Author: Denis Mavric

  • Novi radari na putevima: beleže i nevezivanje pojasa i korišćenje telefona u vožnji

    Novi radari na putevima: beleže i nevezivanje pojasa i korišćenje telefona u vožnji

    Novi radari, koji će biti korišćeni na putevima, osim nepropisne brzine, beležiće i nevezivanje sigurnosnog pojasa i nepropisno korišćenje mobilnog telefona tokom vožnje.
    Potpukovnik Dejan Stević iz Uprave saobraćajne policije rekao je da je reč o najmodernijim kamerama koje će biti postavljene na mestima na kojima se najčešće krše bezbednosna pravila u saobraćaju.
    Nadamo se da ćemo rasteretiti i naše policajce, da budu na drugim mestima gde je bezbednost potrebnija, a da ovu vrstu prekršaja uklonimo sa naših ulica. Ovi sistemi su se u Republici Srpskoj veoma dobro pokazali, tamo su to crni stubovi, mislim da će takvi biti i kod nas. Vozači neće moći da pretpostave na kom se mestu nalaze kamere“, rekao je Stević za Tanjug.

    On je kazao da se u Srbiji oko 160.000 ljudi sankcioniše godišnje zbog nekorišćenja sigurnosnog pojasa i više od 46.000 zbog nepropisne upotrebe mobilnog telefona.
    Mi smo i sada, uz pomoć određenih softvera, beležili nepropisnu upotrebu mobilnih telefona od strane vozača, kao i nevezivanje pojasa na prednjim sedištima“, dodao je Stević.
    Naveo je da se oko 86 odsto vozača i suvozača vezuje na prednjem sedištu, a da se svaka peta osoba vezuje na zadnjem sedištu.
    Nadamo da ćemo ovim novim modernim sistemima odnosno modernim radarima, koji mere i nepropisnu brzinu i upotrebu mobilnog telefon i nekorišćenje pojasa, eliminasati tri najopasnija prekršaja u saobraćaju sa naših ulica vodeći bezbednost u pravom smeru“, rekao je Stević.
    Profesor Saobraćajnog fakulteta u penziji Milan Vujanić izjavio je da će najavljeno uvođenje novih radara pozitivno uticati na smanjenje saobraćajnih nezgoda jer vozači, kako kaže, prave manje prekršaja kada znaju da oni mogu biti evidentirani.
    Analizama dosadašnjih nezgoda utvrđeno je da su ove tri okolnosti gotovo uvek prisutne što znači da, ako nemaju direktan uticaj, onda su doprinele da dođe do nezgode. To je jedan princip koji je poznat u svetu, a to je da ljudi izbegavaju da naprave prekršaj ako je taj prekršaj lako uočljiv i ako je nakon uočenog prekršaja sigurno da će biti sankcionisani”, rekao je Vujanić za Tanjug.
    Kako je objasnio, te dve činjenice odvraćaju ljude od činjenja prekršaja tog tipa koji se lako detektuju, a posle toga i procesuiraju.
    To je u slučaju ova tri prekršaja evidentirano jer kamera snimi prekršaj znači postoji tačno podatak i gde i kad i ko i šta. Prema tome, prekršaj je moguće sankcionisati i onda tim ljudima jednostavno stigne kući dopis prema kom su dužni da plate kaznu jer su konstatovani prekršaji i zabeleženi kao dokazno sredstvo koje nije sporno“, objasnio je Vujanić.
    Kako je istakao, zbog toga se ljudi klone takvih prekršaja i ono što je činjenica jeste da svuda u svetu kamere dobijaju veliki značaj.
    Svi učesnici u saobraćaju su svesni da su sve vreme pod kontrolom nekog ko kontroliše da li oni čine prekršaje. U tom smislu je to jako dobra mera i imaće velikog uticaja na bezbednost saobraćaja i nečinjenje ovih prekršaja“, rekao je Vujanić.
    Kako je naglasio, nije suština u tome da se zaustavi vozač nego da prekršaj bude evidentiran i kasnije procesuiran odnosno sankcionisan.
    On je naveo da se takve kamere uglavnom postavljaju na mestima koja su uočena kao opasna odnosno na mestima gde je primećeno da ljudi čine prekršaje u toku vožnje.
    “Sve razvijene zemlje koje su uvele takvu vrstu kontrole saobraćaja se nalaze u vrhu zemalja koje su bezbedne. Međutim, kamere su samo jedan segment na koji način se pokazuje da se vodi briga o saobraćaju i da se nadgleda saobraćaj“, rekao je Vujanić.
    On je naveo da je suština u tome da učesnici u saobraćaju znaju da je sve vreme saobraćaj kontrolisan od strane stručnjaka i da će svaka postupanja koja nisu u skladu sa dogovorenim biti sankcionisana odnosno da će im biti skrenuta pažnja.
    Ono što očekujem jeste da u budućnosti vozila budu podešena tako da sprečavaju kršenje propisa odnosno nebezbedno ponašanje. Već sada imamo situaciju da vozilo neće da pređe iz trake ukoliko ne uključimo pokazivač pravca, da vozilo reaguje na pešaka koji je ispred na kolovozu. Uvodi se sve veća automatizacija do te mere da imamo vozila bez vozača koja poštuju sve propise. Očekujem sve veće poštovanje propisa kao posledicu konstrukcije odnosno proizvodnje vozila“, naveo je Vujanić.
    On je ocenio da je u tom smislu napravljen veliki napredak i da se ide se ka tome da se što više spreči nepropisno ponašanje.
    Podeli
  • 5G mreža konačno dolazi u Srbiju: Lansiranje početkom decembra

