Radio Televizija Novi Pazar – ARHIVA

Author: Denis Mavric

  • Porodica tvrdi: Ranjeni Nedim Livnjak nema veze s kriminalom, riječ o obrazovanom mladiću

    Porodica tvrdi: Ranjeni Nedim Livnjak nema veze s kriminalom, riječ o obrazovanom mladiću

    Kako navode, Nedim je zaposlenom u finansijskom sektoru, vodi miran i porodičan život

    Nakon pucnjave koja se dogodila na Sedreniku i u kojoj su ranjene dvije osobe, među kojima jedan teže, iz kruga porodice i poznanika povrijeđenih dolaze oštre reakcije na način na koji je slučaj predstavljen u javnosti.

    Prema njihovim navodima, riječ je o napadu na civile, a ne o obračunu kriminalnih grupa, kako se, tvrde, u pojedinim medijima pokušava sugerisati.

    Teže ranjeni je Nedim Livnjak, za kojeg njegovi poznanici ističu da nema nikakve veze s kriminalnim miljeom. Kako navode, riječ je o visokoobrazovanom mladiću zaposlenom u finansijskom sektoru, koji vodi miran i porodičan život. Njegova supruga također radi na odgovornoj poziciji u uglednoj kompaniji.

    „Radi se o čovjeku kojeg poznaju komšije, kolege i prijatelji kao izuzetno korektnu i mirnu osobu. Svako ko ga poznaje može potvrditi da nema nikakve veze s kriminalom“, tvrdi izvor blizak porodici.

    U napadu je lakše ranjen i njegov brat, za kojeg se također naglašava da nije povezan s kriminalnim aktivnostima.

    S druge strane, osoba koja se dovodi u vezu s napadom, kako tvrde sagovornici, već je poznata javnosti po ranijim incidentima. Posebno ističu da način na koji se slučaj interpretira može imati šire posljedice.

    „Kada se ovakvi događaji predstavljaju kao obračuni ‘opasnih momaka’, time se stvara pogrešna slika – kao da se radi o sukobu ravnopravnih strana. U stvarnosti, riječ je o nasilju nad civilima“, navodi sagovornik.

    Dodaje kako takav narativ može doprinijeti stvaranju atmosfere straha, ali i nehotice graditi imidž počinioca kao osobe s uticajem i moći.

    „To je upravo ono što ovakvi pojedinci žele – da ih javnost vidi kao opasne i nedodirljive“, upozorava.

    Prema dostupnim informacijama, osumnjičeni Almer Inajetović se nakon događaja predao nadležnim organima. Motiv napada i sve okolnosti još su predmet istrage.

    Iz kruga porodice i prijatelja ranjenih apeluju na medije da u izvještavanju budu oprezni i odgovorni, te da fokus stave na provjerene činjenice.

    „Ovo nije nikakav kriminalni obračun, nego ozbiljan nasilni čin nad ljudima koji nemaju veze s tim svijetom“, poručuju.

    Istraga o ovom slučaju je u toku, a više informacija očekuje se nakon zvaničnih saopćenja nadležnih institucija.

    Izvor: avaz.ba

    Podeli
  • Osumnjičeni za trostruko ubistvo Vehid Murić uhapšen u Rožajama

    Osumnjičeni za trostruko ubistvo Vehid Murić uhapšen u Rožajama

    Vehid Murić, osumnjičeni za trostruko ubistvo u Podgorici, uhapšen je večeras u užem gradskom jezgru Rožaja. Odmah po hapšenju obaviješten je državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.

    Sumnja se da je V.M. prethodno, u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, lišio života tri lica: D.H. (27) i N.H. (34) iz Rožaja, kao i K.M. (55), državljanina Republike Srbije iz Novog Pazara.

    Zločin se dogodio u Kozaračkoj ulici u podgoričkom naselju Stari aerodrom.

    Uviđaj na mjestu trostrukog ubistva u podgoričkom naselju Stari Aerodrom završen je, a motiv ubistva za sada nije poznat, kazala je dežurna tužiteljka VDT-a Danka Đerić okupljenim novinarima.

    “Svi dokazi su izuzeti. U ovom trenutku traga se za izvršiocem ovog krivičnog djela. U toku uviđaja preduzimane su i forenzičke radnje u prisustvu vještaka. Pretpostavka je da je ubistvo izvršeno hladnim oružjem”, istakla je ona.

    Osumnjičeni ce uz krivičnu prijavu biti sproveden Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost.

