog naroda, već su pokušali da nametnu svoje jednopartijske kadrove i to im nikako nije polazilo za rukom.

    Medijska priča oko albanizacije također se neslavno završila, a taj saziv se ni do danas nije od nje ogradio ili javno odrekao.

    Da zaključim, njihov mandat u prošlom sazivu BNV bio je nedovoljno stručan, nedovoljno vidljiv i uzaludno potrošen bez pravih rezultata.

    STAV: Koji su prioriteti u radu BNV u naredne četiri godine?

    MEMIĆ: U oblasti kulture BNV mora da formira prije svega institucije koje će se baviti zaštitom i očuvanjem materijalne i nematerijalne kulture Bošnjaka koji žive u Republici Srbiji.

    Te institucije poput Bošnjačkog muzeja, Biblioteke, Zavoda za zaštitu spomenika ili Bošnjačkog kulturnog centra moraju u svom radu biti potpomognute od države i lokalnih samouprava gdje žive Bošnjaci.

    U oblasti obrazovanja moraju se osigurati novi besplatni i kvalitetni udžbenici koje će raditi po konkursu svi ljudi kojima je to struka. Nastava na bosanskom mora pratiti savremene tokove u obrazovanju i biti, od BNV, na pravi
    način podržana.

    Moraju se uključiti svi Bošnjaci, stručnjaci iz dijaspore, koji će nam pomoći u izradi novih i boljih nastavnih programa koji će učiniti da nastava ne gubi na značaju i kvalitetu, a samim tim i na broju učenika koji se opredjeljuju za nastavu na bosanskom. Učenicima u nastavi na bosanskom treba ponuditi sve zakonske modele, a svakako treba ponuditi i bilingvalnu nastavu.

    Učenicima u nastavi na bosanskom treba ponuditi recimo da se u jednom dijelu paralelno obrazuju na turskom ili njemačkom, čime će naša djeca moći direktno da upisuju fakultete širom svijeta.

    Tom širokom lepezom ponuđenog dobit će se na kvalitetu, što je samo jedan dio onoga što mi planiramo uraditi.

    Programe rada i projekte moraju donositi svi oni koji budu uzeli učešća u budućem radu BNV, ali tek onda kada dobiju legitimitet na izborima za BNV.

    Programi rada moraju biti odraz dogovora i učešća svih strana te samo tako mogu odgovoriti na potrebe ovdašnjeg bošnjačkog korpusa.

    STAV: Postoje li neki konkretni projekti koje smatrate da je bitno sprovesti u narednom mandatu?

    MEMIĆ: U oblasti službene upotrebe jezika i pisma se moraju, u skladu sa zakonom, u svim lokalnim samoupravama gdje žive Bošnjaci primijeniti odredbe koje se odnose na ovu oblast i iz teorije zaživjeti u praksi.

    Moraju se mijenjati statuti opština i gradova, pa se sve to spustiti na preduzeća i ustanove. Treba prilagoditi postojeća podzakonska akta i cijelu ovu oblast, poslije decenije nečinjenja i neprimjenjivanja, konačno urediti.

    U oblasti informisanja treba raditi na formiranju redakcije na bosanskom u okviru servisa RTS, ali istovremeno i formiranju lokalnih redakcija na bosanskom pri lokalnim medijima. Moraju se osnaživati mediji kako bi pravili emisije, plasirali informacije značajne za Bošnjake u Srbiji, čime bi se brzo, tačno, na valjan način, u dovoljnoj mjeri, informisali Bošnjaci o svim dešavanjima unutar njihove zajednice, ali bi o Bošnjacima te iste informacije dobijali i ostali narodi u Srbiji i šire, čime bi se ljudi približavali i međusobno upoznavali.

    Oni koji budu dobili mandat u budućem sazivu BNV moraju zajednički osmisliti projekte i odrediti šta su prioriteti, a onda ih opet zajednički realizovati.

    STAV: Da li BNV treba biti depolitizovano, odnosno da li nosioci najviših funkcija
    u BNV ne bi trebali biti ujedno i najviši funkcioneri stranaka?

    MEMIĆ: Previše se mistifikuje depolitizacija BNV.
    Ona je potrebna i sadašnje rukovodstvo BNV se stavilo na stranu jedne političke opcije i promovisanju iste. Depolitizacija ne podrazumijeva da se onima koji će voditi BNV zabrani bavljenje politikom ili političko djelovanje. To je zamjena teza ili neshvatanje pojma depolitizacije ovog organa.

