Author: Zoran Maksimovic

  • Ambasador Palestine u zvačinoj poseti Novom Pazaru

    Ambasador Palestine u zvačinoj poseti Novom Pazaru

    Gradonačelnik  Novog Pazara Nihat Biševac sastao se sa ambasadorom Palestine u Beogradu Mohammedom Nabhanom.

    „Jako nam je važno da negujemo tradicionalno dobre odnose i da saradnju jačamo kroz realizaciju zajedničkih projekta u različitim oblastima”, poručeno je nakon sastanka.

    Ambasador Palestine Mohammed Nabhan izrazio je zahvalnost, jer  “ljudi u Sandžaku i Novom Pazaru sa mnogo emocija prate sve što se dešava palestinskom narodu, kao i što su u maju ove godine u velikom broju učestvovali na skupu podrške za slobodu Palestine.

    Sa ambasadorom Nabhanom razgovarala je i predsednica Skupštine grada Novog Pazara Anela Šemsović Halilović.

    Podeli
  • Sarimsakli  – Raj i za  đavola

    Sarimsakli  – Raj i za  đavola

    Nedaleko od ostrva Lezbos, a u podnožju brda o kojima se prepričavaju najzanimljivije legende, ušuškano je, danas popularno letovalište, Sarimsakli.

    Zanimljiv naziv za malo ribarsko mesto, koje danas posebno mami turiste sa Balkana na severnu obala Egejskog mora, mnoge navodi na pitanja o njegovom poreklu.

    Kažu da je ovo mesto bilo poznato po proizvodnji belog luka, pa otuda potiče i samo ime grada.

    Druga, manje rasprostranjena legenda o nastanku imena govori o zabranjenoj ljubavi dvoje mladih, siromašnog pastira i bogate devojke, zbog koje je otac devojku sakrio u selu pored mora. Tražeći je, pastir je dozivao svoju devojku duge plave kose nazivom „Sarim“ što znači plavuša, a „sakli“ sakrivena.

    I nisu to jedine legende. Ima ih mnogo, a turisti ih vole i prepričavaju.

    Legenda o Đavoljoj trpezi

    Za Sarimsakli se vezuje i Đavolja trpeza, brdo u čijem podnožju se ovo mesto nalazi. Đavolja trpeza predstavlja jednu od najpoznatijih turističkih atrakcija koja pruža nezaboravan pogled na Egejsko more.

    Legenda kaže da je đavo godinama pokušavao da postane dobar i nađe zauvek svoje mesto u Raju, ali mu nije polazilo za rukom. Sve dok ga jedna devojka nije dovela na ovaj vidikovac, gde je po legendi pronašao Raj. Na izletištu postoji jedno posebno ograđeno ogromno stopalo u kamenu, koje navodno pripada đavolu. Posebnu atrakciju predstavlja posmatranje zalaska Sunca, koje se smatra jednim od najlepših na svetu.

    Činjenica da, prema legendi, ni sam đavo nije htio da siđe sa brda iznad regije Ajvalik u Turskoj, dovoljno govori o prirodnoj lepoti ove oblasti…

    More kao banja

    Zbog svoje specifične klime sa vlažnošću vazduha od 0,5%, Sarimsakli je proglašen vazdušnom banjom od strane Svetske zdravstvene organizacije. Zbog toga je Sarimsakli idealno mesto za porodična letovanja, letovanja za obolele od kardiovaskularnih i bolesti pluća. U Sarimsakliju se možete kupati sve do kasnog septembra, a zbog relativno malog broja kišnih dana beleži najveći broj sunčanih dana godišnje.

    Sitan žuti pesak i tirkizno plavo more

    Sitan žuti pesak, tirkizno plavo more i 7 kilometara duga plaža predstavljaju pravo mesto za uživanje. Zbog postepenog povećanja dubine, Sarimsakli je idealno mesto za letovanje u Turskoj za porodice sa decom. U ovom mestu čak 22 odvojene plaže dostupne su turistima. Tu su brojni kafići, barovi i restorani i besplatne ležaljke za goste hotela.

    Ajvalik tost

    Brojni mali restorani i lokali sa brzom hranom u Sarimsakliju nude  turistima najrazličitija jela ne samo turske, već i grčku, italijanska, ali i srpska jela. Međutim, Sarimsakli ima svoj specijalitet. Ajvalik tost. Kažu najlepši tost na svetu.

     

    Naš jezik na sve strane

    Engleski jezik govori veoma mali procenat stanovništva, gotovo da je nemoguće naići na osobu koja dobro priča engleski, ali ćete se zato na srpskom ili bosanskom veoma jednostavno sporazumeti obzirom na to da se u nekoliko navrata i stanovništvo iz našeg regiona naseljavalo upravo u tom kraju.

