Author: Denis Mavric

Nakon 15 mjeseci rata Izrael i Hamas postižu prekid vatre. Al Jazeera je istražila kako je rat utjecao na ljudske živote.

 

 

 Gotovo 1,9 miliona ljudi u Gazi je interno raseljeno, od kojih gotovo 80 posto živi u improvizovanim skloništima bez adekvatne odjeće ili zaštite od hladnoće.

Agencije UN-a procjenjuju da se gotovo pola miliona nalazi u područjima podložnim poplavama. Vlasti u Gazi su saopštile da je blizu 110.000 od 135.000 šatora koji se koriste kao skloništa u Pojasu Gaze dotrajalo i nisu adekvatni za upotrebu.

Na 7. kongresu Sandžačke demokratske partije (SDP) u aprilu 2024. za novog predsjednika izabran je Samir Lekić, nasljednik dugogodišnjeg predsjednika te partije, Rasima Ljajića.

Intervjuu za Bosnian News Service prilika je da ga bolje predstavimo i bosanskohercegovačkoj javnosti.

Kako je Samir Lekić, postao glas nove generacije mladih ljudi koji žele da preuzmu odgovornost u svoje ruke i da donošenjem odluka kreiraju budućnost, čelnik SDP-a odgovara u intervjuu za naš portal.

Bosnian News Service: Gospodine Lekiću, na političkoj sceni Srbije, a posebno Sandžaka, djelovalo je kao veliko iznenađenje vaš izbor za predsjednika Sandžačke demokratske partije, najjače političke organizacije u Sandžaku, posebno ako se uzmu u obzir vaše godine?  Kako bi vi mogli ocijeniti vaš izbor?

LEKIĆ: Svaki izbor, imenovanje predstavlja veliku čast, ali i veliku odgovornost, rekao bih i spremnost da se politički djeluje i realizuju ideje koje će biti od ključne važnosti za društvenu zajednicu. Ja sam po godinama relativno mlad, ali se politikom bavim veoma dugo, praktično ja sam rođen u Sandžačkoj demokratskoj partiji, u njoj sam načinio prve korake, odrastao i na njenim idejama sam vaspitavan, tako da sve ovo smatram jednim normalnim slijedom događaja. Ja sam dijete Sandžačke demokratske partije i ove čaršije.

Smatram i da neko ko je mlad treba po završetku školovanja da se aktivno uključi u sve tokove i preuzme na sebe odgovornost, da bude upravo tim mladim ljudima pokazatelj da se mora stati ispred i svojim djelovanjem mijenjati svijet i okruženje. Ne može biti iznenađenje da se kunemo u mlade ljude, da se njima ponosimo, a da ne dopustimo da upravo ti mladi ljudi pokažu svoju energiju, nove ideje i da svojim djelovanjem naprave nove i korenite promjene postojećeg stanja tako što će stvari unaprijediti i učiniti boljim. Rekao bih da je moje imenovanje na mjesto predsjednika SDP-a ali i predsjednika skupštine grada Novog Pazara primjer koji bi trebali da slijede najveće stranke u Evropi, jer nakon odličnih rezultata koje sam postigao tokom studija i nakon više od 10 godina radnog iskustva na različitim pozicijama, od čega sam skoro šest godina proveo na mjestu šefa kabineta gradonačelnika Biševca (Nihat), ovo je, rekao bih, logičan slijed događaja. Ja sam samo jedan od svih tih mladih ljudi koji posjeduju energiju i koji su spremni da pokažu šta znaju i koliko mogu.

Bosnian News Service: Kažete da ste odrasli i vaspitavani u Sandžačkoj demokratskoj partiji, partiji koja je iznjedrila velike političare. Je li to za vas teret ili podstrek?

