Author: Zoran Maksimovic

  • Održan Festival televizijskog dokumentarnog filma

    Održan Festival televizijskog dokumentarnog filma

    U Novom Pazaru održan je još jedan Festival dokumentarnog televizijskog filma. Svoje stvaralaštvo predstavili su istaknuti televizijski autori Mašan Lekić i Vanja Nikolić.

    Vanja Nikolić je za kratko vreme stekla popularnost kroz veoma gledani serijal „S Vanjom u planine“ na Balkan trip TV.

    Kroz svoje  dokumentarce i reportaže ona prikazuje skrivene krajeve Srbije, do kojih nije lako doći. To su i najlepši predeli u našoj zemlji. Popela se na gotovo 50 najviših vrhova u Srbiji i susedstvu.

    U svakoj od epizoda emisije “Sa Vanjom u planine”, ova energična žena kroz lični utisak opisuje sve lepote prirode i vrhova planina, pobede i iskušenja…

    „To je budućnost. Nama je to jedino rešenje, ne samo nama u Srbiji, već čitavom čovečanstvu… Povratak prirodi je nešto na šta moramo da se baziramo. I presrećna sam što se moja emisija bavi takvim temama“, kaže Vanja, govoreći o misiji koju ima.

    Vanja je  kroz pretposlednju emisiju  ovogodišnje sezone pokazala i na šta su sve autori spremni zarad dobre emisije. Povredila se tokom snimanja paraglajding leta, što su posetioci na festivalu mogli da vide u filmu koji je prikazan.

    „Na snimanju 50 jubilarne epizode zadobila sam prelom12 pršljena. Zato već pet meseci ne snimamo, ali se nadam da ćemo se uskoro vratiti tom poslu“, kazala je Vanja, koja se prisetila i kada je na snimanja išla samo sa suprugom, a danas ima čitav tim saradnika.

    Svoje dokumentarne serijale, koje emituje na Prvoj televiziji predstavio je Mašan Lekić. Publika u Novom Pazaru mogla je da pogleda sadržaje iz emisija o ubijenoj pevačici Jeleni Marjanović, Zemunskom klanu i Ljubi Zemuncu.

    „Ono što mene čini srećnim, u dve škole na časovima građanskog vaspitanja deci su emitovali moju emisiju. Ne neku iz ovih crnih serijala o ubistvima, već o dečaku koji je nasamaren preko interneta i kidnapovan“, kazao je Lekić.

    Iza njega je na desetine realizovanih velikih projekata.

    „Najteže su mi priče o tome kada stradaju deca“, kazao je on i podsetio na dokumentarne filmove koje je posvetio tome, posebno apostrofirajući slučaj male Tijane Jurić.

    Kako nastaju ove emisije – to je ono što je publiku najviše zanimalo.

    „Kada idemo u epohu, a to često činimo…. Kada smo radili priču o Dušku Popovu vraćali smo se u 1940-1045. godinu… tada je trebalo mnogo vremena. Trebalo je istražiti priču, naći sagovornike, garderobu, vozila iz tog vremena, lokacije…  Neke epizode umemo da radim i po dva meseca, a neke po dve nedelje“, objasnio je ovaj popularni televizijski autor.

    Retki su mediji u Srbiji koji neguju dokumentarne televizijske sadržaje, zbog zahtevnosti njihove izrade i neophodnih resursa. Cilj ovog festivala je da se oni promovišu, jer su veoma važni i ostavljaju trag o jednom vremenu.

    „Televizijske stanice, posebno lokalne, na žalost, retko pripremaju dokumentarne sadržaje, a i kada ih ima, oni su usled nedostatka finansija i „jurnjave“ za dnevno političkim temama, nekvalitetno odrađeni. Ovaj događaj promoviše dokumentaristiku, koja na pravi način informiše o realnim događajima, ljudima i njihovim životima…“,  kaže Zoran Maksimović iz Udruženja „Journalistic plan“, koje je organizovalo ovaj Festival.

    Festival televizijskog dokumentarnog filma održan je u Novom Pazaru, uz podršku Ministarstva kulture i informisanja.

     

     

     

    Podeli
  • Vitomirović: Ima i dobrih i loših primera u praksi

    Vitomirović: Ima i dobrih i loših primera u praksi

    Udruženje “Journalistic plan“ organizovalo je u Novom Pazaru seminar i tribinu u okviru projekta „Unapređenje poslovnih i etičkih medijskih standarda u multietničkim sredinama”.

    Okupljenim novinarima najpre je o iskustvima izveštavanja iz multietničke Vojvodine govorio novinar iz Novog Sada Miljan Vitomirović.  Praksa javnog servisa odnosno RTV Vojvodine  na velikom broju jezika i postojanje brojnih redakcija su ono što posebno izdvaja taj medij. O tome, ali i brojnim dobrim i lošim primerima iz prakse  raspravljalo se na ovom događaju.