    Ljubaznosti im ne manjka i sve turiste dočekuju iskrenog srca. Do određenog mesta će vas i sami odvesti ili će vam nacrtati kako da dođete do njega, kako bi vam pomogli.

    U blizini je i mesto Kućukoj, u  kom svi stanovnici imaju poreklo sa Balkana. I zbog toga se naš jezik ovde čuje veoma često , gotovo na svakom koraku.

    Dolmošima do Ajvalika

    Nedaleko od Sarimsaklija, nalazi se grad Ajvalik, do kojeg se vrlo lako dolazi dolmošima – minibusevima, a za vožnju je potrebno petnaestak minuta i samo nekoliko lira. Ajvalik su formirali još Rimljani, a imao je uzbudljivu prošlost tokom svoje istorije. Mnoge su vojske njime protutnjele, a i mnogi su gusari tu nalazili utočište zbog izuzetnog položaja i prirodnog zaklona.

    Nekoliko crkava u Ajvaliku pretvoreno je u džamije, a razlog tome je takozvana “razmena stanovništva” usled večitih sukoba Grčke i Turske.

    Džunda – ostrvo s vetrenjačama

    Manji most povezuje Ajvalik sa ostrvom Džunda, koji je takođe popularna turistička zona ovog kraja. Tipična grčka arhitektura ribarskog grada, uskih primorskih ulica, sa pravoslavnom crkvom koja dominira okolinom, crkvom svetog Nikole, velikim brojem restorana, trgovačkom i zanatskom četvrti nezaobilazna je baza za turiste.

    Na brdašcetu iznad Džunde, u nekadašnjoj vetrenjači, danas je otvorena lokalna biblioteka, a na platou pod nastrešnicom i prelepa kafeterija sa pogledima na Ajvalik i čitav unutrašnji deo zaliva.

    Pored lokala sa brojnim suvenirima, tu su i  glasni prodavci, kažu najboljeg sladoleda u Turskoj.

    Šoping

    Regija Ajvalik prava je zlatna riznica za šopingholičare. Buvljak koji se utorkom održava u Sarimsakliju i četvrtkom u gradu Ajvalik uvijek privuče mnoštvo ljudi.

    Odeća je mnogo jeftinija nego u našim krajevima, a uz to se možete i cenjkati.

    Slabljenjem lire, cene su sada mnogo niže nego prethodnih godina. Ovog leta za jedan evro dobićete nešto više od 10 lira.

    Balkanski folklor na Egeju

    Pored brojnih turista čak tri puta godišnje na stotine folkloraša ovde stigne iz različitih krajeva Balkana. Lokalnom stanovništvu predstave svoju kulturu i tradicijuu, razmene iskustva sa ostalim ansamblima i uživaju na Egeju. Dovodi ih Anes Biberović. Iako živi u Srbiji, njegova misija je da pre svega mladi iz naših krajeva upoznaju prelepo mesto na Egeju i druže se.

    “Evo, i ovog leta okupili smo Jugoslaviju u malom. Ovde je oko 800 folkloraša iz različitih krajeva Balkana. Neki od ovih mladih ljudi  su prvi put izašli iz svojih zemalja. Ovde predstavljaju tradicu svog naroda, ali se i druže i uživaju u ovom prelepom mestu, uče o istoriji, jer u ovom trokutu između Bergame, Troje i Efesa, svaki kamen je istorija”, kaže Anes, direktor folklornog festivala.

    Njegov otac Besim je bio  poznati turistički radnik u Srbiji i Turskoj. Među onima je koji su otkrili ovo zanimljivo mesto, gde godinama dolaze gosti s Balkana. I sam folklorni festival učinio je da se među ljudima iz Srbije čuje za Sarimsakli.

    Zato Anes danas ima i veliku podršku lokalnih vlasti. Kada gradonačelnika Ajvalika i Sarimsaklija Mesuta Ergina pitate koji je najvažniji događaj na obali Egeja rećiće vam da je to “Sarimsakli trophy”.

    Sarimsakli se, kao mesto na turističkoj mapi Turske, pojavilo pre dvadesetak godina. Nekada je to bio miran ribarski gradić koji bi katkad ugostio po kojeg putnika namernika na putu ka većim Egejskim turističkim mestima. Sada ovo mesto pretenduje da bude na samom vrhu turskih letovališta.