    BNV kao krovna institucija ne smije da se bavi politikom, već samo da djeluje u okviru svojih nadležnosti.

    Predsjednik BNV, u skladu sa zakonom, ne smije biti predsjednik političke organizacije. Sve ostalo zakon dozvoljava te tako vi možete učestvovati u radu BNV, a izvan njega se posebno baviti i politički djelovati u skladu s vašim potrebama i opredjeljenjima.

    Jedno je voditi BNV, a drugo je obavljati stručne poslove iz nadležnosti BNV. Ne postoji onaj koji
    može znati sve iz svih oblasti, te rad u okviru BNV treba prepustiti stručnim ljudima, a rukovođenje onima koji dobiju povjerenje birača.

    Kada iza jedne liste kandidata stane jedna, druga ili treća politička opcija, normalno je da ti ljudi u životu izvan BNV budu i nosioci određenih
    političkih funkcija, što ne isključuje ostale kompetencije koje su ih delegirale da budu oni koji treba da vode budući saziv BNV. Idealna opcija u radu BNV je spoj političkog legitimiteta i uže stručnosti, što daje i legalitet u budućem radu, ali to ne isključuje i druge opcije.

    Bitnije od svega jeste da se BNV bavi radom u svojim oblastima, a za sve izvan njegovih nadležnosti prepusti onima koji su za te oblasti dobili podršku naroda. Ja ću recimo u budućoj Vladi Republike Srbije, sada je sasvim izvjesno,
    obavljati funkciju ministra za turizam i omladinu. To me ne sprečava da istovremeno budem i budući predsjednik BNV.

    Smatram da upravo s te pozicije ministra mogu više doprinijeti boljem ostvarivanju kolektivnih prava Bošnjaka koji žive u Republici Srbiji.

    Mogu otvoriti kanal komunikacije koji je očigledno u zastoju. Naravno da to iziskuje još više napora i samoodricanja, ali ću uz pomoć
    svojih stručnih i kompetentnih saradnika moći obavljati ovaj eventualno povjereni mi amanet od naroda.

    STAV: Na kom su stepenu ljudska i manjinska prava Bošnjaka u Srbiji?

    MEMIĆ: Ljudska i manjinska prava u Republici Srbiji su definisana i uređena zakonima. Kada su u pitanju zakonska rješenja prava nacionalnih zajednica, ona su često veća u odnosu na evropske zakone.

    Tu oblast je uredio, dok je bio na čelu Ministarstva za ljudska i manjinska prava, gospodin Rasim Ljajić. On je i ozakonio postojanje nacionalnih savjeta, te u okviru njih ostvarivanje ovih prava.

    Problem je što se ta prava ne ostvaruju u dovoljnoj mjeri.

    Nekada je problem u državi i njenom birokratskom aparatu, ali najčešće je do nas samih, do naše nesposobnosti da iskoristimo svoja prava. Bošnjaci često, zbog neuključivanja stručnih ljudi, ostaju uskraćeni svojih ljudskih i manjinskih prava.

    Mi moramo sami, na pravi način, da uzmemo
    svoja prava u skladu sa zakonom, jer niko nam prava neće dati na tacni. Posebno je ostvarivanje prava u oblasti djelovanja BNV
    na nama samima, jer tu imamo zakonsku kulturnu autonomiju. Dakle, jedino ako budemo znali da ta prava uzmemo, dobit ćemo ono što nam je potrebno.

    STAV: Ko bi trebao činiti većinu u novom sazivu BNV? Odnosno, da li postoji neka lista s kojom ne bi pravili koaliciju?

    MEMIĆ: Većinu u budućem sazivu BNV treba da čine one liste koje dobiju podršku naroda i koje su spremne na saradnju i zajednički rad. Ni u jednom poslu ne treba biti isključiv.

    Ne vidimo zašto ne bismo sutra svi zajedno učestvovali u radu BNV na dobrobit svih Bošnjaka. Isključivanjem jedne ili druge opcije značilo bi da ostavljate jedan dio Bošnjaka bez
    svojih predstavnika u radu BNV, čime i sebi uskraćujete legitimitet u radu. U ovoj kampanji mi to najavljujemo i pokazujemo. Od nas još niko nije čuo ružnu riječ, niti neprimjerenu kritiku, jer smatramo da poslije izbora treba da sjednemo svi zajedno i radimo u tom BNV.