LEKIĆ: Veoma je teško biti predsjednik stranke kada znate da su ispred vas bili političari koji su uradili velike i tako važne stvari ne samo za Bošnjake u Sandžaku, već i za cijelu Srbiju i regiju. Baviti se politikom u partiji čiji je osnivač i lider Rasim Ljajić je zaista teško, i to je poseban izazov. Nekada vam to može biti i olakšavajuća okolnost, jer su vam sva vrata unaprijed otvorena, ali je to i velika obaveza. Činiti dobra djela i velike stvari u političkom i svakom drugom smislu nakon Rasima Ljajića je zaista teško.

Naravno da mi on i danas savjetodavno u svemu pomaže, no ja pripadam generaciji mladih ljudi koji žele i da nešto urade makar to bilo i teško. To je poseban izazov. Da budete dobri. Da pomognete. Učinite. Stvorite. Realizujete. Ostvarite. Budete dio tima koji vodi grad i regiju. To je ono što nosi cijelu ovu novu generaciju čiji sam ja predstavnik, a svi mi smo proistekli iz politike i djelovanja gospodina, Rasima Ljajića i time se ponosimo.       

Bosnian News Service: Samir Lekić, pored ove političke porodice ima i onu prvu u kojoj je rođen, odrastao, vaspitavan, školovan…

LEKIĆ: Dobro ste kazali. Onu prvu. Porodica je osnov svega. Nekada ljudi koji se bave politikom zbog previše obaveza zanemare svoju prvu porodicu. Nadam se da se meni to nikada neće desiti. Ja sam sin Fadila Lekića i majke Šaćire koji su me vaspitali da živim u Novom Pazaru, gradu dobrih ljudi. Da uvijek budu ponosni na mene i da ja uvijek, bez obzira na sve mogu izaći na ulicu, mogu otići u kahvu i da nikad niko neće u mene uperiti prstom i nešto loše reći. Na žalost, ovo je prva godina svoga života koju provodim bez majke.

Kao dijete igrao sam fudbal na bolničkim livadama. Kupali smo se u istoj ovoj rijeci Jošanici koju sada koritimo. Sada kod svoje supruge Minele i svoje troje djece nalazim snagu kad se vratim kući. Taj osmijeh koji dobijem od njih ne može se opisati riječima. Kad idem kroz naselje u kojem živim poznajem svakog komšiju. Svaku kuću. I svi mene znaju kao što znaju da sam svima uvijek na raspolaganju. To je velika stvar koju ćete teško gdje naći u velikim gradovima. Doduše i to je odgovornost. Treba svima pomoći kojima je to potrebno, ali to je emanet koji sam prihvatio i ne žalim se.

Bosnian News Service: Više puta ističete u razgovoru, učinite, pomognete… da li je to smisao vašeg djelovanja u politici?

LEKIĆ: Između ostalog i to. Ja sam počeo svoje djelovanje i rad u društvenoj zajednici kroz humanitarni rad i udruženje “Otvorena ruka”. Kada pomognete drugome, makar to bio i osmjeh, utjeha, to je velika stvar. Vi time pokazujete da ste čovjek. Pokazujete da i u ovim hladnim vremenima možete biti čovjek. Ako hoćete možete ugrijati nečije srce. U Sandžaku ima dosta humanih ljudi koji žele da pomažu durgima kojima je to potrebno.

To je vjerovatno utkano i u vjeri, ali i patrijarhalnoj porodici koja baštini da komšiji uvijek treba pomoći. Ako vi jedete, a komšija nema da nahrani svoju djecu, džabe vam i vjera, i porodica i vaš imetak. Posebno oni koji se bave politikom moraju voditi računa o tome. Ljudima se mora osigurati osnovna životna egzistencija. Naravno ne možemo se mi svesti na humanitarnu organizaciju. Ljudima treba pomoći, ali je najbolja pomoć kada im omogućite da rade i da sami zarade svoj hljeb. Moja misija je da pomognem, onoliko koliko mogu, da svi građani Novog Pazara i Sandžaka imaju što bolje uslove za život.

