Nakon što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio da će Moravski koridor biti završen do 28. juna naredne godine, fokus velikih infrastrukturnih projekata seli se na pravce prema Raškoj, Novom Pazaru i Crnoj Gori – čime se Sandžak po prvi put u novijoj istoriji nalazi u središtu državnih planova za razvoj saobraćajne mreže.
Moravski koridor — nova osovina centralne Srbije
Moravski koridor, koji povezuje Preljinu kod Čačka sa Pojatama na autoputu Beograd–Niš, biće prvi digitalni autoput u Srbiji, opremljen modernim sistemima za upravljanje saobraćajem i zaštitu od poplava. Vučić je istakao da se radovi odvijaju prema planu i da će do Vidovdana 2026. godine Srbija dobiti najsavremeniju saobraćajnicu koja spaja Zapadnu i Centralnu Moravu.
Brza cesta Raška – Novi Pazar — bolja povezanost Sandžaka sa centralnom Srbijom
Predsednik je potvrdio da slede radovi na izgradnji brze ceste koja će povezati Rašku i Novi Pazar, čime će se značajno poboljšati bezbednost i skratiti vreme putovanja između Sandžaka i ostatka Srbije.
Ovaj projekat, koji se već dugo najavljuje, biće od izuzetnog značaja za privredu i građane Novog Pazara, Tutina i Sjenice, jer će omogućiti brži transport robe, lakši dolazak turista i bolju integraciju sa nacionalnim putnim sistemom.
„Nakon Moravskog koridora, okrećemo se Sandžaku. Radićemo brzu cestu od Adrana i Kraljeva do Novog Pazara, poručio je Vučić.
Photo: Tanjug – Miloš Milivojević
Autoput Požega – Boljari — strateška veza sa Crnom Gorom
Paralelno sa brzim putem ka Novom Pazaru, planirana je i izgradnja autoputa Požega – Boljari, koji će prolaziti kroz Arilje, Ivanjicu i Pešter ka Boljarima u Crnoj Gori.
Ova trasa čini deo budućeg autoputa Beograd – Južni Jadran, koji će Srbiju direktno povezati sa Crnom Gorom i Jadranskim morem.
Deonica kroz Sandžak imaće višestruki značaj: otvoriće nove mogućnosti za ulaganja, razvoj turizma i brži promet roba i usluga između Srbije i Crne Gore. Time Novi Pazar i okolni gradovi postaju prirodna raskrsnica između centralne Srbije i Jadranskog regiona.
Regionalni značaj — ekonomski zamah za Sandžak
Završetak Moravskog koridora, izgradnja brze ceste Kraljevo – Novi Pazar i autoputa Požega – Boljari zajedno čine najvažniji infrastrukturni paket za razvoj Sandžaka u poslednjih nekoliko decenija.
Ovi projekti donose novu perspektivu regionu koji je do sada bio saobraćajno izolovan, ali bogat ljudskim i privrednim potencijalom.
„Srbija gradi mrežu koja će ravnomerno povezati sve krajeve zemlje. Novi Pazar, Raška i Sandžak zauzimaju važno mesto u tom planu“, poručio je predsednik.
Detalje o saobraćajnica Kraljevo – Novi Pazar na linku
Prije glasanja, skupšitnsku salu su napustili odbornici opozicije, a za inicijativu je glasalo 19 odbornika vladajuće koalicije
Nakon rasprave koja je trajala više od dva i po sata, Skupština opštine (SO) Bijelo Polje, večeras je većinom glasova usvojila inicijativu Bošnjačke stranke (BS) o oduzimanju nagrade “Risto Ratković” bivšem predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
Prije glasanja, skupšitnsku salu su napustili odbornici opozicije, a za inicijativu je glasalo 19 odbornika vladajuće koalicije.
Na početku sjednice SO, oko 19 časova, nije prihvaćen predlog odbornika Nove srpske demokratije (NSD) Vasa Obradovića, da se sa dnevnog reda skine druga tačka – zaključak o prihvatanju inicijative Bošnjačke stranke (BS) za oduzimanje književne nagrade “Risto Ratković” Karadžiću.