    Oni koji upućuju često i ružne i neprimjerene kritike treba da se zamisle kojem narodu pripadaju. U tradiciji i vaspitanju Bošnjaka nije da se tako ponašaju prema braći koja drugačije misle.

    U radu i upravljanju BNV treba da učestvuju svi, naravno, na osnovu rezultata izbora, a u radu odbora svi stručnjaci bez obzira na političku pripadnost i na osnovu svojih kompetencija.

    STAV: Na koji način biste unaprijedi-
    li saradnju s matičnom BiH i njenim
    institucijama?

    MEMIĆ: Saradnja s BiH i njenim institucijama do sada je bila zanemarena. Uglavnom se svodila na političko djelovanje. Institucije se moraju bolje povezati i na osnovu iskustava tih institucija prvo graditi institucije Bošnjaka u Srbiji, a tek onda raditi na njihovom unapređivanju rada i djelovanja.

    Zalažemo se da se u svim gradovima Sandžaka ostvari posebna saradnja s BiH i da se njeguju posebne kulturne veze i radi na proučavanju
    i očuvanju kulturnog naslijeđa između BiH i Sandžaka.

    Putem BNV ćemo uspostaviti direktnu saradnju između institucija u Sandžaku i institucija BiH. Aktivno ćemo sarađivati sa svim organizacijama koje okupljaju Bošnjake u BiH, a porijeklom su iz Sandžaka.

    Radit ćemo na kulturološkom povezivanju gradova Sandžaka i gradova BiH. U okviru
    BNV ćemo organizovati i planirati stalno učešće na naučnim skupovima, susretima i seminarima koji se organizuju u BiH.

    BNV mora biti most koji će povezati Bošnjake u Srbiji s Bošnjacima širom svijeta. Kada je u pitanju povezivanje država, BNV mora još bolje povezati Srbiju i BiH, te pokazati da kultura, obrazovanje, informisanje i na kraju jezik samo spajaju i zbližavaju ljude.

    STAV

     

    Podeli
  • Grand Prix IKT FilmFesta ostao u Novom Pazaru

    Grand Prix IKT FilmFesta ostao u Novom Pazaru

    Pobednici drugog IKT FilmFesta, su polaznici Škole glume „Mali teatar“ u Novom Pazaru za film „Misterija Lucy Anderson“.

    Oni su na manifestaciji koja je organizovana u Kulturnom centru u ovom gradu, osvojili Grand Prix – Dukat za film koji je režirao Omer Nicević.

    “Mi koliko god se trudimo da budemo ono što jesmo, opet se u društvu menjamo radi nekog statusa, radi neke pažnje ili validacije. Naš film je upravo o tome”, objasnio je Nicević.

    Umetnički direktor festivala i reditelj Stefan Arsenijević kaže da je i ovogodišnja manifestacija pokazala da među najmlađima ima velikih talenata za industriju u kojoj je on jedan od najuspešnijih stvaralaca.

    “Taj film je ubedljivo na nivou dramaturgije, filmskog jezika, režije najkompleksniji. On je kao jedan dugometražni film, koji je spakovan u pet minuta. Fantastično je ambiciozan u smislu kreativnosti”, osenio je naš poznati reditelj.

    U konkurenciji od 47 filmova, stvaraoca iz devet različitih zemalja, velika povelja za najbolji dokumentarni film dodeljena je učenicima Osnovne škole „Sveti Sava“, iz sjeničkog sela Bare, za film „Jedan sasvim običan dan“.

    Velike zlatne plakete (specijalne nagrade žirija) dobili su učenici Ekonomsko-trgovinske škole iz Smedereva za film: „Poslednji čas fizičkog“, Osnovne škole „Dr Alekandar Sabovljev“ iz Ečke za film: „Kako se zove drvo koje rađa vrane?“ i Osnovne škole „Olga Milošević“ iz Smederevske Palanke za film: „Čuješ li me?“.

    Žiri ovogodišnjeg IKT festivala filma činili su spisateljica Jasminka Petrović, glumac Vahid Džanković i filmski reditelj Stefan Arsenijević.

    Trajanje filmova bilo je ograničeno na pet minuta. Putem savremenih digitalnih tehnologija i sredstava komunikacije, učesnici su sami osmišljavali ideje, pisali scenarije, vršili pripreme, snimanja i montažu.