Bosnian News Service: Šta bi onda bili vaši planovi u oblasti zapošljavanja i novih radnih mjesta?

LEKIĆ: Smatram da je najveća šansa projekt zapošljavanja u Sandžaku u okviru malih i srednjih preduzeća, porodičnih firmi. Njih moramo osnaživati i podržavati. Tu je i sadašnjost i budućnost. Mi moramo ovim preduzećima osigurati izvoz i tržište za plasiranje robe. Tim ljudima moramo pružiti poreske olakšice i na svaki drugi način ih stimulisati. U ovim ojačanim firmama treba tražiti šansu za zapošljavanje mladih ljudi. Svakako da veliki dio ide u inostranstvo. To je također realnost, jer ljudi idu za velikim ekonomijama i velikim šansama, za poslovima. Mi u oblasti zapošljavanja moramo učiniti ono što je u našim mogućnostima.

Turizam je potencijal koji nije dovoljno iskorišten i gdje treba puno ulagati. U toj grani ima dosta mogućnosti za zapošljavanjem i novim radnim mjestima, a mi smo u ovu privrednu granu uložili u poslednjih četiri ili pet godina više nego što je u prethodnih pedeset godina uloženo. Treba razvijati i ugostiteljstvo i tu upošljavati ljude. Među prvima smo po proizvodnji namještaja i tu treba također ulagati. Dosta mladih ljudi radi u oblasti tekstilne i obućarske djelatnosti ali i u prevozu. Proizvodnja zdrave hrane, posebno mesa može biti interesantna na prostoru Sandžaka. Voda je resurs budućnosti. Kao predsjednik Sandžačke demokratske partije sigurno ću se baviti svim ovim pitanjima u narednom periodu. Imamo veliki potencijal u mladim ljudima. Velika je energija prisutna samo to treba pravilno usmjeriti.

Izgradnja brzih saobraćajnica prema Novom Pazaru, prolazak autoputa, i nastavak izgradnje komunalne infrastrukture je nešto za šta se borimo, a to će, svakako, doprinijeti privrednom rastu naše regije.

Bosnian News Service: Iz vaših odgovora može se zaključiti da se dosta oslanjate na mlade?

 LEKIĆ: Svakako. Mladi su budućnost, ali moraju biti i sadašnjost. Potrebno je iskustvo starijih, provjerenih kadrova koji su se dokazali svojim rezultatima, ali buduća elita mora da se bazira na mladima. Mladi moraju biti uključeni u donošenje odluka. Mnoge odluke moraju i sami donositi. U tome je budućnost. Mladi moraju biti aktivni, moraju mijenjati svojom energijom stvari na bolje. Društvo mora dopustiti da mladi učestvuju, da kreiraju njihov budući život. Oni najbolje znaju kakva im treba budućnost.

Smatram da je potrebno od početka ulagati u mlade ljude. Pospješiti njihov talenat. Stipendirati najbolje učenike i studente. Ne možete samo čekati i nadati se da će oni ostati. Mladima se mora omogućiti svaki vid zapošljavanja i efektivna infrastruktura u koju će se uklapati i stvarati nove vrijednosti. Na taj način će oni ostati kod svojih kuća.

Ako tako ne bude mi ćemo se u narednim decenijama pretvoriti u društvo staraca. To se desilo već mnogim velikim državama i narodima. Mi sebi to ne smijemo dozvoliti, jer ako odu mladi ostat ćemo sami. Zapošljavanje mladih ljudi je gorući problem i to moramo rješavati uporno i efikasno. U našem fokusu je, također, i sport i izgradnja sportske infrastrukture, po čemu je Novi Pazar, sigurno, među prvih nekoliko gradova u Srbiji.

