Author: Zoran Maksimovic

  • Ružić i Biševac: Značajna ulaganja u obrazovanje

    Ružić i Biševac: Značajna ulaganja u obrazovanje

    Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Branko Ružić najavio je da će do kraja decembra početi izgradnja vrtića „Naše dete“ novopazarske Predškolske ustanove „Mladost“. Prema njegovim rečima objekat će biti otvoren naredne godine.

    „Ono što smo najavili pre nekoliko meseci zajedno sa Gradskom upravom i gradonačelnikom to je da ćemo ispoštovati rokove za raspisivanje tendera za objekat vrtića. Procenjena vrednost radova je 200 miliona dinara. Taj projekat radimo sa Svetskom bankom i svi rokovi će biti ispoštovani“, kazao je ministar Ružić.

    On je ocenio da je evidentan napredak na polju ulaganja u infrastrukturu u obrazovanju, a samim tim i u znanje i da je to najvažnija investicija za budućnost svake zemlje.

    Nakon sastanka sa gradonačelnikom Nihatom Biševcem i njegovim saradnicima Ružić je obišao OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ gde su za izgradnju fiskulturne sale uložena značajna sredstva. Ministarstvo prosvete je iz kredita Evropske investicionebanke namenilo 34 miliona dinara za ovaj posao.

    „Ova osnovna škola nije imala fiskulturnu salu. Dobila je posle trideset godina ovaj veoma važan prostor za odvijanje nastave fizičke kulture. Sada  sve gradske škole u Novom Pazaru imaju fiskulturne sale“, kazao je gradonačelnik Biševac, i istako da će se u narednom periodu raditi i na značajnom poboljšanju uslova u seoskim školama.

    Zahvaljujući sredstvima Ministarstva prosvete radilo se i na dvs objekta u Deževi i jednom u selu Lukare.

    „Za tu rekonstrukciju izdvojili smo 20 miliona dinara“, podsetio je Ružić.

    Na sastanku u Gradskoj upravi bilo je reči o potrebama Novog Pazra za dalja ulaganju u obrazovanje.

    „Neće se stati završetkom važnih najavljenih i projekata koji se realizuju. Grad pored sredstava koja dobija od Ministarstva prosvete, gleda da uloži i što više iz sopstvenog budžeta. Partnerskim radom stvaramo što bolje uslove za sve od predškolaca do studenata“, kazao je Biševac.

    Ružić je izrazio zadovoljstvo zbog uspešne saradnje sa Gradom  Novim Pazarom.

    „Mislim da rukovodstvo grada na jedan vrlo racionalna način, pored ulaganja u obrazovanje, sagledava i potrebe. Nadamo se da će se na konkursu koji je otvoren do 15. decembra ponovo pojaviti sa važnim prioritetima“, istakao je Ružić.

    Sastanku u Gradskoj upravi i obilasku škola prisustvovali su i pomoćnica ministara prosvete Elma Elfić Zukorlić, kao i državni sekretari i drugi Ružićevi saradnici.

    Poslednjih godina Grad Novi Pazar imao je znatna ulaganja u obrazovanje. Izgrađene su  čak tri osnovne škole, dva vrtića,  i realizovani brojni infrastruktuni projekti u oblasti obrazovanja.

    Z. M.

    Podeli
  • Buhić: Nikad više radova na putevima

    Buhić: Nikad više radova na putevima

    Vlada Republike Srbije, u saradnji sa Razvojnom bankom Saveta Evrope, finansira na desetine kilometara lokalnih i državnih puteva na području Novog Pazara i Sjenice.

    U najudaljenijim novopazarskim i sjeničkim selima pod Golijom i na Pešteri asfalt do nekih kuća stiže  prvi put.

    “U Mitrovoj Reci i Kovačevu negde nije postojao ni makadam do kuća. Kroz blato se putovalo po četiri kilometra. Ovde ima mladih ljudi, ima dvadesetoro dece u osnovnoj školi. Ovaj put za nas znači mnogo, znači lakše putovanje do bolnica i vitalnih institucija, znači ostanak ljudi u ovim selima”, kažu meštani.

    Pored pomenutih, prvi put su asfaltirani putevi i u podgolijskom selu Muhovo i Donje Buče na Pešteri.