    5G mreža konačno dolazi u Srbiju: Lansiranje početkom decembra

    Telekom Srbija najavljuje početak komercijalnog rada 5G mreže već 3. decembra, uz široku pokrivenost velikih gradova i tehnološki napredniju Standalone arhitekturu od većine evropskih zemalja

    Srbija će početkom decembra zvanično uvesti u rad 5G mrežu, potvrdio je generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić.
    Komercijalno aktiviranje očekuje se oko 3. decembra, odmah nakon što regulator izda licence, dok je već postavljeno više od 1.000 5G baznih stanica širom zemlje.

    „Veliki gradovi već sada imaju pokrivenost. Prvi efekat osetiće krajnji korisnici, posebno mlađi, kroz znatno brži internet i mogućnost gaminga bez potrage za optikom“, istakao je Lučić.

    5G donosi novu eru digitalne industrije

    Najveći značaj 5G mreža imaće za privredu i industriju, jer omogućava razvoj robotizacije, veštačke inteligencije (AI) i upotrebu senzora u gotovo svakoj grani — od proizvodnje i energetike, do logistike, poljoprivrede i zdravstva.

    „To je početak ubrzanog razvoja robotizacije i AI-tehnologija. Svaka privredna grana moći će da koristi različite vrste senzora“, naglasio je Lučić.

    Srbija uvodi napredniju 5G Standalone arhitekturu

    Telekom Srbija odlučio je da od samog starta uvede 5G Standalone (SA) arhitekturu, što je tehnološki napredniji, ali i skuplji pristup koji tek manji broj zemalja u Evropi koristi.

    „Evropski operateri priznali su da su pogrešili jer nisu ulagali u skuplji 5G Standalone. U Kini 77% korisnika već koristi SA mrežu, u Americi 25%, a u Evropi tek 2%“, rekao je Lučić.
    „Mi ćemo od početka imati taj koncept — SA omogućava minimalno kašnjenje signala i idealne uslove za industrijsku automatizaciju i razvoj veštačke inteligencije.“

    Brža digitalna transformacija Srbije

    Nova mreža trebalo bi da ubrzа digitalnu transformaciju domaće privrede, omogućavajući pametne fabrike, automatizovane logističke sisteme, kao i napredne servise u zdravstvu i javnim institucijama.

    „Možda smo čekali malo duže, ali ćemo od početka imati punu 5G Standalone tehnologiju — što će ubrzati razvoj veštačke inteligencije i digitalne Srbije“, zaključio je Lučić.

    Ozon.rs

    Podeli
  • Novo otkriće u Srbiji: Australijanci pronašli bogato nalazište zlata kod Rogozne

    Novo otkriće u Srbiji: Australijanci pronašli bogato nalazište zlata kod Rogozne

    Australijska kompanija Strickland Metals, koja od prošle godine istražuje zlato i druge dragocene metale na planini Rogozni kod Novog Pazara, objavila je izuzetno otkriće, pojas od 702,5 metara neprekidne mineralizacije zlata i cinka na ležištu Gradina, uz još jedan impresivan rezultat od 365 metara u obližnjoj bušotini.