    “Nakon sprovođenja sveobuhvatnih izviđajnih i dokaznih radnji, javnost će biti blagovremeno i transparentno informisana o svim relevantnim okolnostima i daljem toku postupka gdje je i u ovoj fazi prikupljenen dovoljan broj dokaza i činjenica koje nedovsmisleno ukazuju da je osumnjičeni V.M. direktni izvršilac ovog krivičnog djela”, saopšteno je iz UP.

    Izvor: radiorozaje.me

    Podeli
  • Granični prelaz Uvac u Priboju dobija nove sadržaje: Parking na 1.100 kvadrata

    Granični prelaz Uvac u Priboju dobija nove sadržaje: Parking na 1.100 kvadrata

    Priboj – Granični prelaz Uvac u Priboju, izmenama Plana detaljne regulacije (PDR) dobiće dodatne sadržaje, a najveća novina je parking na 1.100 m2. Opštinska uprava Priboj oglasila je rani javni uvid povodom izrade Izmene PDR ovog graničnog prelaza.

    Sastavni deo Odluke o izmeni PDR je Rešenje o ne pristupanju izradi strateške procene uticaja na životnu sredinu, koje je izdala Opštinska uprava Priboj.

    Nosilac izrade ID Plana je Odeljenje za urbanizam, građevinarstvo, komunalno-stambene i imovinsko-pravne poslove Opštinske uprave Priboj.

    Foto: Grafički prikaz Izmena PDR Graničnog prelaza Uvac (Foto: Šidprojekt/Ivana Rudić)

    Izračivač plana je Društvo za projektovanje i inženjering Šidprojekt doo, a odgovorni urbanista Ivana Rudić, diplomirani inženjer arhitekture.

    Predmet ID Plana je promena dela katastarske parcele Rača iz javnog u ostalo građevinsko zemljište – saobraćajne površine (parking). Novoformirana parcela GP -A površine 1.100 m2 biće namenjena za izgradnju parkinga i biće u privatnoj svojini.

    Ukupna površina područja obuhvaćenog ID Plana iznosi 0,4 ha, a nalazi se u južnom delu GP Uvac. U celom tekstualnom delu Plana detaljne regulacije graničnog prelaza Uvac menja se naziv puta R-115, zbog usaglašavanja sa Uredbom o kategorizaciji državnih puteva i glasi državni put IIA reda broj 191.

    U odeljku Pravila uređenja u Planu, podnaslov Planirana namena zemljišta, menjaju se vrednosti u tabeli – saobraćajne površine i ostalo zemljište.

    Posle izmena ukupan obuhvat plana smanjen je sa 21.340 m2 na 21.290 m2, a razlog je korekcija južne granice Plana, kako bi se Granica plana poklapala sa postojećom parcelacijom.

    Površila za granični prelaz je ostala ista 7.660 m2 i za ID PDR i Za PDR. Saobraćajne površine su po PDR iznosile 6.825 m2, a u ID PDR su 5.675 m2. Ostalo zemljište zauzima 7.955 m2 , od toga je za poslovno-komercijalne sadržaje predviđeno 6.855 m2.

    Pod objektima će biti ukupno 400 m2, travnate i slobodne površine zauzimaće 3.640 m2, a pešačke 1.370 m2.

    U Planu odeljak Pravila uređenja, podnaslov Pravila zaštite prirode i životne sredine, ubacuje se novi stav koji glasi: “Obuhvat Izmena i dopuna plana detaljne regulacije graničnog prelaza Uvac ne nalazi se unutar zaštićenog područja za koje je sproveden ili pokrenut postupak zaštite u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.

    U napomenama stoji i da izgradnja parkinga ne sme da prouzrokuje promene inženjersko-geoloških svojstava terena, odnosno da izazove nestabilnost tla, odronjavanje i bilo koji drugi oblik erozije.

    Ozelenjavanje treba, kako stoji u dokumentu, uskladiti za pravilima zaštite životne sredine, a među njima je i zabrana unošenja invazivnih (agresivnih, alohtonih) vrsta: jasenolisni javor, bagremac, bagrem, kiselo drvo, američki i pensilvanski jasen, sibirski brest.

    Preporučuje se oozelenjavanje autohtonim vrstama biljaka, otpornim na aerozagađenje, koje imaju gustu krošnju i ne spadaju u alergene biljke (topole i sl.).

    Ako se zbog izgradnje uništi postojeće javno zelenilo, ono se mora nadoknaditi pod posebnim uslovima i na način koji određuje jedinica lokalne samouprave.

    Rani javni uvid održaće se u Opštinskoj upravi Priboj (soba 40) u periodu od 30.03. do 13.04.2026. godine svakog radnog dana od 07 do 15 časova.