    “Ovaj seminar je dragocen i meni i kolegama iz ovog kraja, jer smo razmenili iskustva. Ja sam mogao da čujem šta su problem u izveštavanju ovde, a kolegama da predstavim naše teškoće. Razlikuje se dosta toga, ali ključni problem su univerzalni”, kazao je Vitomirović.

    On je napravio paralelu između dve vrste medija.

    “Kada je reč o manjinskom izveštavanju u Vojvodini tu se to treba posmatrati iz dva ugla  – kako o sebi izveštavaju nacionalne manjine, odnosno mediji čiji su osnivači saveti nacionalnih manjina i s druge strane ostali meidji, pre svega, oni sa nacionalnom pokrivenošću. Mediji nacionalnih saveta obrađuju potpuno drugačije teme. Više se bave kulturom, tradicijom, zanatima, životom… Mediji čije su redakcije u Beogradu kada izveštavaju o nacionalnim manjinama, imam utisak, da traže drugačije teme i imaju drugačiji pristup. Pre svega, bave se problemima, incidentima ili tenzijama”, ocenio je Vitomirović, koji godinama izveštava za više medija iz Vojvodine.

    Razgovarati na ove teme je veoma važno, zaključio je gost iz Novog Sada.

    “Nacionalni saveti mogu da budu osnivači madija. Takvih glasila je više u Vojvodini. Obično su to novine. Na primer Mađar So, a tu su i  listovi slovačke i rusinske nacionalne manjine. Ono što je problem jeste uticaj nacionalnih saveta na uređivačku politiku. Obično oni biraju uredništva.  Često i politika ima uticaj na nacionalne savete, pa se to održava i na medije čiji su osnivači”, objasnio je Vitomirović.

    On ističe da bi bilo dobro da RTS oformi redakcije i na jezicima nacionalnih manjina, podsećajući na pozitivan primer Radio-televizije Vojvodne.

    “Javni servis, odnosno RTS treba da ispoštuje bar zakonski minimum i bude zaista medij svih građana”, kazao je on.

    O tome kako mesta diskriminaciji, ali ni stereotima ne bi trebalo da ima u medijskom izveštavanju, posebno ne u onom  iz multietničkih krajeva govorila je na tribini jedna od urednica u RTV Novi Pazar Katarina Radović..

    Projekat “Unapređenje poslovnih i etičkih medijskih standarda u multietničkim sredinama” udruženja “Journalistic plan” podržalo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.

    Sajma Redžepefendić

    Podeli
  • Novi Pazar: Još tri kovid pacijenta preminula

    Novi Pazar: Još tri kovid pacijenta preminula

    [advanced_iframe src=”https://hls.rtvnp.rs/index2.html” width=”100%” height=”600″]U toku protekla 24 sata u novopazarskoj Opštoj bolnici preminula su tri pacijenta, svi iz Novog Pazara, saopštio je danas lokalni Štab za vanredne situacije.

    Hospitalizovano je još 16 osoba, od kojih je devet iz Novog Pazara, po tri iz Raške i Sjenice i jedna iz Tutina, dok je na kućno lečenje otpušteno 11 pacijenta.

    Na lečenju je trenutno 157 pacijenta od kojih je po devet na respiratorima i kiseoničkoj potpori.

    Kovid ambulanti Doma zdravlja javilo se 256 osoba, od čega se 99 prvi put javilo lekaru zbog simptoma koje izaziva korona virus.

    Od 96 brzih antigenskih testova iz brisa nosa 24 je bilo pozitivno, a urađeno je i 118 PCR testova.

    Podeli
  • Svečano otvoren konzulat Turske u Novom Pazaru

    Svečano otvoren konzulat Turske u Novom Pazaru

    Generalni konzulat Republike Turske otvoren je danas u Novom Pazaru.

    Konzulat je otvoren u prisustvu ministara spoljnih poslova Srbije i Turske, Nikole Selakovića i Mevleta Čaušoglua.

    Ceremonija svečanog otvaranja započela je intoniranjem himni Srbije i Republike Turske, a nakon toga ministar Selaković je istakao da je otvaranje konzulata rezultat dogovora predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Turske Redzepa Tajipa Erdoana iz 2019. godine.

    “Ove godine navršava se 142 godine diplomatskih odnosa Srbije i Turske i ponosni smo što u isto vreme naše države beleže najviši stepen odnosa, koje odlikuje poverenje, prijateljstvo i uzajamna saradnja”, naglasio je Selaković.

    On je istakao da “Turska i Srbija dele istu viziju mirnog i prosperitetnog Balkana”.

    “Odnosi Srbije i Turske su veoma važni. Kao što su nam itekako važni odnosi sa našim komšijama, prijateljima, našom braćom i sestrama Bošnjacima. Želja nam da u onome što su ekonomski uspesi Srbije i njen napredak na svakom koraku uživaju i naši građani bošnjačke nacionalnosti”, poručio je Selaković.

    On je naveo da je prošla godina, uprkos pandemiji kovida 19, bila rekordna godina u trgovinskoj razmeni dve zemlje i da je dostigla cifru od tri milijarde i 320 miliona evra.