    Kako prenosi Sydney Morning Herald, reč je o najdužem ikada zabeleženom intervalu u Gradini i jednom od najvećih u okviru celog projekta Rogozna, čija se ukupna procena procenjuje na 230 tona ekvivalenta zlata. Ovi rezultati dodatno potvrđuju ogroman potencijal ovog nalazišta.

    Cilj istraživanja Strickland Metalsa je da do kraja godine definiše prvu procenu mineralnih resursa za Gradinu.

    Dvostruke dijamantske bušotine, postavljene u južnom delu ležišta, otkrile su potencijalni koridor bogat mineralima, koji ostaje otvoren prema jugoistoku, što ukazuje na mogućnost daljih otkrića zlata i cinka.

    – Ova bušotina predstavlja jedan od najimpresivnijih rezultata koje smo do sada zabeležili na Rogozni – izjavio je Pol L’Erpinije, izvršni direktor kompanije Strickland Metals.

    Bušotina, koja je započeta na dubini od 274 metra, pokazala je prosečan sadržaj od 0,9 g/t zlata i 0,6% cinka kroz čitav interval od 702,5 metra. U okviru toga nalazi se i više zona sa visokom koncentracijom metala, među kojima su:

    – 48,9 metara sa 2,1 g/t zlata i 4,1% cinka,

    – 17 metara sa 3,6 g/t zlata i 2,4% cinka,

    – 12 metara sa 4,3 g/t zlata,

    – 80 metara sa 2,3 g/t zlata od dubine od 632,8 metra.

    Susedna bušotina takođe je dala izuzetne rezultate, 365,8 metara mineralizacije sa 1,5 g/t zlata i 0,9% cinka, počev od 287,7 metara dubine. U okviru nje zabeleženi su segmenti sa naročito visokim koncentracijama, uključujući 152,6 metara sa 2,1 g/t zlata i 1,9% cinka, kao i:

    – 11,3 metara sa 3,8 g/t zlata,

    – 28 metara sa 3,1 g/t zlata,

    – 40 metara sa 2,7 g/t zlata.

    Prema rečima L’Erpinijea, ovogodišnja kampanja bušenja za 2025. nastavlja da donosi rekorde, a bušotina označena kao ZRSD25212 spada među najimpresivnije na projektu Rogozna.

    Najnovija istraživanja u Gradini deo su Stricklandovog programa dijamantskog bušenja od 50.000 metara za 2025. godinu. Na području koncesije Rogozna trenutno je aktivno sedam bušilica, tri u Gradini i četiri na novim istražnim lokacijama.

    Sa 41,8 miliona dolara gotovine (prema podacima iz septembra), Strickland Metals je finansijski stabilan i spreman da nastavi istraživanja. Očekuje se da će nove serije analiza biti objavljene u narednim nedeljama.

    Ako se slični rezultati budu ponavljali, južna zona Gradine mogla bi postati pravi dragulj Stricklandove srpske zlatne priče, zaključuju iz kompanije, prenosi australijski medij.

    Biznis.kurir.rs

    Podeli
  • Posle 21 godine, Novopazarac dobio spor protiv Srbije – država mora da mu vrati zaplenjeni novac

    Posle 21 godine, Novopazarac dobio spor protiv Srbije – država mora da mu vrati zaplenjeni novac

    Rifat Prenča, državljanin Srbije iz Novog Pazara, nekada vlasnik transportnog preduzeća u tom gradu, dobio je 7. oktobra 2025. spor koji je još 2012. pokrenuo protiv Srbije pred Evropskim sudom za ljudska prava.

    Prema presudi ovog suda, objavljenoj pre nekoliko dana u Službenom glasniku, Srbija mora da tužiocu vrati njegovih 39.500 evra i 1.930 evra na ime troškova i izdataka. Ako u roku od tri meseca ne isplati taj novac, država će platiti i kamatu na ove iznose „jednaku najnižoj kamatnoj stopi ECB uz dodatak od tri procentna poena“, stoji u presudi.

    Evropski sud u svom zaključku navodi „da pravni okvir koji je ostao neprecizan, zajedno sa nedovoljnim preispitivanjem koje su sproveli domaći sudovi, nije mogao da obezbedi postizanje pravne ravnoteže između zahteva opšteg interesa i zaštite prava podnosioca na mirno uživanje njegove imovine“.

