Author: Zoran Maksimovic

  • Da li je Kopaonik stvarno skuplji od Alpa?

    Da li je Kopaonik stvarno skuplji od Alpa?

    Jedna na prvi pogled nerealna fotografija ovih dana kruži internetom. Naime, izgleda da su cene smeštaja na Kopaoniku više nego na Alpima. A da li je zaista tako?

    Paralelni prikaz dve ponude na Tviteru kaže da je cena u luks apartmanima na Kopaoniku za dvoje 13.000 dinara za noć, i to na popustu.

    S druge strane, u poznatnom zimskom centru Šamoni na Alpima cena apartmana po noći za troje je 11.170 dinara.

    To je prilično iznerviralo mnoge u našoj zemlji, pa iznova tvrde kako na skijanje i ne treba ići na naše planine nego u inostranstvo, gde su i staze mnogo bolje, ali gde je čak i smeštaj neretko povoljniji.

    Pritom, konkretno ove cene nije moguće do kraja proveriti jer Buking pokazuje da su naznačeni luks apartmani na Kopaoniku skoro sasvim rasprodati za naredni period. Jasno je ipak da su mu cene otprilike kao što slika govori jer, ako pogledate prvi sledeći slobodan termin na Bukingu, koji je krajem januara, videćete da je cena apartmana za dvoje za noćenje sa doručkom oko 19.000 dinara.

    Za razliku od toga, Šamoni na Alpima, tačnije apartman za dvoje koji se ističe na fotografiji sa Tvitera, može da se rezerviše, recimo, za sredinu januara, a dva noćenja za dve osobe koštaju oko 19.000.

    Dakle, za dva dana na Alpima dobijate jedan dan na Kopu, doduše na ovom drugom mestu imate i doručak.

    U svakom slučaju, ako se malo zagrebe po sajtovima za smeštaj poput Bukinga i AirBnb-a, nije teško primetiti da smeštaj na Alpima može da se nađe povoljnije nego na Kopaoniku.

    Međutim, kako kaže jedan tviteraš, nije lako mnogima da to uvide.

    Naravno, ne treba zaboraviti ni da u Šamoniju i drugim popularnim zimskim centrima na Alpima ima paprenih apartmana gde, recimo, dva noćenja za dvoje koštaju i 1.000 evra, kao i da na Kopu može da se nađe povoljniji smeštaj za oko 4.000 dinara po danu za apartman, doduše kilometrima od centra.

    Ali očigledno je i da možete da prođete povoljnije ako ove zime odaberete padine Alpa umesto onih na našoj navećoj planini.

    nova.rs

     

    Podeli
  • Čadež: Jedinstvene radne dozvole zaživeće do kraja marta

    Čadež: Jedinstvene radne dozvole zaživeće do kraja marta

    Pripreme za izdavanje jedinstvenih radnih dozvola u okviru inicijative Otvoreni Balkan, za građane Srbije, Severne Makedonije i Albanije, biće prema obećanjima vlada tri zemlje završene u prvom kvartalu ove godine, izjavio je predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež.
    Istakao je, u izjavi za Tanjug, da je potpisivanje šest sporazuma na samitu u Tirani u decembru učinilo Otvoreni Balkan živim.

    Čadež kaže da se na terenu već primenjuju pojedini dogovori u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”, kao što je usklađivanje radnih vremena svih službi na graničnim prelazima, uključujući i veterinarske i fitosanitarne, koje sada rade u režimu 24/7.

    Naglašava da je usklađivanje radnih vremena graničnih službi od velike pomoći privrednicima Srbije, Albanije i Severne Makedonije i da sada mogu međusobno brže i lakše da uvoze i izvoze robu.

    “Takođe, nadležne veterinarske i fitosanitarne službe usaglasile su se da jedna drugoj priznaju dokumentaciju, što znači da više nema i neće biti čekanja na granicama zbog uzorkovanja robe životinjskog i biljnog porekla. Izuzetak su rizični proizvodi, što je manje od sedam odsto ukupne robe koju razmenjuju tri zemalje”, ukazao je Čadež.

    To je, kaže, velika promena za privredu, jer su dosadašnje procedure, zadržavale kamione na graničnim prelazima.

    Čadež podseća da su se tri zemlje u Tirani, između ostalog, obavezale i na uvođenje jedinstvene radne dozvole.