    “Za 10 godina podigli smo trgovinsku razmenu 5,4 puta”, rekao je Selaković i dodao da je uveren da će konzulat u Novom Pazaru dati značajan doprinos tome daljem razvoju trgovinske saradnje, ali i razvoju Novog Pazara i Raške.

    Selaković je preneo da mu je Čavušoglu rekao u helikopteru, dok su prilazili Novom Pazaru, da se taj grad značajno promenio u odnosu na njegovu prošlu posetu, pre četiri godine.

    “Naša politika je politika razvoja, i zato ćemo uložiti preko 28 miliona evra u izgradnju novog bloka opšte bolnice u Novom Pazaru i rekonstrukciju starog dela bolnice”, poručio je Selaković.

    Kako je dodao rekonstrukcija škole “Bratstvo” koja je četvrta škola u Srbiji koja ima zatvoreni bazen koštala je pet miliona evra.

    “Naša deca u Novom Pazaru imaju prilike da uče u školi koja ima bolje uslove nego mnoge škole u prestonici Beogradu”, istako je Selaković.

    Prema njegovim rečima, u toku je gradnja autoputa ka Dugoj poljani, a u saradnji sa turskim partnerima, gradi se put od Novog Pazara do Tutina.

    “Urađen je projekat i dovodi se gasovod do Novog Pazara koji će potpuno promeniti način poslovanja i uslove života, a Novi Pazar biće među prvih 28 gradova u Srbiji koji će rešiti problem kanalizacije, otpadnih voda i vodovoda”, naglasio je ministar.

    Ministar inostranih poslova Turske Mevlet Čaušoglu istakao je da je današnji dan istorijski, jer je Turska prva zemlja koja je otvorila konzulat u Novom Pazaru i da ga raduje informacija da će i BiH otvoriti konzulat u tom gradu.

    “Naša braća u Sandzaku i naši građani koji vode poreklo iz Sandžaka čvrsta su veza između naših zemalja. Konzulat pokriva široko područje, od Pirota do Užica. Nadam se da će se povećati ulaganja naših kompanija u taj kraj, što mi podstičemo”, rekao je Čavošoglu.

    On je istakao da je igrom sudbine konzulat otvoren u kući turskog reprezentativca Mirsada Turdžana, koji je rođen u Novom Pazaru.

    “Posetio sam Centar za tursku kulturu, gde 240 polaznika uči turski jezik, što govori o velikom interesovanju. Mi znamo da naša braća u Sandžaku svim srcem vole Tursku, ali i vi znajte da i mi gajimo posebna osećanja prema Sandžaku”, rekao je turski šef dipomatije.

    Generalni konzul Bašar Bašol izjavio je da će raditi na tome da privuče što više stranih investicija u Sandžak, ali i na jug Srbije, na područje koje pokriva konzulat.

    “Radićemo sve šsto budemo mogli kako bismo radili na razvoju Sandžaka kojeg vidimo kao čvrstu vezu između naših zemalja, a takođe ćemo raditi na podizanju prosperiteta stanovnika Sandžaka”, rekao je Bašol.

    Na kraju ceremonije otvaranja Generalnog konzulata učesnicima su emitovane video poruke predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Turske Redzepa Tajipa Erdoana.

     

    Podeli
  • Volonteri opet stižu u pomoć Opštoj bolnici u Novom Pazaru

    Volonteri opet stižu u pomoć Opštoj bolnici u Novom Pazaru

    Zbog teške epidemiološke situacije Opšta bolnica u Novom Pazaru ponovo je potpisala ugovore o saradnji sa volonterskom organizacijom “Volonteri 020“.

    Direktor Opšte bolnice dr Meho Mahmutović ocenio  je da su volonteri dali nemerljiv doprinos tokom prethodna tri talasa korona virusa i da su rezultati njihovog rada bili vidljivi.

    „Ima li smo tokom prošle godine odličnu saradnu. To su uglavnom mladi, koji su želeli da pomognu i to su činili na različite načine. Njihov angažman uglavnom je bio tehničke i organizacione prirode. Uvek su bili tu kada stignu donacije i oprema, ali i da se nađu pacijentima i  sprovedu ih do ordinacija i ambulanti“, objašnjava Mahmutović.

    U Opštoj bolnicei trenutno je oko 100 hospitalizovanih pacijenata zaraženih korona virusom. Očekuje se da će ovaj broj i narednih dana naglo rasti. U Opštoj bolnici kažu da su obezbedili više postelja, da je upošljeno više lekara, ali i da imaju dovoljno ostalih resursa. Volonteri će unaprediti organizacione poslove.

    „ Mi smo tu od početka pandemije. Želimo da pomognemo. Stojimo na raspolaganju lekarima i pacijentima u bilo koje doba dana i noći“, kazao je jedan od starijih volontera, Ismet Islamović.

    Volonteri su se spontano okupili u julu prošle godine, kada je Novi Pazar bio žarište korona virusa. Od tada do kraja trećeg talasa bili su angažovani na različitim poslovima u krugu Opšte bolnice u Novom Pazaru.

    Z.M.

    Podeli