    Drugim rečima, iako je Rifat Prenča prekršio domaći zakon i pokušao da mimo propisa prenese nedozvoljeni iznos deviza preko granice, Evropsku sud smatra da je oduzimanje njegovog novca preoštra kazna. Uglavnom, ističe se manjkavost Zakona o deviznom poslovanju koji je, kako se navodi u presudi, neprecizan u svim ključnim elementima kojima se nadležnim organima omogućava da odlučuju o oduzimanju novca.

    Prenča je predstavku Evropskom sudu u Strazburu podneo jula 2012. I to prema članu 34. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Prethodno je isrcpeo sva pravna sredstva u Srbiji.

    Pare krio u trenerci

    Prenča je, naime, maja 2004. putovao kamionom iz tadašnje Državne zajednice Srbija i Crna Gora u Mađarsku. Na graničnom prelazu Kelebija „prišli su mu carinici Srbije i pitali ima li nešto da prijavi“.

    Kako je naveo u predstavci, u to vreme njegov zet, koji je putovao sa njim, nije bio prisutan. Prema zapisniku o privremeno oduzetim sredstvima, koju je Prenča potpisao, on je izjavio da kod sebe ima između 500 i 600 evra. Naknadnim pretresom, međutim, ustanovljeno je da ima kod sebe 49.500 evra. Novac je bio skriven ispod njegove odeće.

    „Vlasti su dozvolile podnosiocu da zadrži iznos novca koji se mogao zakonito preneti neprijavljen. U to vreme to je bilo 2.000 evra. Privremeno su mu oduzeli iznos od 47.500 evra koji je dotični nosio bez ikakve potvrde o njegovom poreklu“.

    Istog tog dana, Uprava carina je pokrenula prekršajni postupak protiv Prenče. I to zbog pokušaja iznošenja gotovine iz zemlje koja premašuje zakonski limit. Navodi se da je to definisano kao devizni prekršaj prema propisima koji regulišu devizne transakcije. Na održanom ročištu, Prenča je priznao krivicu… Rekao je da je na pitanje carinika ima li šta da prijavi, izjavio da kod sebe ima samo 500-600 evra. Međutim, iznos od dodatnih 47.500 evra je pronađen skriven u presavijenom papiru zavučenom za pojas njegove trenerke.

    Proglašen krivim

    Prenča je tvrdio da nije imao nameru da izbegne carinske propise. To je uradio iz straha da bi lopovi mogli da mu ukradu novac tokom putovanja. Tvrdio je i da je novac zajedno sa suprugom zaradio tokom rada u inostranstvu, dok je manju količinu nasledio od oca. Takođe, izjavio je i da je novac bio na njegovom bankovnom računu i to 50.000 evra. Dostavio je i izvod iz banke, „navodno izdat u filijali Komercijalne banke u Novom Pazaru koji pokazuje da je 50.000 evra podigao 12. maja 2004“.

    Nadležni organ proglasio je novembra 2006. Prenču odgovornim i kažnjen je novčanom kaznom. Takođe, izrečena je zaštitna mera oduzimanja celokupnog iznosa novca koji premašuje dozvoljeni zakonski prag.

    Po njegovoj žalbi, drugostepeni organ je u septembru sledeće godine ponišio ovu odluku i vratio predmet na ponovno odlučivanje. U međuvremenu, Komercijalna banka je novembra 2007. obavestila nadležnu Komisiju za prekršaje Deviznog inspektorata da podnosilac nije podigao novac kod njih 12. maja 2004. kako se prvobitno tvrdilo.

    Januara 2008. nadležna Komisija donela je novu prvostepenu odluku. Prenča je ponovo proglašen odgovornim s tim što je, zbog promene visine dozvoljenog limita, naloženo da mu se vrati 3.000 evra. Limit je, naime, sa 2.000 povećan na 5.000 evra.

    Žalba nije urodila plodom

    „Prilikom oduzimanja gotovine, Komisija se u suštini pozvala na činjenicu da je ta mera obavezna prema Zakonu o deviznom poslovanju. Ona nije našla razloge koji bi opravdali samo delimično oduzimanje, pošto je podnosilac namerno i nezakonito pokušao da iznese gotovinu iz zemlje, skrivenu i neprijavljenu. Takođe, izvod iz banke koji je dostavio ne može se smatrati pouzdanim dokazom o zakonitom poreklu novca“.