     

    piše: Zoran Maksimović

    izvor: B92.net/putovanja; RTVNP

    Podeli
  • Antalija i Kemer – blago turskog mediterana

    Antalija i Kemer – blago turskog mediterana

    Okružena sa četiri mora, ukrašena zelenilom, zaštićena brojnim planinskim vencima, ali i bogata plodnom zemljom, Turska iz godine u godinu privlači sve više turista. Uređene plaže, kristalno čisto more, vazduh čijem kvalitetu doprinose stoletna stabla maslina, ljubaznost ugostitelja i lokalnog stanovništva i preukusna hrana… razlozi su što oni, koji jednom posete ovu prelepu zemlju, uvek se vraćaju.

    Turska je destinacija u kojoj uživa svako, bilo da voli da obilazi istorijske znamenitosti, ili želi  da se zavali u ležaljku dok mu sve donose na noge.

    Od egejske do antalijske regije duž obale su načičkani hoteli koji će zadovoljiti zahteve svakog turiste, bez obzira na dubinu njegovog džepa.

    Antalijska regija je turistima  među omiljenim destinacijama. Ona je iz godine u godinu sve poznatija turistima iz čitavog sveta. Posete u toku letnjih meseci su sve brojnije, a lepe uspomene se nižu i mame osmeh na licu mesecima nakon povratka sa putovanja.

     

    Istorijske i prirodne lepote Antalije

    Antalija je glavni grad primorske ravnice na jugozapadu Male Azije.  Danas je ovo mesto zbog bogate i organizovane turističke ponude poznato kao “Turska rivijera”. Reč je o gradu sa preko million stanovnika.

    Grad je 158. godine pre nove ere osnovao kralj Atal II od Pergamona. Po njemu je grad dobio ime Ataleja. Smatra se da je ovu važnu luku posetio apostol Pavle 48. godine nove ere.  Gradom su vladali Rimljani, Vizantinci i Seldžuci.

    Zahvaljujući burnoj i dugoj istoriji turisti ovde uživaju u šetnji uskim ulicama unutar drevnih gradskih zidina. Grad širokih bulevara načičkanih radnjama i tržnim centrima, krije i predivan stari centar Kaleiči, gde je svaki kamen istorija.

    Drevni grad Perge

    Poseban utisak, među brojnim istorijskim lokalitetima, ostavlja drevni grad Perge, smešten 19 km istočno od Anatalije. Nekada je bio jedan od najvažnijih gradova čuvene Pamfilije. U stara vremena Perge je bio poznat i kao svetilište posvećeno boginji Artemidi čiji je hram stajao na brdu izvan grada. Nažalost, i pored intezivnih pretraga, istraživači do sada nisu uspeli da pronađu tragove ove nekad veličastvene građevine.

    Prema grčkoj mitologiji, legendarno poreklo Perge potiče iz 13. veka pre naše ere, kada su grčki doseljenici stigli u Pamfiliju, prelazeći Malu Aziju posle Trojanskog rata. Vođe ovog pokreta trebalo je da budu tri poznata vidovnjaka-Mopsos, Kalahas i Amfilokus. Prva dvojica bili su prepoznati kao osnivači Perge. Prvo naselje u ovoj oblasti  razvilo se na brdu akropolju.

    Najraniji arheološki podaci sa ovog područja akropolja Perge datirani su krajem petog milenijuma pre naše ere. Najstariji tragovi neprekidnog naseljavanja počinju u trećem milenijumu pre naše ere. Oni pokazuju da je grad postojao do perioda Vizantije.

    Najbolji provod u “Turskoj rivijeri”

    Antalija nije samo letovalište, to je grad, koji itekako živi i van letnje sezone, pa može biti interesantan, kako za šoping i obilaske kulturno-istorijskih lokaliteta, tako i za posete restoranima, kafićima i za noćne izlaske.

    Na raftingu među obroncima visokih planina, zatekli smo i goste iz Srbije.

    “Vožnja je bila prelepa. Mesto je idealno i za početnike, jer će se lako snaći. Nije strašno. Malo adrenalina ovde je predivno iskustvo”, kazala je Suzana Milošević koja je u Tursku stigla iz Mladenovca.

    Rajski doživljaj u Kemeru

    U Kemeru je  kažu rajski doživljaj zagarantovan. Turci su smislili kako da udovolje svačijem ukusu. Hoteli sa „all inclusive“ konceptom kao stvoreni su za porodično letovanje…

    Ni mladima neće biti dosadno. Nedaleko je smešten „Land of Legends”, najveći akva-park u Aziji, koji brojnim toboganima i rolerkosterima privlači najveće adrenalinske zavisnike. Takođe, ljubitelji noćnog života sigurno će pronaći način da uživaju, a šopingholičari će se zabavljati dok se s lokalnim trgovcima cenkaju za robu.