Bosnian News Service: Čini nam se da posebnu pažnju poklanjate i starijima…

LEKIĆ: Stari su dio našeg djelovanja u svakom pogledu. Ja polazim od svoje porodice. Od komšija. Rodbine. Svaki stariji čovjek mora živjeti dostojno. To je naša obaveza kao zajednice. Bavit ću se aktivnim uključivanjem starih u sva dešavanja u gradovima Sandžaka. Stari ne smiju biti zaboravljeni niti odbačeni. Posebno moramo uključiti i voditi brigu o starima na selima. Nije samo u pitanju da li oni imaju hrane, lijekova. Njima je potrebna i topla, ljudska riječ. Video sam da je starima najteža samoća. U meni će uvijek imati sagovornika. Treba još više angažovati i organizovati gerento-domaćice koje obilaze stare po stanovima i kućama. Klubovi za stare su nešto što pomažemo i što ćemo pomagati. Mi smo uvijek poštovali starije. To je i u mojoj duši. Tako sam vaspitan.

Bosnian News Service: Uključeni ste i u rad Bošnjačkog nacionalnog vijeća. Kako vidite rad i djelovanje ove institucije?

 

LEKIĆ: Bošnjačko nacionalno vijeće je krovna institucija svih Bošnjaka koji žive u Republici Srbiji. Čast i privilegija je biti vijećnik i biti dio tima koji se aktivno bavi ostvarivanjem prava Bošnjaka u oblasti jezika, obrazovanja, informisanja i kulture.

Sandžačka demokratska partija se od svog osnivanja bavila ostvarivanjem nacionalnih, ljudskih i političkih prava Bošnjaka. To je i moja svrha djelovanja i u Bošnjačkom nacionalnom vijeću i izvan njega. Ja volim svoj narod. Volim i poštujem svoje komšije Srbe. Nastojim da se uvijek i u svakom pogledu bavim kulturnim identitetom Bošnjaka. To je u mom srcu tako zapisano. Ljubav prema rodu i domu. Da nam narod vjeruje dokazali smo na posljednjim izborima za BNV gde je Sandžačka demokratska partija pobijedila i stekla epitet političkog predstavnika interesa Bošnjaka u Srbiji.

Bosnian News Service: Volite i sport. Često vas, kažu, viđaju na fudbalskim utakmicama.

LEKIĆ: Rekoh da sam prve fudbalske utakmice igrao na livadama pored fudbalskog stadiona u Novom Pazaru. Tako se nekad odrastalo. Volio se Pazar i nosio u srcu. Teško ćete danas naći Novopazarca koji ne voli fudbal. To je tradicija. Cijele generacije su odrastale uz fudbal. Tako je i cijelom Sandžaku. Uopšte sport je ovdje popularan. I to je dobro. Dobro je da se svi, a posebno mladi bave sportom. Tako odrasta zdrava nacija. U Sandžaku je ogroman broj sportista i to velikih. Ovdje i kolektivni i pojedinačni sportovi imaju višedecenijsku tradiciju. Mnogo smo ulagali u sport. Terene. To se mora nastaviti. Uostalom to će nam se kao narodu vratiti. Posebno ćemo pospješiti razvoj sporta u osnovnim i srednjim školama a mi smo jedan od rijetkih gradova koji posebno angažuje profesore fizičke kulture za osnovce do četvrtog razreda i za predškolce. Vrhunskim sportistima treba osigurati vrhunske uslove, ali i stipendije i sve druge vrste podrške.

Iskreno sada bih opet igrao fudbala na male goliće pored stadiona. Čini mi se da smo tada bili najsretniji.

Bosnian News Service: Šta biste izdvojili za kraj ovoga razgovora kao posebno bitno u vašem budućem djelovanju?

LEKIĆ: Nismo pomenuli dijasporu. To mi je veoma važno. Uspostaviti saradnju sa svima njima. Posebno privrednicima koji djeluju u tim zemljama. Oni su ostvareni i uspješni. Uspjeli su u velikim zemljama u teškom okruženju. Izborili se sami bez ičije pomoći. Oni su zaista veliki i jaki. Koliko bi oni tek nama mogli pomoći. Takvi ljudi su nam potrebni. Mi njima ne previše. Oni nama da u svakom pogledu.