    Državni sekretar u Ministarstvu građevine, saobraćaja i infrastrukture Enes Buhić, zadužen za puteve u ovom kraju,  obišao je brojna gradilišta.  U selu Donje Buče razgovarao je i sa prezadovoljnim  meštanima.

    “Evo, ovog vikenda kiša pada. Nema blata i zimi će ovde biti sada mnogo lakše. Imamo sve što nam treba. Još na struji da se poradi. Ovde su pre nekoliko meseci bili  Rasim Ljajić i predsednik Vučić, mi smo se požalili i oni su odmah reagovali. Vidite stigao je asfalt i to ne 2-3 metra, već 5 metara. Zato se zahvaljujemo najviše opštini, Rasimu Ljajiću i predsedniku Aleksandru Vučiću”, kazao je Nazim Ljajić iz Donjeg Buča.

    U Muhovo su stigle teške mašine. Udarnički se radi uprkos kiši koja je padala ovih dana.

    „Ovo je samo jedan od devet putnih pravaca na kojima se trenutno radi na teritoriji Novog Pazara. Ovo je putni pravac od 3 kilometra koji spaja Bele Vode sa pravcem Golije. Od izuzetnog je značaja kako za meštane, tako i za razvoj turizma na ovoj planini, koja dobija još jedan prilaz“, objašnjava direktor Javnog preduzeća za građevinsko zemljište Mujo Šaćirović.

    Na teritoriji Novog Pazara, u ovoj godini, urađeno je 13 kilometara lokalnih puteva u vrednosti od 300 miliona dinara, ali putari rade i na državnom putu Novi Pazar – Sjenica, žili kucavici ovog dela Srbije.

    “Na putnom pravcu Novi Pazar – Sjenica trenutno se radi deonica Štavalj-Sušica, koji se finansira iz kredita Razvojne banke Saveta Evrope. Na ovoj deonici su zimi najveći smetovi. Postojeći put se širi sa pet i po na širinu od 7,2 metra, u dužini od devet kilometara”, kazao je za Tanjug Sead Mujović, tehnički direktor preduzeća “Novi Pazar-Put”.

    Buhić objašnjava da je ovaj put glavna veza između Pazara i Sjenice i dalje prema Bosni i Hercegovini.

    “Rade se lokalni seoski putevi,  rade se državne saobraćajnice  na teritoriji Novog Pazara, Sjenice i Tutina. Kao što možete da vidite, ovaj region je postao veliko gradilište. Reći ću, samo, da se nikad nije više radilo na putevima u ovom kraju“, ističe državni sekretar u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

    On podseća i da se veliki broj putarskih mašina nalazi  i na brojnim lokalitetima na teritoriji Sjenice, da je nedavno završena deonica od sela Bare prema Belom Polju i do udaljenog sela Sugubine,  a da se prema Tutinu radi važan regionalni put zahvaljujući sredstvima obezbeđenim uz pomoć Republike Turske.

    “Rekonstrukcija državnog puta Sjenica-Raždaginje u džini od sedam kilometara privodi se kraju, ostala je još saobraćajna signalizacija. Za ovaj putni pravac JP ”Putevi Srbije” dalo je 150 miliona dinara”, kažu izvođači radova.

    Šef sekcije Sjenica u preduzeću “Novi Pazar-Put” Semir Mujagić objašnjava da se posebno meštani pešterskih sela raduju dolasku putara, jer decenijama čekaju asfaltiranje puteva do svojih kuća.

    “Kada smo nedavno radili put u Pešterskom selu Crvsko, svake nedelje su meštani organizovali ručak za radnike i bogato nas ugostili. Tamo su sve bili makadamski putevi, na velikim usponima. Neizmerno im znače novi putevi, koji će im olakšati svakodnevicu”, zapaža Mujagić.

    Prošle i ove godine urađeno je mnogo na državnim i lokalnim putevima ovog kraja, čija su sela iz godine u godinu praznija, možda upravo, ili bar delom, usled gotovo nepostojeće putne infrastrukture. Samo na teritoriji Peštera od početka godine do sada asfaltirano je oko 25 kilometara lokalnih puteva.