    “Garantujemo da se iz Turske nećete vratiti, a da niste pazarili bar komad odeće od najfinijeg pamuka, kožnu jaknu, tašnu ili cipele. Lira je znatno oslabila poslednjih godina, što se odrazilo i na cene. Uz cenkanje možete proći dosta jeftino, a uz to kalitet i asortiman robe su veoma bogati”, kaže Aleksandar Nićiforović, ističući i da Turska pruža bezbedan turizam u svakom pogledu.

    Kemer, nekada malo ribarsko selo, danas jedno od najlepših turističkih letovališta na Mediteranu. Udaljen je oko 45 minuta vožnje od Antalije, glavnog grada čitavog regiona. Ono što Kemer čini posebnim jeste očuvana priroda, borove šume, lepota planina i čisto more.

    Letovalište je u potpunosti prilagođeno turistima. Tu je sve što je neophodno za savršeni odmor sa porodicom, partnerom ili prijateljima.

    Najpoznatija turistička mesta Kemera gde tursisti mogu uživati u mnogobrojnim hotelima visokog kvaliteta su: Beldibi, Goynuk, centar Kemera, Kiris, Camyuva i Tekirova.

     Olimpos skriveno blago Mediterana

     Olimpos je, mnogi kažu, najljepše mesto za odmor.

    Nalazi se nedaleko od Kemera sa prirodnim lepotama i bogatom istorijom predstavlja najbolju alternativu za ljubitelje prirode i kulture.

    Om sa plažom dugom 3200 metara i čistim i prelepim morem predstavlja jedan od skrivenih dragulja Mediterana.

    Antički grad, kojeg je Cicero opisao rečima kao „Grad bogatstva i umetnosti“ i danas sa endemskim biljkama, kornjačama „Caretta Caretta“  i mitološkom vatrom Khimaira privlači interesovanja brojnih kako domaćih, tako i stranih turista.

    Prelepa priroda pored vodenih sportova i ronjenja, pogodna je i za paraglajding.

     

     

    Na krovu sveta

     Na moćnom Taurusu, ru pored Kemera, nalazi se žičara sa predivnim gondolama koja avanturiste za svega desetak minuta penje do vrha Tahtali, na nadmorsku visinu od 2.365 metara.

    Nakon uzbudljive vožnje stižete na vrh sveta, s kojeg možete da gledate prelepu antalijsku regiju, borove šume, a kada nemaoblaka videćete i Kipar.

    “Zevs, Hera, Atina, svi bogovi i boginje su sedeli na planinama i odatle upravljali ljudskim sudbinama, bitkama… I zato je, zbog svh tih legendi, ova planina važna. Ona je deo naše kulture, svedoči o veoma davnim vremenima i istoriji i zato je Olimpus za nas veoma značajan. Kad turisti pomisle na Tursku, pomisle na more i pesak. Alo ovde ima toliko toga da se vidi”, kaže turistički vodič Gulper Baškin i objašnjava da je gondola napravljena nedavno, baš za obilazak ovog mesta.

    Jedinstvena je u svetu, od početka do kraja. Veoma je visoka, a predeli su jako strmi i onda je zato vožnja njom poseban doživljaj.

    Antalijska rivijera nisu samo Antalija i Kemer, već i Side, Belek i Alanja. Svako mesto ima svoje posebnosti, a turisti brojne razloge da ih posete.

     

    piše: Zoran Maksimović

    foto: Aleksandar Nićiforović

    izvor: Prva TV, B92.net/putovanja, RTVNP

     

    Podeli
  • Nove usluge Komercijalne banke za preduzetnike

    Nove usluge Komercijalne banke za preduzetnike

    Ukoliko ste vlasnik malog biznisa ili preduzetnik, onda verovatno najbolje znate koliko biste vreme koje u toku radnog dana utrošite na popunjavanje razne papirologije ili čekanje u redu u banci, mogli da preusmerite na obavljanje drugih važnih poslova. Kao pouzdan partner koji se može pohvaliti dugom tradicijom podrške malim biznisima, Komercijalna banka, članica NLB Grupe je, ulaganjem u inovacije i digitalizaciju, svoje poslovanje u potpunosti prilagodila potrebama svojih korisnika, prvenstveno sa ciljem da im obezbedi još jednostavnije, brže i povoljnije usluge i servise.