    Izvor: Ekapija/ppmedia.rs

    Podeli
  • Tržište nekretnina u Novom Pazaru beleži rast: Koliko zaista košta stan?

    Tržište nekretnina u Novom Pazaru beleži rast: Koliko zaista košta stan?

    Tržište nekretnina u Novom Pazaru poslednjih godina beleži stabilan rast, uprkos globalnim ekonomskim izazovima. Iako je kvadrat i dalje znatno povoljniji nego u najvećim gradovima Srbije, potražnja ne jenjava.

    Ako planirate rešavanje stambenog pitanja ili tražite pametnu investiciju, važno je znati pravu sliku sa terena, jer se novogradnja rasproda znatno brže od starogradnje, a određene kvadrature nestaju iz oglasnika u rekordnom roku. Analiza aktuelnih podataka sa tržišta i vodećih agregatora oglasa pokazuje da prosečna cena u Novom Pazaru danas iznosi oko 1.500 evra po kvadratnom metru.

    Evo koliko danas zaista koštaju novogradnja i starogradnja

    Ipak, stvarna cena na terenu oštro se deli na dva segmenta. Kupci koji insistiraju na novogradnji moraće da izdvoje između 1.200 i 1.500 evra po kvadratu, na šta treba dodati i PDV. Sa druge strane, oni sa nešto skromnijim budžetom okreću se starogradnji, gde se cene kreću u rasponu od 1.000 do 1.300 evra po kvadratnom metru. Zlatno pravilo tržišta važi i ovde, pa centar grada ubedljivo drži najviše cene, dok lokacija, spratnost, kvalitet materijala i dostupnost parkinga direktno diktiraju konačnu cifru na kupoprodajnom ugovoru.

    Magična granica od 50 kvadrata

    Zanimljiv paradoks pazarskog tržišta je da veći stanovi imaju osetno nižu cenu po kvadratu, dok su nekretnine površine do 50 kvadratnih metara apsolutno najskuplje i najtraženije. Agenti za nekretnine ističu da se upravo ovakve, manje kvadrature najbrže prodaju. Razlog je jednostavan, jer oni predstavljaju savršenu investiciju, izuzetno se lako izdaju i donose brz povrat novca. Veći porodični stanovi duže čekaju svog kupca, što ostavlja i veći prostor za pregovore o konačnoj ceni.

    Keš na ruke i uticaj dijaspore: Tajna stabilnosti pazarskog tržišta

     

    Ono što tržište u Novom Pazaru čini specifičnim u odnosu na ostatak Srbije jeste sam način plaćanja. Veliki broj stanova ovde se kupuje isključivo gotovinom. Konstantan priliv kapitala od dijaspore, udružen sa jakim lokalnim investitorima, održava visoku i neprekidnu potražnju. Upravo zbog ovakve strukture kupaca i snažnog keš-prometa, cene u Novom Pazaru ne beleže padove karakteristične za gradove gde tržište zavisi prvenstveno od odobrenih bankarskih stambenih kredita. Iako je novogradnja u osetnom porastu i redovno postiže više cene, i starogradnja drži svoju potpuno stabilnu vrednost na tržištu koje je aktivno i prometno, bez velikih i naglih potresa.

    Koliko vam tačno novca treba za garsonjeru, a koliko za porodični dom u Novom Pazaru

    Kada se prosečna cena od 1.300 do 1.500 evra po kvadratu primeni na konkretne kvadrature, dolazi se do jasne računice za potencijalne kupce. Za kupovinu prosečne garsonjere od 30 kvadrata trenutno je potrebno izdvojiti oko 40.000 evra. Oni koji ciljaju na manji stan od 50 kvadrata moraće da pripreme budžet koji se kreće od 65.000 do 75.000 evra. Srednji stanovi površine oko 70 kvadrata prodaju se po cenama od 90.000 pa sve do 105.000 evra. Na kraju, za komforan porodični stan od 90 kvadrata potrebno je izdvojiti ozbiljniju sumu, od 115.000 do 135.000 evra, u zavisnosti od same mikrolokacije i stanja nekretnine.

    Presek stanja za 2026. godinu: Da li je kupovina i dalje isplativa?

    Kada se šira slika uporedi sa nacionalnim prosekom, gde je prosečna cena kvadrata na nivou cele Srbije oko 1.700 evra, jasno je da Novi Pazar i dalje spada u gradove srednje cenovne kategorije. Ovaj grad je trenutno ispod republičkog proseka, ali beleži jasan trend rasta. Zahvaljujući konstantnoj potražnji i otvaranju novih gradilišta koja menjaju lice grada, procene stručnjaka govore da će cene i u narednim godinama nastaviti da rastu. Taj rast biće sporiji nego u prestonici, ali izuzetno stabilan, što Novi Pazar i dalje čini atraktivnom zonom za ulaganje u nekretnine.