    Smatra da je to “revolucionaran potez”, koji bi trebalo da zaživi na terenu u prvom kvartalu 2022. godine, dakle, do kraja marta.

    “Na taj rok su se vlade obavezale, a sledi ratifikacija sporazuma u parlamentima sve tri zemlje. Lideri i vlade su potvrdili da to može da se završi u najavljenom roku, kako bi građani, već posle prvog kvartala, mogli da se na najjednostavniji način registruju i rade u druge dve zemlje Otvorenog Balkana”, naveo je Čadež.

    Ukazao je da sve tri zemlje imaju problem sa nedostatkom radne snage u različitim sektorima, Srbija na primer u građevinskoj industriji, a Albanija, recimo, u oblasti turizma.

    “Zašto ne bi studenti iz Beograda, Novog Sada i ostalih delova Srbije preko leta radili na albanskoj obali ili njihovi građevinski radnici, inženjeri, električari, dolazili da rade kod nas?”, zapitao je Čadež.

    Do kraja marta, dodao je, počeće da se izdaje i Open Balkan ID broj, koji je u funkciji primene jedinstvene radne dozvole. To će, objašnjava građanima omogućiti da se lakše registruju, da od eUprave u svojoj zemlji dobiju eID broj i s tim brojem se prijave za dobijanje radne dozvole u drugoj zemlji Otvorenog Balkana.

    Čadež je dodao i da će, nakon potpisivanja sporazuma u Tirani, sve tri zemlje kompanijama priznavati status “autorizovani ekonomski operater” (AEOS) stečen u matičnoj državi. On podrazumeva da su ispunile sve domaće i međunarodne standarde da carinjenje i neophodne kontrole obave kod kuće, u svojim magacinama, a da dokumentaciju graničnoj službi dostave elektronski.

    Time su se, objasnio je Čadež, stekli uslovi da takve kompanije prelaze granice bez zadržavanja. Ne samo zato što sada sve tri zemlje imaju međusobno potpisane sporazume o priznavanju AEOS statusa, već i zbog toga što su se obavezale da uspostave dodatne trake na graničnim prelazima za kamione tih kompanija.

    “Očekujemo da to bude u prvoj polovini 2022. godine. Da se ne bi čekalo na završetak građevinskih radova, predložili smo i mislim da će to biti prihvaćeno odmah posle praznika, da jedna od postojećih traka bude obeležena za autorizovane ekonomske operatere. Njome bi prvo prolazili kamioni kompanija sa tim statusom, a kada njih nema i roba drugih kompanija”, najavio je Čadež.

    Izjavu predsednika Srbije Aleksandra Vučića da će te tri zemlje jednog dana možda napraviti carinsku uniju, Čadež vidi kao “logičan korak”.

    “Carinska unija jeste sledeći stepen, možda i najviši stepen kada je reč o jedinstvenom tržištu, koji podrazumeva zajedničku carinsku politiku prema svim spoljnotrgovinskim partnerima i praktično definiše, kao i u EU, jedinstveno tržište u najširem mogućem smislu”, naveo je Čadež.

    Na pitanje da li iz regiona stižu poruke o mogućem pridruživanju inicijativi Otvoreni Balkan, Čadež odgovara da je to želja privrednika iz svih ekonomija regiona.

    “Privreda je za to, nema sumnje. U stalnoj smo komunikaciji i sa kosovskim i sa kompanijama iz BiH i Crne Gore”, rekao je Čadež Tanjugu.

    Uveren je da će rezultati tri zemlje koje su prve krenule u izgradnju zajedničkog tržišta, već sledeće godine pokrenuti i ostale da se priključe inicijativi koja je, inače, u startu osmišljena za ceo Zapadni Balkan.

    Podseća da su tri lidera na samitu u Tirani, još jednom potvrdili da je incijativa otvorena za ceo region i pozvali ostale da se što pre pridruže Albaniji, Srbiji i Severnoj Makedoniji u izgradnji Otvorenog Balkana.

     

    Foto: Tanjug (Rade Prelić)

    Podeli
  • Dramatična prognoza dr Kona: Nikada nećemo skroz skinuti maske

    Dramatična prognoza dr Kona: Nikada nećemo skroz skinuti maske

    Dr Predrag Kon je istakao da je kolektivni otpor prema merama doveo do toga da i dalje vodimo bitku sa koronom.