Mi živimo u Srbiji i normalno je da prvo sarađujemo sa Beogradom. Mi moramo ostvariti i bolju saradnju sa Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom i Republikom Turskom. U svakom pogledu, a posebno na polju kulture i privrede.

Najbitnije mi je da mogu poslije završenog posla da se nasmijan vratim kući i zagrlim svoju porodicu. To je velika stvar. Onda znate da ste u toku dana uradili nešto dobro za ljude oko vas. Za rodbinu. Komšije. Zajednicu. Smisao mojeg djelovanja jeste u tome. Da činim dobra djela. Koliko ću u tome uspjeti ne znam, ali nijet mi je takav. Prihvatio sam emanet da vodim Sandžačku demokratsku partiju i da pomažem ljudima, da znanjem i energijom mijenjamo naše okruženje na bolje. Raditi, skupljati znanje i dalje ga prenositi među ljudima!

Zar nije uostalom svrha postojanja svakog čovjeka upravo u tome?

Izvor: ins.ba

 

Doktorand arhitekture i član gradskog veća  Novog Pazara, Aladin Zećirović, reagovao je na svom Facebook nalogu povodom izjava opozicije u vezi sa zagađenjem vazduha u gradu. Zećirović je osudio tvrdnje opozicionog funkcionera SPP-a Edina Numanovića da je gradska uprava „ključni krivac“ za ovaj problem, naglasivši da su preduzete brojne mere kako bi se poboljšao kvalitet vazduha.

U nastavku prenosimo njegovu objavu u celosti:

„Kad god se javi neki problem (a problem zagađenosti vazduha u gradu je, realno, problem svih nas), opozicija se služi čak i neistinama kako bi privukla pažnju na sebe i na jeftine načine prikupila političke poene. Osuđujem izjavu funkcionera opozicije kojom se sva krivica za zagađenje vazduha prebacuje na gradsku upravu sa navođenjem da je gradska uprava ‘ključni krivac’. U daljem tekstu ću objasniti sugrađanima kako se gradska uprava godinama unazad trudi da promeni ovo stanje.

Problem zagađenja vazduha prepoznat je kao problem koji se mora rešavati, te su u tu svrhu preduzeti brojni koraci i mere iz različitih sektora, sve u cilju smanjenja zagađenja vazduha. Izgradnja nove toplane na biomasu, rekonstrukcija svih postojećih kotlarnica u osnovnim i srednjim školama, kao i u svim sportskim dvoranama, proširenje toplovodne mreže, priključenje skoro svih javnih institucija na novu toplanu, sufinansiranje projekata energetske sanacije individualnih i javnih objekata kroz zamenu kotlova, fasada i stolarije, samo su neki od projekata u koje je uloženo više stotina miliona dinara. Uskoro će biti izgrađene nove, najsavremenije toplane u naseljima Lug i Jošanica, što će dodatno doprineti poboljšanju kvaliteta vazduha.

Takođe, na konferenciji opozicije navedeno je da su građani zbog 100.000 dinara uskraćeni za informacije o kvalitetu vazduha zbog ‘propadanja’ tendera za nabavku novih mernih uređaja. Ovo je, međutim, neistina, jer se nabavka nije odnosila na nove uređaje, već na monitoring vazduha na tri lokacije, sa uzorkovanjem i analizom, a nakon ponovljenog postupka zaključen je ugovor o pružanju usluga sa Institutom za javno zdravlje Kragujevac.

Da li je sve ovo dovoljno? Naravno da nije, ali se nadležni trude da kroz različite projekte doprinesu smanjenju zagađenja. Ipak, ovo nije dovoljno ako se svi stanovnici grada ne ponašaju odgovorno i ne daju svoj doprinos. Koliko god se inspekcijske službe trudile da sankcionišu neodgovorne pojedince, to često nije dovoljno jer grad broji 120 hiljada stanovnika i nije moguće konstantno vršiti nadzor nad svim objektima.