    Na ovu žalbu Prenče, drugostepeni organ je ovoga puta doneo drugačije rešenje i on je proglašen odgovornim. Pošto je u međuvremenu dozvoljeni limit povećan na 10.000 evra, Prenči je oduzeto sada 39.500 evra, odnosno vraćeno mu je još 5.000.

    Postupak pred Vrhovnim i Ustavnim sudom

    Vrhovni sud Srbije marta 2009. odbacio je zahtev za vanredno preispitivanje pravosnažnog rešenja. To je u to vreme bio dostupan pravni lek koji je Prenča iskoristio. Vrhovni sud je utvrdio da su nadležni organi pravilno primenili zakon. Utvrdio je da je Prenča izvršio prekršaj i da je opravdana odluka o oduzimanju celokupne ušteđevine iznad zakonskog limita.

    Okrivljeni je onda avgusta iste godine podneo Ustavnu žalbu, tvrdeći da je došlo do povrede njegovog prava na mirno uživanje imovine i na pravično suđenje. On je tvrdio da je oduzimanje celokupnog iznosa koji premašuje zakonski limit bilo nepotrebno i nesrazmerno.

    „…Carinski službenici vršili su na njega pritisak da potpiše zapisnik o privremeno oduzetim sredstvima plaćanja na listu mesta… Iznos od 2.000 evra za koje je bilo prijavljeno da nije zaplenjen, mu nije vraćen. Izjavio je i da dodatni iznos od 10.000 nije trebalo da bude oduzet, pošto je putovao sa zetom, pa su zajedno imali pravo da prenesu 20.000 evra. Konačno, oduzimanje njegove životne ušteđevine dovelo je do prestanka rada njegovog preduzeća i teško pogodilo njegovu porodicu…“, navodi se u presudi.

    Ustavni sud je januara 2012. doneo rešenje da odbacuje ustavnu žalbu kao neosnovanu. Kaže se da podnosilac nije naveo nijedan upravnopravni razlog iz članova Ustava na koje se pozivao, te da nisu ispunjeni kriterijumi za vođenje postupka. Na kraju, navedeno je da je novčana kazna i mera oduzimanja gotovine izrečene nakon pravičnog suđenja i u skladu sa zakonom.

    Konačna odluka Ustavnog suda navela je Rifata Prenču da podnese predstavku Evropskom sudu za ljudska prava protiv Srbije. Trinaest godina nakon toga, dobio je ovaj spor.

    Izvor: forbes.n1info.rs

    Podeli
  • Spajaju se Moravski koridor i Miloš Veliki u Preljini

    Spajaju se Moravski koridor i Miloš Veliki u Preljini

    Usled izvođenja radova na izgradnji saobraćajne veze između dva auto-puta Miloša Velikog i Moravskog koridora u sredu 5. novembra doći će do izmena režima saobraćaja.

    Planirano je zatvaranje denivelisane raskrsnice „Preljina“ za saobraćaj motornih vozila i preusmeravanje saobraćaja na alternativne putne pravce. Izmena režima saobraćaja je predviđena na državnim putevima IA-A2, IB-22 i obilaznici oko Gornjeg Milanovca, potvrđeno je za RINU u JP Koridori Srbije.

    Tokom zatvaranja denivelisane raskrsnice „Preljina“ saobraćaj će se, ka odredištima Čačak i Kraljevo, odvijati na sledeći način:

    Za korisnike koji iz pravca Beograda idu za Čačak / Kraljevo, važiće sledeća putanja kretanja: državni put IA reda oznaka puta A2 → isključenje na denivelisanoj raskrsnici „Takovo“ → državni put IIA reda oznaka puta 177 → državni put IB reda oznaka puta 22 i državni put IB reda oznaka puta 23.

    Za korisnike koji iz pravca Požege idu ka Čačku / Kraljevu, važiće sledeća putanja kretanja: državni put IA reda oznaka puta A2 → isključenje na denivelisanoj raskrsnici „Pakovraće“ → državni put IB reda oznaka puta 23 i dalje državni put IB reda oznaka puta 22.

    Na obilaznoj putanji, na svim karakterističnim lokacijama, predviđena je adekvatna putokazna signalizacija za vođenje saobraćaja.

    Planirano je da predmetni radovi traju do 20. decembra 2025. godine.

    Blic.rs

    Podeli