Protiv izuzimanja te tačke iz dnevnog reda glasalo je 17 odbornika dok je deset bilo za.
Obradović: Skupština nije nadležna da raspravlja o ovom pitanju
Obradović je na sjednici kazao da Skupština nije nadležna da raspravlja o tom pitanju te da je pitanje o oduzimanju nagrade Radovanu Karadžiću inicirano u dnevno političke svrhe.
“Donošenje ovog zaključka je protivustavno i član 147 Ustava Crne Gore koji govori o retroaktivnosti, gdje jasno piše da ni jedan podzakonski akt kao što su statut ili pravilnik o donošenju nagrada ne može da djeluje retroaktivno, već se samo odnosi na buduće dobitnike”, rekao je Obradović.
Smailović: Nagrada je dodijeljena ne iz razloga književnog kvaliteta, već iz čisto političkih razloga
Izvjestilac po tački dnevnog reda za oduzimanje nagrade “Risto Ratković” Karadžiću, odbornik BS Amer Smailović, istakao da je danas “važan dan za SO Bijelo Polje, važan dan za naše građane i za naše zajedničko suočavanje sa prošlošću”.
foto: Jadranka Ćetković
“Pred nama je rasprava o oduzimanju književne nagrade ‘Risto Ratković’, koja je 1993. godine dodijeljena Radovanu Karadžiću, danas pravosnažno osuđenom ratnom zločincu i jednom od glavnih ideologa i izvršilaca genocida u Srebrenici. Ta nagrada je tada dodijeljena ne iz razloga književnog kvaliteta, već iz čisto političkih razloga, da bi se nagradio i promovisao čovjek koji je već tada bio simbol rata i nacionalističke ideologije. Ova nagrada već tri decenije predstavlja teret, ne samo za naš grad, poznat i prepoznat po suživotu i međusobnom poštovanju, nego i za Javnu ustanovu ‘Večeri Ratkovićeve poezije’ koja je svake godine dodjeljuje. Zbog toga su mnogi izbjegavali da učestvuju na ovoj manifestaciji, a neki raniji dobitnici su nagradu čak i vratili. Podsjetiću, naš sugrađanin, Bjelopoljac Marko Vešović, odbio je da primi ovo priznanje upravo iz razloga što bi time njegovo ime našlo rame uz rame sa imenom ratnog zločinca”, rekao je Smailović na sjednici SO.
On je kazao da je priča o oduzimanju ove nagrade bila često aktuelna u javnosti, ali da nikada do sada nije bila pokrenuta ovako konkretna inicijativa.
“Mi iz Bošnjačke stranke smo krajem prošle godine, najavili podnošenje ove inicijative i formalno je predali Skupštini u susret obilježavanju 30 godina od genocida u Srebrenici. Paralelno s tim, dio nevladinog sektora i istaknutih pojedinaca je uputio sličan prijedlog JU ‘Večeri Ratkovićeve poezije’, i zahvalni smo im na tome. Na osnovu njihove inicijative, Savjet ustanove je obrisao ime Karadžića sa spiska dobitnika. Mi danas kao izabrani predstavnici građana moramo pokazati odgovornost prema prošlosti ali i prema budućnosti”, kazao je Smailović.
Naveo je i da je Crna Gora donijela jasne stavove.
“Skupština Crne Gore je 2021. godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, Vlada Crne Gore je prošle godine glasala za rezoluciju UN-a. Naša opština Bijelo Polje svake godine obilježava Dan sjećanja na genocid. Svake godine se 11. jula okupljamo ispred spomenika ubijenim u Štrpcima, takođe 1993. godine, kada je ova nagrada i dodijeljena. Kako onda možemo istovremeno da na svom spisku laureata književne nagrade i dalje držimo ime Radovana Karadžića? To nije prirodno Zato smo i predložili ovaj zaključak, da Skupština opštine Bijelo Polje prihvati inicijativu Bošnjačke stranke za oduzimanje nagrade Karadžiću. Nadam se da ćemo danas, kao izabrani predstavnici građana, glasati i jasno reći da ne želimo da ime našeg grada stoji ukaljano pored imena jednog ratnog zločinca”, kazao je Smailović.
