Dino Beganović, 21-godišnji automobilista iz Švedske koji vuče korijene iz Bosne i Hercegovine, debitovao je u šampionatu Formule 1.
On je u prvom treningu pred VN Bahreina zamijenio Šarla Leklera u Ferariju i na kraju bio 14. na tabeli, čime je upisao svoje ime u istoriju balkanskog automobilizma kao prvi trkač sa naših prostora koji je sjeo u bolid F1.
Beganović je član prestižne Ferarijeve akademije vozača, a trenutno se takmiči u FIA Formula 2 šampionatu za Hiteh tim.
Karijeru je započeo, kao i većina velikih trkača, u kartingu, u kojima je osvojio više svjedskih titula i bio viceprvak u WSK Euro takmičenju 2019. godine.
Njegova karijera započela je u kartingu, gdje je osvojio više švedskih titula i bio viceprvak u WSK Euro Series 2019. godine. Godine 2020. prešao je u jednosjede, završivši treći u italijanskom F4 prvenstvu. Naredne godine takmičio se u Formula Regionalnom evropskom čempionšipu, a 2022. godine osvojio je titulu sa četiri pobjede i 13 podijuma.
U FIA Formula 3 šampionatu, Beganović je vozio za PREMA Rejsing tokom 2023. i 2024. godine, završivši šesti u obje sezone, sa ukupno osam podijuma i dvije pobjede. Krajem 2024. godine, debitovao je u Formuli 2, ostvarivši podijum u sprint trci u Abu Dabiju.
Facebookova matična tvrtka Meta provela je “obuhvatno slamanje” postova na Facebooku i Instagramu koji su kritizirali Izrael ili nejasno podržavali Palestince od početka izraelskog rata protiv Gaze u oktobru 2023., prema internetskom izdanju vijesti Drop Site.
Citirajući interne podatke tvrtke i zviždače, Drop Site izvještava da je Meta udovoljila 94 posto svih zahtjeva za uklanjanje koje je podnijela izraelska vlada i uklonila više od 90.000 objava kako bi udovoljila izraelskom zahtjevu za uklanjanje u roku od 30 sekundi.
Metina automatizirana uklanjanja također su rezultirala s “procijenjenih 38,8 miliona dodatnih objava na koje su ‘poduzete radnje’ na Facebooku i Instagramu od kraja 2023.”, rekao je Drop Site.
Skoro 30 zastupnika Evropskog parlamenta pozvalo je Evropsku radiodifuznu uniju da zabrani Izraelu da učestvuje na ovogodišnjem takmičenju za Pjesmu Evrovizije zbog napada na Gazu i Zapadnu obalu.
Izrael i dalje ima pristup glavnoj evropskoj kulturnoj platformi uprkos dokazima o ratnim zločinima i upozorenjima na genocid, kazao je Nemec (REUTERS/Dawoud Abu Alkas)
Skoro 30 zastupnika Evropskog parlamenta na čelu sa Slovencem Matjažem Nemecem pozvalo je Evropsku radiodifuznu uniju (EBU) da zabrani Izraelu da učestvuje na ovogodišnjem takmičenju za Pjesmu Evrovizije zbog napada na Gazu i Zapadnu obalu.
“Željeli smo da upozorimo EBU na rizik od ponavljanja nekoliko incidenata, uključujući isključenje nizozemskog predstavnika tokom takmičenja i zabranu isticanja zastava Evropske unije u finalu, kao i na sigurnosni rizik kada je dozvolio Izraelu da učestvuje na takmičenju prošle godine, uprkos pozivima na suprotno”, napisao je Nemec, prenijela je agencija STA.
On je naveo da je EBU prošle godine odlučila da ignorira mnoge pozive da se Izraelu zabrani učešće na takmičenju za Pjesmu Evrovizije u Malmeu, gdje je, kako kaže, djelovala protiv vlastitih vrijednosti, vrijednosti EU-a i osnovnih principa čovječanstva, prenosi Tanjug.
Politizacija događaja
Rezultat je bio politizacija događaja koji bi trebalo da bude simbol jedinstva i mira, naglasio je Nemec.
Slovenski zastupnik u Evropskom parlamentu istakao je da je EBU zabranio Rusiji učešće na takmičenju 2022. godine zbog napada na Ukrajinu, dok Izrael i dalje ima pristup glavnoj evropskoj kulturnoj platformi uprkos, kako je ustvrdio, dokazima o ratnim zločinima i upozorenjima na genocid.