    Kako je istakao epidemiolog i član Kriznog štaba, omikron soj je slabiji, pa zbog te činjenice, mnogi nastavljaju da krše mere i da izbegavaju vakcinaciju.

    “Utisak o omikronu jeste da sveukupno gledano izaziva blaže oboljenje, ali nemamo podatke na koje možemo da se oslonimo. Najgore je što još ne znamo kako će se bolest reflektovati kod starijih, teških i hroničnih bolesnika sa oslabljenim imunitetom. Najveći problem su pre svega mladi koji ne žele da se vakcinišu. Samo 30% je vakcinisanih ispod 30 godina. Kod gripa smo vakcinisali starije, efektivnost je između 30% i 50%, ali je vakcina prvenstveno štitila živote. A da se sada štite mladi, smanjila bi se cirkulacija virusa koji izaziva kovid 19”, istakao je Kon za Kurir.

    Kako je naveo, nakon novogodišnjih i božićnih praznika, neminovno je da će doći do naglog skoka novozaraženih u Srbiji..

    “Nekih pet dana posle dočeka Nove godine biće nagli porast, koji će se registrovati tek nešto kasnije. Porast ide oko 20%, a ići će i preko 30%, pa i do 50% na nedeljnom nivou. Sada imamo prosek 1.200 novozaraženih nedeljno, a ako bude 30% veći, znači to će biti 1.600 sledeće nedelje, što znači da će u nekim danima preći i 2.000. Jasno je da će doći do naglog povećanja, brojke će rasti iz nedelje u nedelju”, istakao je epidemiolog i dodao da je reinfekcija pet puta češća kod omikrona nego kod ostalih značajnih varijanti.

    Kon navodi da je i dalje jedino rešenje  uvođenje novih mera, i to onih koje već nedeljama unazad predlažu iz medicinskog dela Kriznog štaba, a što se ne prihvata – zabrane javnih okupljanja za praznike i propusnice 24 sata

    DA LI JE U PLANU I ČETVRTA DOZA?

    “To zaista još nije na dnevnom redu kod nas, videćemo rezultate iz Izraela. Kod četvrte doze prvo se mora razmišljati o ugroženima – hronični bolesnici, osobe sa oslabljeni imunitetom, na dijalizi, dijabetičari na terapiji, oni na zračenju, a onda dolaze u obzir i svi stariji. Dotle ćemo imati podatke šta konkretno omikron izaziva, prvenstveno kod starijih. Pitanje narednih doza biće neprekidno na dnevnom redu sve dok ovaj virus ne pokaže da je sezonski i da ne utiče toliko na zdravstveni sistem”, istakao je dr Kon.

    SKIDANJE MASKI NI NA VIDIKU

    Epidemiolog dodaje da lično smatra da maske nikad nećemo skinuti u potpunosti jer što polako stiže do svesti ljudi da je zagađenje vazduha ubica, da se može pratiti nivo zagađenja i ponašati se u skladu sa onim što ti podaci daju. “Naravno, ne svi, nego jedan procenat ljudi. A da li maske protiv korone skidamo ove godine, ne mogu da kažem. U nekom momentu doći će dotle da se neće nositi maske, osim kad postoji rizik, što će biti naglašeno, a videćemo da li i obaveza ili samo preporuka”, naveo je dr Kon i dodao da se Krizni štab neće raspuštati sve dok se situacija sa koronom ne stabilizuje u potpunosti.

    “Ipak, moja najveća želja u Novoj godini je da se raspusti Krizni štab i da više nije potreban. Građanima želim ličnu sreću i da se što pre oslobode bilo kakve brige vezano za kovid, ali i da se zaštite vakcinama i time sami sebi pomognu da budu sigurniji da neće imati tešku formu bolesti”, rekao je za kraj.

    (MONDO/Kurir)

    foto: MONDO/STEFAN STOJANOVIĆ

    Podeli
  • Predsednik  u Sopoćanima: Sramota je loš put do ovakve svetinje

    Predsednik u Sopoćanima: Sramota je loš put do ovakve svetinje

    Predsednik Srbije obećao je jutros građanima okupljenim u porti manastira Sopoćani, koji je posetio, da će biti obnovljen put do ove svetinje, jer je, kako je rekao, sramota da to takve svetinje bude loš put.

    Građani su se predsedniku Vučiću požalili da između sela nema puta, i da su, kada padnu prve kiše i sneg, praktično nedostupna.