    Nekretnine.rs

    Podeli
  • Izraelski parlament usvojio zakon o smrtnoj kazni za palestinske pritvorenike

    Izraelski parlament usvojio zakon o smrtnoj kazni za palestinske pritvorenike

    Parlament Izraela usvojio je zakon kojim se uvodi smrtna kazna za Palestince osuđene za smrtonosne napade, što je izazvalo oštre reakcije evropskih zemalja i organizacija za ljudska prava, koje tvrde da je riječ o diskriminatornoj mjeri.

    Prema usvojenom zakonu, smrtna kazna postaje osnovna kazna za Palestince na okupiranoj Zapadnoj obali koji budu proglašeni krivim za namjerno izvođenje napada s fatalnim ishodom, a koje vojni sudovi kvalifikuju kao terorističke akte.

    Zakon predviđa da će osuđeni biti držani u odvojenim objektima, bez prava na posjete osim ovlaštenog osoblja, dok će se pravne konsultacije odvijati isključivo putem videolinka. Egzekucije bi, prema tekstu zakona, trebale biti izvršene u roku od 90 dana od izricanja presude.

    Izrael vrlo rijetko primjenjuje smrtnu kaznu, a posljednje izvršenje bilo je 1962. godine, kada je pogubljen nacistički ratni zločinac Adolf Eichmann.

    Jedan od glavnih zagovornika zakona, ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir, ranije je više puta izazvao kontroverze nošenjem značke u obliku omče, simbolizirajući predložena pogubljenja. On je ranije izjavljivao da bi vješanje moglo biti “jedna od opcija”, zajedno s električnom stolicom ili, kako je naveo, “eutanazijom”.

    Prema izvještajima izraelskog javnog servisa KAN, nakon izmjena u parlamentarnoj komisiji, egzekucije bi se provodile vješanjem.

    Zakon također omogućava sudovima da izriču smrtnu kaznu bez zahtjeva tužilaštva i bez obaveze jednoglasne odluke, već prostom većinom. Vojni sudovi na okupiranoj Zapadnoj obali dobit će ovlasti za izricanje smrtnih presuda, uz mogućnost da ministar odbrane dostavi svoje mišljenje.

    Za Palestince osuđene u okviru ovog zakona, ograničava se mogućnost žalbe ili pomilovanja, dok bi osuđeni kojima se sudi unutar Izraela mogli dobiti kaznu doživotnog zatvora umjesto izvršenja smrtne kazne.

    Zakon je inicirala krajnje desna stranka Otzma Yehudit, a naišao je na oštre kritike opozicije koja upozorava da bi mogao predstavljati ozbiljnu eskalaciju kaznene politike.

    Vojni zvaničnici i pojedina ministarstva upozorili su da bi zakon mogao biti u suprotnosti s međunarodnim pravom i dovesti izraelske službenike u rizik od hapšenja u inostranstvu.

    Neposredno prije glasanja, Ben-Gvir je u govoru iz parlamentarne sale Knesset zakon opisao kao “dugo očekivan” i “izraz nacionalnog ponosa”.

    “Od danas će svaki terorista znati, i cijeli svijet će znati, da će država Izrael oduzeti život onome ko oduzme život”, poručio je on.

    Nakon usvajanja, dio poslanika je proslavio odluku, dok je izraelski premijer Benjamin Netanyahu glasao za zakon, ali bez javne reakcije tokom sjednice.

    Organizacije za ljudska prava najavile su pravne korake. Udruženje za građanska prava u Izraelu podnijelo je peticiju Vrhovnom sudu tražeći poništenje zakona.

    Palestinska samouprava ocijenila je usvajanje kao “opasnu eskalaciju”, tvrdeći da Izrael nema suverenitet nad palestinskom zemljom i da zakon predstavlja pokušaj legitimizacije vansudskih ubistava.

    Stručnjaci Ujedinjenih nacija ranije su upozorili da bi zakon kršio pravo na život i predstavljao diskriminaciju, dok je Evropska unija poručila da smrtna kazna narušava temeljna ljudska prava i zabranu torture.

    Organizacija Amnesty International također je pozvala izraelske zakonodavce da odbace prijedlog, upozoravajući na diskriminatornu primjenu.

    Britanija, Francuska, Njemačka i Italija izrazile su “duboku zabrinutost” zbog zakona, ocjenjujući da bi mogao narušiti demokratske principe.

    Klix.ba

    Foto: Reuters

    Podeli