    „Mogu da kažem da će biti još novih projekata. Raspisan je tender za put Sjenica – Ivanjica. Uskoro će biti raspisan i tender za putni pravac Raška – Novi Pazar, koji je jako važan za novopazarski kraj. Međutim, uskoro će se raditi i na brzoj saobraćajnici od Kraljeva prema Raški“ , ističe Buhić, koji je mentor na brojnim velikim projektima u ovom kraju.

    Buhić je podsetio da će auto-putevi,  koji će se graditi zaokružiti čitavu priču i doprineti boljoj saobraćajnoj bezbednosti, ali i tome da se brže stiže do Beograda i Sarajeva. Posebno je istako važnost puta Požega – Boljare, koji će, kako se veruje, dovesti brojne investitore u ovaj kraj.

    Podeli
  • U Evropi svakoj petoj vrsti ptica preti izumiranje

    U Evropi svakoj petoj vrsti ptica preti izumiranje

    BirdLife International je u četvrtak 14. oktobra 2021. objavio novu Evropsku crvenu listu ptica. U okviru Crvene liste nalazi se pregled rizika od regionalnog izumiranja 544 vrsta ptica u preko 50 država i teritorija Evrope, i prati IUCN Crvenu listu kategorija i kriterijuma koji se primenjuju na regionalnom nivou. Rizik od izumiranja svake vrste je ocenjen kategorijama od „Najmanja briga (LC)“ do „Iščezla (EX)“.

    Kako je danas saopštilo Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, podatke je prikupljalo preko hiljadu eksperata i volontera širom Evrope. Ovo je četvrta procena koju je uradila međunarodna organizacija BirdLife International, sa prethodnim izdanjima iz 1994. 2004. i 2015. Lista je objavljena ove sedmice, kada UN Konvencija o biološkom diverzitetu diskutuje o novom planu za rešavanje krize sa kojom se divlje vrste širom sveta suočavaju.

    S obzirom na to da su ptice vrlo osetljive na promene u svojoj životnoj sredini, predstavljaju odlične pokazatelje stanja na našoj planeti. Svi životi na ovoj planeti su povezani, a kada nam ptice izumiranjem pokažu da su u opasnosti, to je znak da smo svi u opasnosti.

    Neki od glavnih nalaza ove studije jesu da:

    – Svaka peta vrsta ptica u Evropi je ugrožena ili skoro ugrožena

    – Brojnost svake treće vrste u Evropi se smanjila u proteklih par decenija

    – Morske ptice, patkarice, šljukarice i grabljivice su najugroženije i to su grupe čija brojnost najbrže opada u Evropi

    – Morska, poljoprivredna, močvarna i travna staništa su ona na kojima se nalaze najugroženije vrste

    – Brojnost većine vrsta ševa, strnadica i svračaka se smanjila; druge grupe ptica gde je značajno opala brojnost jesu patke i šljukarice

    – 71 vrsta (13%) je ugrožena u Evropi (status kritično ugrožen (CR), ugrožen (EN), ranjiv (VU))

    – 35 vrsta (6%) je skoro ugroženo (NT)

    – 5 vrsta se još uvek vodi kao regionalno iščezle (RE)

    Glavni razlozi smanjenja brojnosti posmatranih populacija ptica na Evropskim staništima su:

    – Prenamena upotrebe zemljišta na velikim parcelama

    Status barske šljuke (Gallinago gallinago) je promenjen sa kategorije najmanja briga (LC) na ranjiv (VU) pre svega zbog gubitka staništa i degradacije gnezdilišta.

    – Intenzivna poljoprivreda

    Status grlice (Streptopelia turtur) ostaje na kategoriji ranjive vrste (VU), jer zbog intenzivirane poljoprivrede nestaju staništa pogodna za njeno gnežđenje i pesticidi utiču na smanjenu dostupnost hrane.

    – Prekomerna eksploatacija morskih resursa

    Gavki (Somateria mollissima) je promenjen status sa ranjive (VU) na ugroženu vrstu (EN) usled kombinovanih faktora koji uključuju zaraze i nestašicu hrane.

    – Zagađenje kopnenih voda

    Status crnogrlog gnjurca (Podiceps nigricollis) je promenjen sa najmanja briga (LC) na ranjiv (VU), najverovatnije usled zagađenja vode usled poljoprivrednih aktivnosti i iz urbanih odvoda.