    Organizovane su i  brojne radionice i razgovoro sa mladima. Od najpriznatijih stručnjaka za film dobili su brojne savete.

    Proglašenju pobednika prethodilo je prikazivanje dugometražnog filma „Leto kada sam naučila da letim“, koji je snimljen po istoimenom romanu autorke i ovogodišnje članice žirija IKT FilmFesta Jasminke Petrović, a u režiji Radivoja Andrića.

    Ističući značaj ovog festivala ona je rekla da veruje da oni koji se bave filmom mogu da promene svet.

    “Svi ovi filmovi koje smo videli daju nam određene slike i poruke. Videla sam da ima dosta radova o usmljenosti, vršnjačkom nasilju… Mislim da bi sada bilo zanimljivo da se ovi filmovi daju nekim stručnjacima – pedagozima, psiholozima, sociolozima… da mogu da izvuku trenutak o tome kako se deca osećaju”, kazala je književnica.

    Manifestaciju podržavaju Grad Novi Pazar i Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. A među suorganizatorima je i Kulturni centar.

    Z. M.

    Podeli
  • Počeo IKT filmski festival u Novom Pazaru

    Počeo IKT filmski festival u Novom Pazaru

    Drugi međunarodni IKT film fest koji počeo je večeras u Novom Pazaru i trajaće tri dana.

    Uz takmičarski deo, biće organoizovane brojne radionice, razgovori sa poznati autorima iz oblasti filma.

    Deo programa je i prikazivanje nagrađivanih dugometražnih filmskih ostvarenja.

    Direktor festivala Stevan Kovačević izrazio je zadovoljstvo što će se u takmičarskom delu za glavnu nagradu “Dukat festivala” nadmetati autori čak 47 ostvarenja.

    “Reč je o autorima iz devet zemalja. Iz mnogo razloga verujem da je festival još kvalitetniji od prošlogodišnjeg. Iz Novog Pazara, grada domaćina stiže nam šest ili sedam filmskih priča, konkurencija je izvanredna i žiri će imati težak, ali drag zadatak”, kazao je Kovačević, upućujući posebnu zahvalnost gradonačelniku Nihatu Biševcu i izvršnom direktoru festivala Huseinu Memiću, bez čije bi pomoći, kako je rekao sve ostalo na nivou ideje.

    Svih pristigli radovi svrstani suu kategoriju kratkometražnih i dokumentarnih filmova i teme koje autori obrađuju se, prema rečima reditelja i umetničkog direktora festivala Stefana Arsenijevića, mogu opisati kao originalne i maštovite.

    “Pilot projekat nas je prošle godine puno naučio. Ovaj festival je uzbudljiviji, slobodoumniji. Želeli smo da kroz petominitnu formu podstaknemo ne samo jasan filmski izraz autora već i njihovu potrebu za timskim radom izbacimo u prvi plan. Film je kao što znate kolektivna umetnost, druženje i međusobni podstrek. U tom smislu pozivam nadležne da možda film uvedu u nastavne programe kao obavezan predmet jer nam je, ne zaboravite, u savremenom svetu audio – vizuelna pismenost izuzetno značajna”, poručio je Arsenijević.

    Članovi žirija na ovogodišnjem festivalu biće i novopazarski filmski i pozorišni glumac Vahid Džanković i književnica Jasminka Petrović, po čijem romanu „Leto kada sam naučila da letim“ je snimljen dečiji film, koji će biti prikazan u revijalnom delu programa.

    Džanković je na konferenciji za novinare pozvao publiku da dođe i prati programe i rekao da će raznovrsnost tema, koja je ove godine slobodna, i maštovitost mladih oduševiti publiku.

    “Treba da budemo beskrajno ponosni. Odavde pričamo o filmu i živimo film kroz kreacije mladih. Festival je za ovo područje izuzetno originalna novina, dobra prilika za nove generacije. Novi Pazar ima mnogo talentovane dece koja su neverovatna, mogu svašta! Kako je sada moguće film snimiti i telefonom, verujem da vreme naše dece i ovog festivala tek dolazi”, rekao je oduševljeno Džanković.

    U osnovi, ideja IKT festivala je digitalno-umetnička pismenost i upoznavanje različitih kultura, običaja i tradicije naroda koji žive na ovom području, gde deca imaju priliku da kroz savremenu tehnologiju prezentuju sadržaje koji su njima zanimljivi.