Smailović je u diskusiji istakao da je jedina namjera inicijative da se oduzme nagrada Radovanu Karadžiću, i da se stavi tacka na to pitanje i da nema druge namjere.
Na konstataciju opozicije da na ovaj način prave podjele, on je kazao: “Ako se dijelimo na one koji su za Radovana i protiv – neka se dijelimo”, na šta je odbornik Obradović kazao da se ne radi o ” za i protiv Radovana” , već za one koji su na strani zakona i na one koji ga iz nekih motiva krše.
Ljujić: Ne sporimo prošlost, ali da li je ovo tema kojom treba da se bavi Skupština u 2025. godini
Odbornik Demokratske Crne Gore Marko Ljujić je istakao da se radi o pokušaju da se po ko zna koji put otvaraju stare rane i vještački produkuju podjele.
“Mi ne sporimo prošlost, na žalost ne možemo je promijeniti na bolje, ali da li je ovo tema kojom treba da se bavi Skupština u 2025. godini. Naši sugrađani se suočavaju sa iseljavanjem, nezaposlenošću, urušenom infrastrukturom i osjećajem nesigurnosti. Gdje su inicijative koje se tiču ovih tema? Skupština mora biti mjesto gdje će se ljudi zbližavati, miriti, gdje ćemo kao legitimni predstavnici građana nuditi politiku pomirenja, politiku koja podstiče razvoj, infrastrukturu itd… Jednostavno, moramo voditi politiku gdje se neće praviti razlika između vjere i nacije”, kazao je Ljujić.
Andrić: Prilikom odlučivanja nećemo biti u sali, ovakvi potezi danas nemaju suštinskog smisla
Odbornica Pokreta Evropa sad (PES) Jelenka Andrić rekla je da je pred odbornicima inicijativa o oduzimanju nagrade koja je prije više od 30 godina dodijeljena Radovanu Karadžiću.
“Na početku ću reći da nemam namjeru da se upuštam u bilo kakve polemike niti da branim lik i djelo Radovana Karadžića. Mi se danas svakako ne izjašnjavamo da li smo za ili protiv njega, kako je istakao kolega Smailović, jer se o tome odlučivalo 1993. i građani znaju kakve su tada bile okolnosti, a prije svega da je ta politika bila podržana od strane tadašnje vlasti. Danas se izjašnjavamo za ili protiv zakona i Ustava. Mi prilikom odlučivanja nećemo biti u sali jer smatramo da Skupština nije nadležna za ovo pitanje. Naš stav je da ovakvi potezi danas nemaju suštinskog smisla”, istakla je Andrić.
Ona je dodala da oduzimanje nagrade iz 1993. godine neće promijeniti istorijske činjenice, niti može popraviti nepravde koje su se dogodile.
“Naš stav je da se ovdje ne radi o kulturi sjećanja, već simboličnom potezu koji više služi dnevnoj politici nego bilo čemu drugom. Pokret Evropa sad je građanska partija. Naše teme su one koje Crnu Goru mire i vuku ka Evropskoj uniji (EU), kao i politikom vladavine prava i životnog standarda. Zato ćemo ostati dosljedni stavu da današnja tema nema nikakvu realnu vrijednost već isključivo vraćanje tema iz prošlosti radi dnevno političkih poena”, kazala je Andrić.
Đukić: Oni koji nemaju plan za budućnost, nude priče o prošlosti i lažne teme da bi zamazali oči građanima
Odbornik Demokratske Crne Gore Marko Ðukić je rekao da dok je dok se lokalna vlast bavi praznim pričama i vraćanjem u devedesete, pokušavajući da na jeftin način skupi političke poene, Bijelo Polje je ostalo bez 10.000 stanovnika i čitave industrijske zone.
“To je prava slika vaše politike – bježanje od odgovornosti i od problema koji danas pritiskaju naše građane. Oni koji nemaju plan za budućnost, nude priče o prošlosti i lažne teme da bi zamazali oči građanima. Demokrate Bijelo Polje jasno poručuju: nećemo učestvovati u podjelama niti trošiti vrijeme na politički marketing i prazne, nepotpune zaključke i inicijative koje služe samo da neko zaradi po neki glas i aplauz u dnevnoj politici neistina i obmana. Naš jedini cilj je stvaranje boljih uslova života u ovom gradu to je ono što interesuje naše sugrađane i ono čime ćemo se baviti”, rekao je Đukić.