Potpisnici stoga očekuju da će EBU ove godine postupiti na drugačiji način u skladu sa vrijednostima koje sama zagovara – solidarnosti, mira i odgovornosti.
Entry/Exit sistem (EES) koji će podrazumijevati uzimanje otisaka prstiju i fotografiranje na graničnim prijelazima tehnički je već uspostavljen i spreman za primjenu, navodi MUP Hrvatske.
Entry/Exit sistem (EES) koji će podrazumijevati uzimanje otisaka prstiju i fotografiranje na graničnim prijelazima tehnički je već uspostavljen i spreman za primjenu, a njegovo aktiviranje na nivou šengenskog prostora predviđeno je prema najavama Evropske komisije, krajem 2025. godine.
Ovo je za agenciju Anadoliju potvrđeno iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.
Početkom primjene EES-a za zemlje šengenskog prostora bitno će se promijeniti način ulaska državljana prvenstveno Zapadnog Balkana kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Albanija, ali i Moldavije i Ukrajine kada je u pitanju evropski kontinent.
“Što se tiče faznog uvođenja sustava, implementacija ovisi o odluci Europske komisije. Plan faznog uvođenja biti će usklađen s europskim smjernicama, a precizna dinamika još nije formalno objavljena”, naglasili su iz MUP-a Hrvatske.
Naglašavaju da je sistem ulazaka i izlazaka testiran na graničnim prijelazima Republike Hrvatske kako bi se osiguralo da svi tehnički aspekti i proceduralni protokoli budu u potpunosti operativni prije početka primjene.
Obuka graničara
MUP Hrvatske navodi kako su policijski službenici za graničnu kontrolu prošli detaljnu obuku o korištenju sistema, uključujući tehničke i operativne aspekte novog načina obavljanja granične kontrole koji uključuje i obradu biometrijskih podataka.
“Hrvatska je stoga potpuno spremna za početak rada EES-a, ali konačan početak i način rada ovisi o koordiniranoj odluci na razini Europske unije”, stav je MUP-a Hrvatske.
Iz MUP-a Hrvatske ističu kako će implementacija ovog sistema na svim vanjskim granicama Evropske unije, uključujući kopnene, morske i zračne prijelaze, imati ključnu ulogu u praćenju ulazaka i izlazaka državljana trećih zemalja, čime će se značajno unaprijediti sigurnosni standardi, te osigurati učinkovitija regulacija kratkotrajnog boravka.
Kako se navodi, svaki putnik iz zemalja van Schengena morat će dati svoje lične podatke svaki put kada dođe do vanjskih granica evropskih zemalja koristeći EES.
Prikupljanje podataka
EES prikuplja, bilježi i pohranjuje podatke navedene u putnim ispravama (puno ime, datum rođenja…), datum i mjesto svakog ulaska i izlaska, sliku lica i otiske prstiju (zvani “biometrijski podaci”), kao i da li je putniku odbijen ulazak.
Na temelju prikupljenih biometrijskih podataka izradit će se biometrijski predlošci i pohraniti u zajednički Biometric Matching Service.
Državljanima zemalja koji imaju vizu za kratkoročni boravak za ulazak u šengensko područje, će otisci prstiju već biti pohranjeni u viznom informacijskom sustavu (VIS) i neće se ponovno pohraniti u EES.
Svaki putnik koji stigne na vanjsku granicu EU-a, odnosno šengenskog prostora morat će dati svoje lične podatke kako je naveo. Službenici za kontrolu pasoša skenirat će otiske prstiju i fotografirati osobe. Ove informacije bit će zabilježene u digitalnoj datoteci.
Pri tome, pasoš putnika (biometrijski ili nebiometrijski) neće biti ovjeren.
Ovaj proces na granici može biti brži ako putnik unaprijed registrira neke svoje podatke. To prvenstveno zavisi od toga da li postoji namjenska oprema (“samoposlužni sistem”), ako je dostupan na graničnom prijelazu ili postoji mobilna aplikacija – ako je dostupna u zemlji dolaska ili odlaska.
No, u bilo kojem od gore navedenih slučajeva putnik će susresti službenika za kontrolu pasoša na granici.