    Operativna direktorka festivala Misala Zukorlić istakla je važnost  festivala u smislu novih tehnologija.

    “Pored formalnog obrazovanja u koje se ulaže mnogo energije, sve što se deci da kroz neformalno obrazovanje itekako će im koristiti. Ti benefiti možda neće biti sada vidljivi, ali kroz nekoliko godina sigurno hoće. Ovde, s ponosom to kažem, oni nova znanja stiču od najkvalitetnijih ljudi i najvećih profesionalaca koje naša zemlja ima”, kazala je Zukorlić.

    Tokom tri festivalska dana uz takmičarski deo, biće organizovane i brojne radionice, razgovori sa poznatim autorima iz oblasti filma.

    Manifestaciju podržavaju Grad Novi Pazar i Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

     

    Tokom tri dana publika u Novom Pazaru moćiće da pogleda i  dugometražne filmovie „Poslednji uzdah“, u režiji Nisaha Daga, „Leto kada sam naučila da letim“, u režiji Radivoja Andrića i “Strahinja Banović”, reditelja Stefana Arsenijevića.

    PROGRAM FESTIVALA:

    http://iktfilmfest.rs/program-finala/

    Podeli
  • Sutra počinje IKT omladinski filmski festival

    Sutra počinje IKT omladinski filmski festival

    IKT film fest počinje  sutra  projekcijama pristiglih radova od 16 sati. Za 19:30 planirano je svečano otvaranje.

    Tokom tri festivalska dana uz takmičarski deo, biće organizovane i brojne radionice, razgovori sa poznatim autorima iz oblasti filma.

    Veliko je interesovanje i za ovogodišnji festival za decu i omladinu u Novom Pazaru. Na konkurs je pristiglo  oko 50 radova iz zemlje i inostranstva , koji zadovoljavaju propozicije.

    Manifestaciju podržavaju Grad Novi Pazar i Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

    Članovi žirija na ovogodišnjem IKT filmskom festivalu biće novopazarski filmski i pozorišni glumac Vahid Džanković i književnica Jasminka Petrović, po čijem romanu “Leto kad sam naučila da letim” je urađen dečiji film, koji će ove godine biti prikazan u revijalnom delu.

    Radove će ocenjivati i umetnički direktor ove manifestacije, poznati reditelj Stefan Arsenijević.

    Arsenijević je profesor na Fakultetu dramskih umetnosti i autor jednog od najnagrađivanijih filma u Evropi “Banović Strahinja”, koji će takođe biti prateći deo programa.

    PROGRAM FESTIVALA:

    http://iktfilmfest.rs/program-finala/

     

     

    Podeli
  • Poznata imena članova žirija  IKT FilmFesta

    Poznata imena članova žirija IKT FilmFesta

    U ovogodišnjem žiriju na IKT filmskom festivalu biće novopazarski filmski i pozorišni glumac Vahid Džanković i književnica Jasminka Petrović, po čijem romanu “Leto kad sam naučila da letim” je urađen dečiji film, koji će ove godine biti prikazan u revijalnom delu.

    Radove će ocenjivati i umetnički direktor ove manifestacije, poznati reditelj Stefan Arsenijević. On je profesor na Fakultetu dramskih umetnosti i autor jednog od najnagrađivanijih filma u Evropi “Banović Strahinja”.

    IKT film fest počinje  26. oktobra, a tokom tri festivalska  dana uz takmičarski deo, biće organoizovane brojne radionice, razgovori sa poznati autorima iz oblasti filma, a planirano je i prikazivanje nagrađivanih dugometražnih filmskih ostvarenja.

    Na upravo završen konkurs prijavljeno je oko 50 radova iz zemlje i inostranstva , koji zadovoljavaju propozicije.

    Arsenijević ističe da je velika zainteresovanost  realna, jer je prvo izdanje festivala nadmašilo očekivanja festivala u svakom pogledu.

     

    “Ovi kratki filmovi, često su i prvi koraci mladih autora u filmskom mediju. Nastali su zajedničkim naporima, pošto je film kolektivna umetnost. Neki od njih su čak zajedno stvarali u različitim zemljama, povezani savremenim tehnologijama. Okupljeni oko zajedničke ideje, timovi mladih ljudi zajedno razvijaju priču, glume, snimaju, montiraju…” – objasnio je naš poznati reditelj za RTV Novi Pazar.

    Ovu prestižnu manifestaciju podržavaju Grad Novi Pazar i Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

    Podeli