On je dodao da građanima Bijelog Polja ne trebaju lažne teme, već da je potrebno “da se konačno završe svi lokalni projekti koji kasne zbog neodgovorne vlasti, bazeni, kolektori, pećine, Ski centar i drugo, da se svi propali lokalni putevi obnove i da se novi asfaltiraju a ne da se građani ucjenjuju za kolica asfalta”.
Ljujić pokazao fotografiju na kojoj je Đukanović
Ljujić je, pokazujući fotografiju na kojoj se između ostalih vidi bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, kazao da su to oni koji su učestvovali u kreiranju politike podjela, politike straha rješavaju probleme iz prošlosti.
foto: Jadranka Ćetković
“Mi želimo da se bavimo politikom budućnosti, i ne želimo da učestvujemo u kreiranju vještački produkovanih podjela”, kazao je Ljujić.
Striković: Mnogo milije bi mi bilo oduzeti nagradu jednom dobitniku koji nosi muslimansko ime i prezime
Odbornik Socijaldemokratske partije (SDP) Adnan Striković je istakao da je za njega i partiju koju predstavlja oduzimanje nagrade ratnom zločincu Radovanu Karadžiću isključivo moralno pitanje.
“Nema to veze sa nacionalnošću, identičan stav bih imao i da se radi o Crnogorcu, Bošnjaku ili bilo kom drugom. Čak bi mi lično mnogo milije bilo oduzeti nagradu jednom dobitniku koji nosi muslimansko ime i prezime, ali nažalost izuzev mog subjektivnog osjećaja, nemam presudu koja ga i objektivno čini nedostojnim te nagrade, a nagradu je dobio par godina prije Radovana Karadžića”, rekao je Striković.
Protesti u znak podrške međunarodnoj flotili pomoći koja se približava Gazi održavaju se večeras u više italijanskih gradova, a najizraženiji su u Napulju, gdje su demonstranti blokirali željeznički saobraćaj na glavnoj stanici.
Italijanska Generalna konfederacija rada (CGIL), najveći sindikat u zemlji, objavila je da je za petak zakazala generalni štrajk kao odgovor na najnovije događaje vezane za flotilu.
U saopćenju sindikata navodi se da je “napad na civilne brodove na kojima se nalaze italijanski građani izuzetno ozbiljna stvar”. CGIL poručuje kako je riječ o udaru na sam ustavni poredak, jer se time onemogućava humanitarno djelovanje i solidarnost sa palestinskim narodom, “kojeg izraelska vlada podvrgava operaciji istinskog genocida”.
“Riječ je o direktnom napadu na sigurnost i bezbjednost radnika i volontera na brodu”, poručili su iz sindikata.
Iako zasad nema informacija o nasilju na samoj flotili, italijanski ministar vanjskih poslova zatražio je uvjeravanja da će svaki kontakt sa brodovima ostati miran i bez eskalacije.
Ovaj potez najvećeg sindikata u Italiji mogao bi dodatno pojačati pritisak na vlasti u Rimu.
Izraelska mornarica započela je presretanje brodova Global Sumud Flotille, humanitarne misije koja je plovila prema Gazi s ciljem dostave pomoći i probijanja blokade.
Talijanski novinar Lorenzo D’Agostino, koji se nalazi na brodu Hilo, potvrdio je da je presretanje u toku.
“S Almom nemamo više komunikaciju. Sirius je presretnut, vidio sam svojim očima, a Kapetan Nikos je također presretnut. Ostatak flotile nastavlja plovidbu”, rekao je.
Aktivisti s broda Alma, na kojem se nalazi i Greta Thunberg, objavili su ranije da je njihov brod sada spojen s izraelskom mornaricom.
— Global Sumud Flotilla Commentary (@GlobalSumudF) October 1, 2025
“Ovo je protivno međunarodnom pravu. Otimaju nas”, poručili su.
Prema dostupnim informacijama, izraelski vojni brodovi prišli su flotili, naredili da se ugase motori.