Bitno je navesti da ako se odbiju dati biometrijski podaci, putniku će biti uskraćen ulazak na područje evropskih zemalja koje koriste EES.
Također, sistem će bilježiti koliko dana će još putnik smjeti boraviti na teritoriji evropskih država. To će se moći provjeriti pomoću EES-a, odnosno putem EES online alata.
Svaki putnik iz zemalja van Schengena morat će dati svoje lične podatke svaki put kada dođe do vanjskih granica evropskih zemalja koristeći EES (EPA-EFE/ANTONIO BAT)
‘Moramo krenuti prema priznavanju, i tokom sljedećih nekoliko mjeseci ćemo to učiniti’, rekao je Macon, dodajući da bi zauzvrat neke bliskoistočne zemlje mogle priznati Izrael.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je rekao da bi Pariz u junu mogao priznati palestinsku državu, dodajući da bi zauzvrat neke bliskoistočne zemlje mogle priznati Izrael.
“Moramo krenuti prema priznavanju [palestinske države]. I tokom sljedećih nekoliko mjeseci ćemo to učiniti. Ne radim to da bih nekome udovoljio. Učinit ću to jer će u nekom trenutku to biti ispravno”, rekao je Macron na televiziji France 5, piše Reuters..
“A kako također želim učestvovati u kolektivnoj dinamici, to bi također omogućilo onima koji brane Palestinu da zauzvrat priznaju Izrael, nešto što mnogi od njih ne čine”, dodao je Macron.
Palestinski državni ministar vanjskih poslova, Varsen Aghabekian Shahin, rekao je novinskoj agenciji AFP da bi francusko priznanje bilo “korak u pravom smjeru u skladu s očuvanjem prava palestinskog naroda i dvodržavnog rješenja”.
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar rekao je da bi svako “jednostrano priznanje” palestinske države bilo “poticaj za Hamas”.
“‘Unilateralno priznanje’ izmišljene palestinske države, od bilo koje zemlje, u stvarnosti koju svi znamo, bit će nagrada za teror i poticaj za Hamas”, napisao je na X-u.
“Ovakve akcije neće približiti mir, sigurnost i stabilnost u našoj regiji – već naprotiv: samo ih još više udaljavaju”, rekao je.
Velike zapadne zemlje još ne priznaju Palestinu
Palestinu je kao suverenu državu do sada priznalo 146 od 193 članice UN-a, a prošle godine su im se pridružile Armenija, Slovenija, Irska, Norveška, Španija, Bahami, Trinidad i Tobago, Jamajka i Barbados.
Ali uprkos rastućoj međunarodnoj podršci palestinskoj državnosti, nekoliko velikih zapadnih zemalja poput Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Velike Britanije i Njemačke uskratilo je priznanje.
Među zemljama koje ne priznaju Izrael su Iran, Sirija, Jemen i Saudijska Arabija.
“Naš je cilj da u junu, zajedno sa Saudijskom Arabijom, predsjedamo konferencijom na kojoj bi mogli finalizirati plan recipročnog priznavanja”, rekao je Macron.
Macron u junu sa saudijskim princom Mohamedon bin Salmanom organizuje konferenciju o dvodržavnom rješenju i to bi okupljanje, prema diplomatskim izvorima, možda mogao biti “pogodan trenutak” koji Francuska čeka da eventualno prizna palestinsku državu.
Macron protiv preseljenja stanovništva
Tokom posjete Egiptu, Macron je u ponedjeljak razgovarao s predsjednikom Abdelom Fatahom al-Sisijem o političkim aspektima posjete, s naglaskom na Pojas Gaze. Tom prilikom je dao podršku arapskom planu za Gazu, “čvrsto se suprotstavljajući preseljenju stanovništva” koje je predložio Donald Trump, ali je podržao Trumpov stav da Hamas ubuduće ne smije imati nikakvu ulogu u toj palestinskoj enklavi.
Macron je podržao arapski plan obnove Gaze kao “realističan” i koji, za razliku od američkog plana, ne predviđa raseljavanje stanovnika Gaze.
Ipak, Macron je također istakao da taj plan treba “dodatno ojačati” po pitanju “sigurnosti” i “upravljanja” tim palestinskim teritorijem.
“Hamas ne smije ni na koji način učestvovati u upravljanju i ne smije više predstavljati nikakvu prijetnju Izraelu”, insistirao je Macron u razgovoru s al-Sisijem.