    Jedan meštanin je zamolio za izgradnju puta od Sopoćana do Doljana, ukazujući da ne mora sve da bude asfaltirano, već je dovoljno da bude i kombinacija sa makadamom.

    Vučić je predstavnicima lokalnih vlasti zbog toga zamerio.

    “Sramota za nas, da mi niste rekli kakav je put do Sopoćana. Ima još dve velike svetinje koje nismo posetili. Ne razumem da mi to ne kažete… Sramota da bude krpa na zakrpu, i zakrpa na krpu”, rekao je Vučić i direktoru “Puteva Srbije” Zoranu Drobnjaku naložio da reši to pitanje.

    “Sramota je da imamo ovakav put do ovakve svetinje”, ponovio je Vučić.

    On je najavio i da će na prevojima biti urađen asfalt, dok će ostatak puta biti rešen tucanikom, jer ne može da obeća da se asfaltira ceo put.

    “Gde god je težak prelazak, uradićemo asfalt”, rekao je Vučić.

    Meštani su ukazali da imaju i problema sa strujom, jer su tokom nedavnih snežnih padavina stradale trafostanice, a predsednik je istakao da preduzeća EPS, EMS imaju dovoljno novca da srede situaciju.

    Meštanin Ivan Pavlović zamolio je predsednika za pomoć u rešavanju spora sa “Pazar putem”, tvrdeći da je tu lokalno putarsko preduzeće napravilo propuste, zbog čega mu padavine plave celo imanje.

    Vučić mu je odgovorio da to mora “Pazar put” da reši i naložio Drobnjaku da se tom problemu posveti.

    A Pavloviću, koji je u sporu sa “Pazar putem”, poručio je da “završi i mane se sporova”.

    “Uradiće to ljudi. Od tužakanja srpskog samo me glava boli. Samo ako možemo pred sud i oko međe da se pobijemo kao da ništa pametnije nemamo”, rekao je on.

    Meštani iz okoline manastira ukazali su da imaju problema i sa vodom, a jedan stariji građanin predao je predsedniku pismo sa svojim problemima.

    “Sve što 70 godina nije urađeno, nije realno da se reši za jedan dan. Kada smo se vratili noćas sa ministrom finansija Sinišom Malim sam dugo radio. Muka živa, najbolje da ni ne idem na put…”, konstatovao je Vučić.

    Meštani su zamolili predsednika i za obnovu manastirskog hotela.

    Pred ulazak u manastir mlađi meštanin Damir, koji je iz desetočlane porodice, a završio je, kaže, kriminalistiku, prišao je predsedniku i zamolio za pomoć u dobijanju posla.

    “Ne mogu da obećam jer nije lako u policiji”, rekao je Vučić obećavši da će videti kako može da mu pomogne.

    Pred ulazak u crkvu Vučić je još jednom obećao meštanima da će se srediti put, koji je decenijama samo krpljen.

    “Drobnjak da uradiš do Sopoćana put da bude kao pista”, naložio je predsedniku direktoru putarskog preduzeća.

    Za manastirsku trpezariju 300.000 od države

    Vučić je tokom posete manastiru Sopoćani rekao da će država pomoći taj manastir sa 300.000.

    Novac će, kako je rekao iguman manastira Sopoćani otac Teoktist, biti iskorišćen za izgradnju manastirske trpezarije.

    Vučić je igumanu Teoktistu rekao da će novac imati na računu u sredu, 28. decembra i zamolio ga da do leta nešto bude i urađeno.

    Tokom posete manastiru, Vučić je rekao i da će država pomoći izgradnju puta do manastira koji je u lošem stanju i samo su decenijama krpljene rupe.

    Freske svetska remek dela, naš narod ima čime da se ponosi

    Iguman manastira Sopoćani Teokist u razgovoru sa predsednikom podsetio je na značaj ovog manastira, lepotu freski koje ga krase i koje predstavljaju remek delo svetskog slikarstva.

    Kako je rekao “naš narod i država ima čime da se ponosi”.

    Iguman je preneo istorijat nastanka manastira koji je izgrađen na mestu gde se, po predanju, kralj Uroš I izlečio, na izvoru Raške. Najmlađi sin Stefana Prvovenčanog je, zatim, u znak zahvalnosti bogu podigao manastir u blizini reke.