Iz izraelskog ministarstva vanjskih poslova potvrđeno je da je mornarica “kontaktirala flotilu i zatražila da promijeni kurs”.
Ministarstvo je ponovilo tvrdnje da je flotila “puka provokacija” te da se nalazi na putu prema “aktivnoj zoni borbenih dejstava”, kršeći, kako navode, “zakonitu pomorsku blokadu”.
“Izrael je ponudio da se sav humanitarni teret prebaci mirnim putem, kroz sigurne kanale, u Gazu”, navodi se u saopćenju izraelskog ministarstva.
Ipak, izvještaji s brodova svjedoče o dramatičnoj atmosferi. Na posljednjim snimcima s broda Captain Nikos, aktivisti su mahnuli kamerama i rukama formirali znakove srca, dok je kontakt sa ostalim plovilima postepeno nestajao.
As most of the boats on the Global Sumud Flotilla live stream have gone dark, One boat, Captain Nikos, sends hearts and peace signs as they get closer to the naval blockade. pic.twitter.com/DmpdIwLv2D
— Global Sumud Flotilla Commentary (@GlobalSumudF) October 1, 2025
a broda se javila turska aktivistkinja Semanur Sönmez.
“Vas sve povjeravam Allahu. Ne zaboravite Gazu. Ne zaboravite Palestinu. Izraelski brod nam se približava. Moramo baciti telefone u more. Snimam ovo uživo i sada prekidam”, poručila je.
Flotila, koju čini oko 50 manjih brodova sa približno 500 ljudi na palubi, nosila je simboličnu količinu pomoći, uglavnom hrane i lijekova, za stanovnike Gaze.
U Novom Pazaru uskoro će biti otvoren Regionalni inovacioni Smart City centar – projekat osmišljen da postane glavni pokretač privrednog i društvenog razvoja grada i šire okoline. Objekat je izgrađen zahvaljujući zajedničkoj podršci Vlade Republike Srbije, Evropske unije i lokalne samouprave, a namenjen je mladim preduzetnicima, startap timovima i stručnjacima u oblasti informacionih tehnologija.
Na površini većoj od hiljadu kvadratnih metara biće obezbeđeno oko 180 radnih mesta, dok će u okviru centra funkcionisati startap inkubator, edukativni programi i specijalizovane laboratorije za razvoj pametnih rešenja.
Kroz planirane aktivnosti, od stručnih obuka i radionica do istraživačko-razvojnih inicijativa, proći će stotine mladih ljudi koji će svoje znanje moći da pretoče u konkretne projekte i nove biznise. Fokus će biti na digitalnoj transformaciji, savremenim modelima mobilnosti, racionalnom korišćenju energije i zaštiti prirodnih resursa. Posebna vrednost ovog projekta ogleda se u tome što mladima pruža priliku da svoje ideje razvijaju u svom gradu, bez potrebe da ga napuštaju.
Opremanje Regionalnog inovacionog Smart City centra opremom (Foto: Senad Župljanin)
Ministar turizma i omladine, Husein Memić, naglašava da je od samog početka bio uključen u realizaciju projekta i izrazio zadovoljstvo njegovim značajem za mlade u Novom Pazaru.
Posebno sam ponosan na projekte kojima Novi Pazar postaje jedno od najmodernijih mesta za mlade u Srbiji. Već smo izgradili Inovacioni centar u centru grada, potpuno opremljen prostor od preko hiljadu kvadratnih metara, namenjen mladim stručnjacima iz IT sektora i drugim talentima. Tu oni mogu sticati nova znanja, razvijati inovativna rešenja i pokretati svoje startap kompanije, a sve to uz priliku da ostanu i rade u svom gradu – istakao je Memić.
On je naglasio da je cilj bio da se mladima obezbede najbolji uslovi i perspektiva, kako bi se sprečio njihov odlazak iz Novog Pazara i regiona. Podsetio je i da je Smart City centar izgrađen uz finansijsku podršku Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, dok je Grad Novi Pazar značajno učestvovao u sufinansiranju.