Molim sve građane da se ponašaju odgovorno i ne koriste za ogrev sve ono što je štetno po zdravlje sugrađana. Ovo je grad svih nas, i svi moramo krenuti od svog dvorišta – promeniti sebe i svoje navike, pa tek onda menjati svet oko sebe.“

Aladin Zećirović je završio osnovne studije arhitekture u Novom Pazaru sa prosečnom ocenom 9, master studije na Građevinsko-arhitektonskom fakultetu u Nišu sa prosečnom ocenom 10, dok je trenutno na doktorskim studijama na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, sa prosečnom ocenom 10. Radno iskustvo sticao je u privatnoj firmi kao projektant, dok je od 2021. godine angažovan u Gradskoj upravi na poslovima urbanističkog i prostornog planiranja.

Njegova objava dolazi u trenutku kada se u Novom Pazaru intenzivno govori o problemu zagađenja vazduha, a kako je naglasio, rešavanje ovog problema zahteva zajednički trud i odgovorno ponašanje svih građana.

 

U Srbiji ima 2,4 miliona građana registrovanih na portalu e-Uprava, koji koriste više od 350 različitih elektronskih usluga. U 2025. godini biće još dodatnih usluga koje bi trebalo da olakšaju i pojednostave život građana. Usluga digitalnog novčanika koji podrazumeva čuvanje ličnih dokumenata u elektronskoj formi najpre bi trebalo da bude omogućena za vozačku dozvolu i karticu zdravstvenog osiguranja, kaže za RTS direktor Kancelarije za IT i e-Upravu Mihailo Jovanović.

Jovanović navodi da se radi na tome da građani u potpunosti pređu na korišćenje mobilnih aplikacija kada je reč o administrativnim uslugama. Napominje da će e-Uprava prilagoditi sve aplikacije i pokrenuti jednu veliku.

Jovanović podseća da 1. februara počinje upis dece u vrtiće i da roditelji to mogu učiniti preko usluge e-vrtić, da ne moraju da idu na šaltere, da pribavljaju podatke, izvod iz matične knjige rođenih, potvrdu o zaposlenju i prebivalištu, već da sve to mogu uraditi elektronski.

Kada je reč o digitalnom novčaniku, Jovanović kaže da je to inicijativa koja se sprovodi na nivou Evropske unije i da će ona omogućiti građanima da čuvaju svoja dokumenta u elektronskoj formi.

Pre svega, to bi, kako najavljuje, do kraja godine trebalo da bude omogućeno za vozačku dozvolu i karticu zdravstvenog osiguranja. Direktor kancelarije za IT i e-Upravu očekuje da će to kasnije biti omogućeno i za ličnu kartu i pasoš.

Prema njegovim rečima, uvođenje te usluge zavisi i od Evropske unije, koliko će Brisel brzo prilagoditi svoje sisteme.

Ukazuje na to da će građanima koji ne žele dokumenta u elektronskom obliku, biti omogućeno da ona ostanu u fizičkom. Ipak, Jovanović savetuje da je mnogo sigurnije imati dokumenta u digitalnom novčaniku.

“To parče plastike može da se izgubi, može neko i da ukrade i da ga zloupotrebi. A u mobilnom telefonu je ipak to sigurnije jer koristimo različite metode prijavljivanja na te mobilne aplikacije koje podrazumevaju dva faktora. Dakle, morate da potvrdite svoj identitet i to je mnogo bezbednije i sigurnije”, naglašava Jovanović dodajući da će to biti moguće do kraja godine.

“Vrlo brzo, pa i do kraja godine”, ocenio je.

Direktor Kancelarije za IT i eUpravu ocenjuje i da je mnogo sigurnije imati ova dokumenta u mobilnim telefonima, te potvrdđuje da do zloušpotrebe teško može doći.