    Glavna manastirska crkva svete Trojice građena je u tipičnoj Raškoj školi, i u njoj se čuvaju mošti Uroša Prvog, a tu se nalazi i grob njegove majke, Ane Dandolo.

    Iguman je pokazao predsedniku Vučiću i ikonu arhiepiskopa Joanikija Prvog, koja se čuva u tom manastiru, petog na tronu SPC, posle Svetog Save.

    “Prikazana je i loza Nemanjića, tu je kralj Uroš, koji drži maketu samog hrama. Desno od njega su njegovi sinovi, Milutin i Dragutin, a s druge strane, Sveti Simeon Mirotočivi”, ispričao je iguman Teokist.

    Ukazao je da su Sopoćani prepoznatljivi po najlepšim freskama na svetu, koje datiraju iz 13. veka, jedinstvene na planeti po stilu i vrhunac vizantijske umetnosti.

    “To govorimo i našem narodu, i strancima koji posećuju manastir, mada vidim da stranci više znaju kada dolaze”, primetio je starešina manastira.

    Posebno je ukazao na fresku Uspenja svete Bogorodice, koja se nalazi na zapadnom zidu crkve, koja je 1961. godine na svetskoj izložbi u Parizu proglašena za najlepšu fresku čitavog srednjeg veka.

    “Ove godine ta freska slavi 60 godina od proglašenja za najlepšu fresku na svetu, jedinstvena je. Mnogo može da se priča i manastiru, ali najvažnije je da imamo, kao zemlja i narod, čime da se pohvalimo. Freske su remek delo svetskog slikarstva”, rekao je iguman Teokist.

    Dodao je da freske pokazuju kakav smo narod i civilizacija i na kom kulturnom i tehnološkom nivou bili još u srednjem veku, ukazujući predsedniku Vučići na fresku na kojoj su predstavljeni Sveti lekari Kozma i Damjan, koji u ruci drže skalpel.

    “Neko je ovde 1265. godine, naslikao skalpel… Tada smo vladali i medicinom, a sve zahvaljujući Svetom Savi, koji je, kad je otišao u Gručku, poveo i monahe, jedne da se uče teologiji, a drugi medicine”, rekao je iguman.

    Manastir Sopoćani se nalazi na UNESKO-voj listi zaštićenih spomenika kulture.

     

    Podeli
  • Novi Pazar dobija moderan KBC za godinu i po dana

    Novi Pazar dobija moderan KBC za godinu i po dana

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obišao je danas radove na bolničkom centru u Novom Pazaru i istakao da će za samo godinu i po taj grad dobiti moderan kliničko-bolnički centar sa novih 32.000 kvadratnih metara od čega je pola potpuno novo, a ostalo rekonstruisano.

    Predsednik je istakao da je u pitanju investicija vredna ukupno čak 70 miliona evra, kao i da će samo u opremu biti uloženo oko 15 miliona evra.

    „Za samo godinu i po dana će Novi Pazar to da dobije”, istakao je Vučić koji je radove obišao zajedno sa ministrom zdravlja Zlatiborom Lončarom, prenosi Tanjug.

    Takođe, naložio je da se što pre izgraditi trafo stanica kako bi ljudi mogli normalno da rade.

    Vlada Srbije ranije je opredelila 30 miliona evra za potpunu rekonstrukciju Opšte bolnice u Novom Pazaru.

    Projekat se realizuje u dve faze i u prvoj fazi planirana je gradnja nove zgrada za odeljenje psihijatrije, kao i novi hirurški blok, a stara hirurgija biće u potpunosti rekonstruisana.

    U drugoj fazi je planirana izgradnju dva nova sprata internog odeljenja, potpuna rekonstrukciju Doma zdravlja i izgradnja nove toplane, a predviđeno je rušenje infektivnog i dečijeg odeljenja.

    Tu će biti izgrađeni novi objekti za ta dva odeljenja i predviđena je izgradnja novog rehabilitacionog centra (fizijatrija), rekonstrukcija grudnog odeljenja, kao i izgradnja kuhinje i vešeraja.

    Realizacijom tog projekta se stiču uslovi da Opšta bolnica u Novom Pazaru preraste u kliničko-bolnički centar.

    Projektom potpune rekonstrukcije novopazarske Opšte bolnice predviđena je i izgradnja nove vodovodne i kanalizacione mreže, kao i druga prateća infrastruktura.

    Podeli