    – Neodržive i redovne šumarske prakse

    Status velikog detlića (Dendrocopos major) je ostao u kategoriji najmanja briga (LC), ali se populacija smanjila uglavnom usled neodrživih šumarskih praksi.

    – Razvoj infrastrukture

    Status španskog orla krstaša (Aquila adalberti) ostaje na kategoriji ranjive vrste (VU) jer se populacija suočava sa visokom smrtnošću usled kolizije i elektrokucije sa dalekovodima.

    Iako su naslovi u novoj Evropskoj crvenoj listi upozoravajući, postoje i dobre vesti. Poboljšan je status riđe lunje (Milvus milvus) i azorske zimovke (Pyrrhula murina)– dve izuzetne priče o uspehu u očuvanju vrsta – što je pokazatelj da ciljani pristup oporavku vrsta funkcioniše; dok intervencije poput dobro dizajnirane agro-ekološke šeme mogu spasiti vrste čija populacija je u opadanju, poput prdavca (Crex crex).

    „Ptice su duže od nas na ovoj planeti, ali usled brzine kojom je ljudi eksploatišu i uništavaju, svedoci smo da se neke vrste strmoglavo kreću ka izumiranju. Crvena Lista je krucijalan izvor za sve koji rade na tome da se zaustavi klimatska i biodiverzitetska kriza, jer kada su ptice u nevolji, i priroda je u nevolji“, kaže Anna Staneva, Privremeni šef zaštite ptica i prirode, BirdLife Evropa.

    „Jedna poruka Crvene liste jeste da mi možemo poboljšati položaj evropskih ptica. Populacije ptica u Evropi se smanjuju uglavnom usled gubitka staništa, za šta postoje rešenja. Oporavak staništa velikih razmera i zaštita nekoliko preostalih prirodnih staništa u Evropi neće samo pomoći da ptice prežive, već i da čovečanstvo opstane“, objašnajva Claire Rutherford, referent za očuvanje vrsta, BirdLife Evropa.

    „Rezultati pokazuju da ne uspevamo održivo da upotrebljavamo naše zemljište, slatkovodne resurse niti mora. Mi želimo, i neophodno nam je da Evropa predvodi svet u obnavljanju prirode, ali da bi se to dogodilo potrebno je samo da se uradi transformacija naše ekonomije. Ta transformacija mora početi SADA, u ovom periodu koji su UN nazvale Dekadom ekološke obnove“, dodao je Martin Harper, regionalni direktor, BirdLife Evropa.

    Izveštavanje o stanju populacija divljih ptica na prostoru Srbije za potrebe nove Evropske crvene liste ptica uradilo je Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) koje je partner međunarodne mreže BirdLife International.

    U nedavno objavljenoj „Crvenoj knjizi ptica Srbije“ predstavljene su najugroženije vrste ptica sa teritorije naše države. Rad na ovoj publikaciji vodilo je Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, zajedno sa partnerima: Zavodom za zaštitu prirode Srbije i Departmanom za biologiju i ekologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu.

    Podaci su prikupljeni za ukupno 352 pouzdano zabeležene vrste, od kojih je bilo moguće analizirati 255 vrsta ptica. Rezultati su alarmantni jer se čak 123 vrste suočavaju sa rizikom od iščezavanja, a među činiocima koji ih ugrožavaju izdvajaju se lov, krivolov i sakupljanje jedinki (ugrožava 40 vrsta) i zagađenja koja potiču iz poljoprivrede, među kojima i trovanje pesticidima (ugrožava 44 vrste).

    TEKST: Danas online

    FOTO: Jožef Gergelj/Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

    Podeli
  • Kako do dodatnih 17.000 dinara?

    Kako do dodatnih 17.000 dinara?

    Mnogima to uplaćuju i firme, ali je sve više onih koji se odlučuju da novac za starost povere nekom privatnom penzionom fondu. Najnovjiji podaci govore i da privatnu penziju najviše uplaćuju građani koji imaju između 40 i 60 godina, a da je prosečna uplata oko 4.000 dinara mesečno.

    Građani koji već uplaćuju u privatne penzione fondove u proseku na svom računu imaju 201.000 dinara, piše Blic. Najnoviji podaci NBS pokazuju da u ove fondove sada uplaćuje tačno 206.830 ljudi, te da većinu (57,4 odsto) čine muškarci i da je prosečna starost korisnika 47 godina.