Otvaranje regionalnog inovacionog centra u Novom Pazaru predstavlja značajan iskorak u razvoju lokalne zajednice i novih mogućnosti za zapošljavanje, posebno mladih. Na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje u ovom gradu nalazi se više od 30 odsto nezaposlenih mladih ljudi, što dodatno osvetljava važnost postojanja ovakve institucije.
Kako je istakla Aida Bojadžić, PR Nacionalne službe za zapošljavanje – filijala Novi Pazar, centar će omogućiti dodatne obuke u oblasti informacionih tehnologija, uključujući digitalizaciju, programiranje i veb-dizajn. Upravo ta zanimanja danas važe za najtraženija, sa velikom perspektivom i u budućnosti.
„Mladi će kroz ovaj program steći konkretna znanja koja im otvaraju vrata ka zaposlenju ili pokretanju sopstvenih startap kompanija. Na taj način obezbeđuju sigurniju budućnost za sebe, svoje porodice i svoju zajednicu“, naglasila je Bojadžić.
Pored toga, centar će imati ulogu povezivanja mladih stručnjaka sa lokalnim i regionalnim poslodavcima, koji su u potrazi za modernizacijom proizvodnje i promocijom proizvoda putem digitalnih kanala. Dodatno, prostor će služiti i kao podrška javnim preduzećima, koja uz inovativna rešenja dobijaju veće šanse da uspešno konkurišu za različite projekte.
„Na ovaj način, centar postaje riznica znanja i mesto koje povezuje sve aktere društva, stvarajući pokretačku snagu razvoja Novog Pazara i čitavog regiona“, zaključila je Bojadžić.
Gradonačelnik Novog Pazara, Nihat Biševac, istakao je da je startap centar od izuzetnog značaja kako za lokalnu zajednicu, tako i za čitav region.
– Nekoliko stotina mladih IT stručnjaka već je prošlo obuke, a rezultati njihovog rada su veoma vidljivi. Reč je o visokoobrazovanim ljudima čije su plate daleko iznad proseka. Oni su lokomotiva razvoja, ne samo u IT sektoru, već i u svim drugim delatnostima – naglasio je Biševac.
On je dodao da će, u partnerstvu sa resornim ministarstvom i Vladom Republike Srbije, u narednoj fazi projekta započeti proces formiranja tehnološkog parka u staroj industrijskoj zoni. Novi kompleks biće multifunkcionalan prostor, koji će objediniti više IT „fabrika“ sa kompletnom opremom.
Novi Pazar sa Regionalnim inovacionim Smart City centrom dobija više od hiljadu kvadrata savremenog prostora namenjenog mladima i obrazovanim ljudima, koji će tu moći da razvijaju inovativne biznise i doprinesu razvoju zajednice. Izgradnju centra u prvoj fazi podržalo je Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija sa 45 miliona dinara, dok je grad učestvovao sa 51 milion dinara.
Biševac je podsetio da je u ovaj projekat do sada uloženo više od 80.000 evra, ocenivši da je reč o jednom od najznačajnijih poduhvata ne samo za Novi Pazar, već i za susedne opštine Sjenicu, Tutin i Rašku.
– Ovim projektom Novi Pazar se jasno profilisao kao grad otvoren za inovacije i načinio značajan iskorak ka budućem tehnološkom parku. Smart City centar nije samo moderan objekat, on je ulaganje u ljude, njihove ideje i održivu budućnost čitave zajednice – zaključio je gradonačelnik.
Važnost Regionalnog inovacionog Smart City centra ogleda se i u njegovom uticaju na transformaciju tržišta rada. Kroz programe obuke i razvoj digitalnih veština, mladi postaju konkurentniji i spremniji za savremene izazove, dok istovremeno dobijaju priliku da pokrenu sopstvene startap kompanije. Na taj način centar direktno doprinosi smanjenju nezaposlenosti, modernizaciji lokalne privrede i stvaranju održivih radnih mesta.
Tekst je nastao u okviru projekta „Transformacija tržišta rada u Srbiji – Trendovi zapošljavanja i promene radnih navika“ koji realizuje Akademska inicijativa „Forum 10“ u partnerstvu sa HAVA MEDIA i Internet protalom “Danas”.
Opremanje Regionalnog inovacionog Smart City centra opremom (Foto: Senad Župljanin)