“Ako koristimo pristup koji zagovara elektronska uprava, da potvrdite svoj identitet sa mobilnog telefona, praktično ne može da dođe do zloupotrebe”, naveo je.

(Ubrzanje.rs/RTS)

 

Ilon Mask i njegov projekat Starlink nastavljaju da privlače pažnju stručnjaka i šire javnosti, ovoga puta predstavljanjem usluge Direct-to-Cell, koja, prema najavama, omogućavaju pozive s pametnog telefona gotovo s bilo kojeg mesta na planeti. Nije potrebno imati bazne stanice ili bilo kakav dodatni hardver – dovoljno je da mobilni telefon podržava LTE mrežu, koja predstavlja standard bežične komunikacije četvrte generacije (4G), a koji omogućava brži prenos podataka, stabilniju vezu i bolje korisničko iskustvo u poređenju sa prethodnim generacijama mobilnih mreža.

Tradicionalne mobilne mreže uveliko se oslanjaju na zemaljsku infrastrukturu, zbog čega mnoga područja ostaju bez pokrivenosti. Starlinkova satelitska mreža planira da reši taj problem. Prema zvaničnim podacima, Direct-to-Cell je testiran na raznim uređajima i trebalo bi da radi u zatvorenom prostoru, na otvorenom, pa čak i ispod krošnji drveća.

Nova funkcija navodno je univerzalno kompatibilna s većinom popularnih pametnih telefona, a prema dopisu poslatom američkoj Federalnoj komisiji za komunikacije (FCC), o čemu je izvestio MSN, uspešno je isprobana u različitim okruženjima — od urbanih do ruralnih sredina.

Odmah se, naravno, nameće pitanje hoće li i može li nova Starlinkova usluga ugroziti tradicionalne telekom operatere. Stručnjak za telekomunikacije i viši predavač na Univerzitetu Algebra Vedran Dakić misli da neće doći do ozbiljnog ugrožavanja poslovanja mobilnih kompanija.

Lansiranje satelita za ovu uslugu krenulo prošle godine

“Prvi razlog je da su operatori zapravo partneri u pokretanju takvih usluga. Drugi je što su satelitske komunikacije dobro ‘dodatno’ rešenje za pozive i poruke, ali nisu praktične za sve ostale usluge. Problem je u udaljenosti satelita, što povećava kašnjenje signala i smanjuje brzinu prenosa. Za operatere je satelitska veza tek treća opcija, osim ako ne postoji druga mogućnost.”

Dakić napominje da se sateliti potrebni za Direct-to-Cell nalaze u nižoj orbiti (oko 350 kilometara iznad Zemlje) u odnosu na druge, ali da njihov broj zasad nije dovoljan za široku, masovnu upotrebu.

“Ovo je više komplementarno rešenje za područja koja nemaju nikakvu pokrivenost, bilo da je postavljanje klasične mrežne infrastrukture preskupo ili nemoguće. Tako se stvaraju nove mogućnosti za razvoj u izolovanim krajevima. Ipak, s obzirom na ograničen broj satelita, ovo ne može pokriti sve korisnike.

S vremenom bi se mreža mogla proširiti, ali trenutno se radi o ograničenom broju satelita”, dodaje Dakić.

Uglavnom, možemo zaključiti da Starlinkova Direct-to-Cell usluga nudi novi pristup komunikaciji u područjima koja su dosad bila izvan dosega zemaljskih mreža.

Ipak, zbog tehničkih ograničenja i malog broja satelita, ne treba je smatrati zamenom za klasične mobilne mreže. Umesto toga, reč je o dodatnoj mogućnosti koju operatori mogu koristiti kako bi poboljšali pokrivenost na teško dostupnim lokacijama.

Za krajnje korisnike, posebno one u zabačenim krajevima, to bi moglo doneti značajnu promenu u dostupnosti osnovnih komunikacionih usluga.

Izvor: ubrzanje

Photo: ubrzanje/Shutterstock