    Novi podatak je i da u svim fondovima ima oko 48 milijardi dinara uplata, što je u odnosu na 2010. godinu četiri puta više, a u odnosu na 2016. skoro dva i po puta više.

    Koliko i kojim tempom treba uplaćivati novac, lična je odluka. Praktično ne postoje limiti, a iskustva govore da neko uplaćuje 1.000 dinara mesečno, neko 2.000… Takođe, mesečne uplate nisu obaveza, što znači da jedan mesec možete uplatiti 5.000, drugi 1.000, pa treći ništa…

    Drugo često pitanje jeste ono koje se tiče prinosa, odnosno isplativost i visina penzije po prestanku uplate. Prinos praktično zavisi od nekoliko faktora: visine uplate, perioda uplate i na kraju prinosa koji fondovi ostvaruju na vaš novac.

    Prosečan primer koji se poslednjih godina često iznosi jeste da na uplaćen novac godišnje možete ostvariti dobit od oko pet odsto. To znači da bi za uplate od 2.000 dinara mesečno tokom 25 godina, isplata na mesečnom nivou tokom 20 godina iznosila oko 17.000 dinara.

    Prinos fondova znao je biti i manji, oko dva odsto, ali je važno reći da se ne gleda prinos za jednu godinu nego prosečni za ceo period uplate. Zato treba podsetiti da je prethodnih godina bilo fondova i sa prinosima većim od 9 odsto.

    Inače, privatna penzija ne zavisi od dužine radnog staža, već od redovnosti i dužine perioda u kome vršite uplate i načina na koji se ta sredstva investiraju.

    Donja starosna granica ne postoji i svako ko ima manje od 70 godina može da bude član fonda, bez obzira da li je zaposlen ili ne, odnosno da li je domaći ili strani državljanin.

    “Struktura ulaganja imovine fondova nije se znatnije promenila u odnosu na prethodni period, pa su najveći udeo, ukupno 77,3 odsto, imale državne obveznice, zatim sredstva na kastodi računima i oročeni depoziti banaka koji su činili 8,9 odsto i akcije 12,7 procenata. Najveći deo imovine fondova bio je u dinarima, 84,2 odsto a ostalih 15,8 odsto imovine se nalazilo u evrima”, navode u NBS govoreći o tome gde fondovi ulažu novac građana.

    Blic

    Podeli
  • Zajednička sednica SDA Sandžaka i PDD

    Zajednička sednica SDA Sandžaka i PDD

    U Novom Pazaru održana je zajednička sednica predsedništava SDA Sandžaka i Partije za demokratsko delovanje (PDD). Lider SDA Sandžaka Sulejman Ugljanin ocenio je da je saradnja dve strane veoma važna, kao i sednica, zarad unapređenja dugogodišnje saradnje.  Ugljanin je podsetio na poslednje aktivnosti posleničke grupe koju čine ove opcije, ali je govorio i o planovima.

    Ove dve stranke  pokrenuće inicijativu kod predstavnika međunarodne zajednice za otvaranje ekonomskog koridora između Sandžaka i Kosova, rečeno je danas u Novom Pazaru

    “Naši proizvođači nameštaja, odeće, obuće, prehrambenih proizvoda i građevinskog materijala su tradicionalno ekonomski vezani za tržište Kosova i svaka blokada puteva i onemogućavanje slobodnog protoka za njih predstavlja ogromnu ekonomsku štetu. Ovo je u prošlosti zatvorilo mnoge fabrike u Sandžaku i zato smatramo da je ovo jedna od važnih tema koju treba razmatrati, kako bi našli trajno rešenje za našu privredu i ekonomske interese“, rekao je poslanik SDA Enis Imamović.

    Predsednik poslaničke grupe Šaip Kamberi rekao je da su na sednici razmatrane teme koje su važne za Albance u Preševskoj dolini i Bošnjake u Sandžaku, ali i za demokratizaciju društva.

    „Razmatrali smo i teme koje su bliske za našu buduću saradnju, zbog problema koji su slični, a tiču se integracija u državnim i javnim službama i našeg učešća u procesu donošenja odluka. Zato ćemo našu saradnju produbiti i nastaviti u parlamentu da zastupamo jednog i drugog naroda“, rekao je Kamberi.

    Podeli