    Prateći svetske trendove u digitalizaciji, Komercijalna banka je za predstavnike malih biznisa i preduzetnike razvila KOmBANK BIZ – servis za elektronsko bankarstvo i pružanje bankarskih usluga online – bilo kada i bilo gde. Pomoću ovog servisa omogućeno je bezbedno, brzo i jednostavno obavljanje svih dinarskih transakcija, bez odlaska u banku i plaćanja dodatnih taksi.

    Prijava na KomBANK BIZ je potpuno besplatna, kao i održavanje za sve korisnike koji su u korisnici set usluga, a jednostavnost prijavljivanja na servis ogleda se u sledećem – dovoljna je kratka poseta najbližoj ekspozituri banke.

    Osim što su elektronski, nalozi su i do 40 odsto jeftiniji u odnosu na one koje nosite u ekspozituru, dok se jednostavnost usluge „jednim klikom“ odražava, između ostalog, i kroz mogućnosti autorizacije platnih transakcija, kreiranja naloga sa valutom unapred, , pa čak i isplaćivanje plata zaposlenima koji su klijenti Komercijalne banke, bez provizije.

    Ovo su samo neke od pogodnosti koje predstavnici malih biznisa i preduzetnici mogu da očekuju u Komercijalnoj banci, a svim korisnicima koji imaju i devizni promet, Komercijalna banka nudi Hal eBank i Office iBank, s namerom da sve šalterske usluge (osim podizanja i uplate gotovine), učini dostupnim na bilo kojoj lokaciji, 24 sata dnevno, sedam dana u nedelji.

    Detaljnije informacije o ovom servisu dostupne su, naravno – jednim klikom na link, a za sve dodatne informacije o uslugama Komercijalne banke posetite veb-sajt.

    Podeli
  • Momirović i Buhić obišli gradilište. Uskoro brže do Sarajeva

    Momirović i Buhić obišli gradilište. Uskoro brže do Sarajeva

    Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović obišao je gradilište mosta preko reke Save, gde se odvijaju radovi u okviru projekta izgradnje auto-puta Beograd-Sarajevo. Reč je o deonici Sremska Rača-Kuzmin.

    Tomislav Momirović  sa svojim saradnicima, među kojima je bio i državni sekretar Enes Buhić, se, najpre, sastao sa predstavnicima turske kompanije “Tašjapi”, koja je izvođač radova i s kojima je razgovarao o dinamici posla.

    – Nalazimo se na budućem auto-putu Beograd-Sarajevo i mi danas kad putujemo od Beograda do Sarajeva moramo da računamo na pet i po sati vožnje. Sa naše strane, da bismo maksimalno ubrzali radove, preuzeli smo na sebe da izgradimo kompletan most na Savi dužine 1.320 metara, a cela naša deonica na strani Republike Srbije ima 18 kilometara. Кao što je rekao gospodin iz nadzora ovo je školski primer kako se rade mostovi – rekao je Momirović

     

    “Putevi i mostovi su simbol zajedništva i prijateljstva, povezuju narode…. Zato posebno treba ulagati u gradnju puteva ka komšijskim državama, ulagati u putnu infrastrukturu, ali i u što bolje komšijske odnose.  Bolja infrastruktura, i još bolji odnosi među narodima preduslov su za bolju budućnost”, kazao je državni sekretar Enes Buhić.

    Vlasnik turske kompanije Emrulah Turanli rekao je da su oni tu “na zadovoljstvo građana Srbije i BiH” i da će napraviti ono što je zamišljeno.

    “Zahvalan sam Srbiji i predsedniku, kao i vašem ministru i njegovom timu od kog imamo veliku pomoć”, rekao je Turanli.

    U toku su, inače, radovi na izgradnji donjeg i gornjeg stroja mosta, na glavnoj i prilaznim konstrukcijama. Ukupna dužina novog mosta je 1.310 metara, a najduži raspon je 150 metara. Ukupna širina biće 31 metar.

    Momirović je zamolio građane za strpljenje zbog radova i narušavanja lokalnih puteva, uz obećanje da sve biti sanirano. Ocenio je da radovi odlično napreduju.

    Do sada su izgrađena 33 stuba, uključujući i jedan rečni, dok je drugi u fazi izrade. Na mostu će biti postavljen zatvoren sistem odvodnjavanja, elektroenergetske i telekomunikacione mreže.

    U okviru projekta planirana je izgradnja auto-puta dužine 18 kilometara od Kuzmina do Sremske Rače, a radovi će početi u narednim nedeljama, kada izvođač pripremi potpunu dokumentaciju.

    Trenutno je angažovano 550 radnika, a vrednost kompletnog posla je 250 miliona evra.

    Podeli