Author: Denis Mavric

  • Almin Karamehmedović imenovan za predsjednika ABC Newsa

    Almin Karamehmedović imenovan za predsjednika ABC Newsa

    Sarajlija Almin Karamehmedović imenovan je za predsjednika ABC Newsa, jedne od najvećih TV mreža u Americi.

    Karamehmedović preuzima poziciju nakon što je Kim Goodwin objavila da planira da se povuče.

    Kao predsjednik, Karamehmedović će nadgledati svakodnevne operacije ABC Newsa i predvoditi timove koji stoje iza World News Tonight sa Davidom Muirom, Good Morning America, The View, 20/20, Nightline, ABC News Live i ABC News Studios.

    “Ovoj ulozi pristupam s velikim poštovanjem i poniznošću, ne samo prema stotinama kolega širom svijeta čiji neumorni doprinosi podstiču nepokolebljivo i nepristrasno izvještavanje ABC Newsa, već i prema gledaocima kojima služimo”, rekao je Karamehmedović.

    Pridružio se ABC Newsu kao montažer sa sjedištem u Londonu 1998. godine, a kasnije je postao jedan od prvih novinara koji je dobio pristup Tora Bori u Afganistanu, gdje se skrivao Osama bin Laden.

    Godine 2003. pridružio se američkoj vojsci tokom invazije na Irak, a 2005. godine je bio jedan od prvih novinara koji je otputovao u Sudan da bi izvještavao o genocidu.

    Vijest o imenovanju je objavio i njegov brat Belmin Karamehmedović, koji je direktor BHRT-a.

    “Ovo je fantastičan uspjeh kojim se mogu pohvaliti jako rijetki medijski profesionalci i zbog toga dijelim ovu vijest kako bih svoj ogroman ponos i sreću podijelio sa svim prijateljima i dobronamjernim ljudima! Majstore, prekuc’o si igricu, svaka ti čast, srce mi je k’o planina, moj duboki naklon i šešir do poda”, poručio je Belmin Karamehmedović.

    Izvor/photo screenshot: klix.ba

    D. M.

    Podeli
  • Procenjuje se da na Rogozni ima preko 150 tona zlata

    Procenjuje se da na Rogozni ima preko 150 tona zlata

    Kompanija „Zlatna reka Resources“ koja je produžnica australijske kompanije „Strickland“ u Srbiji vrši detaljna geološka istraživanja na Rogozni. Za to kompanija ima dozvolu izdatu od strane Ministarstva rudarstva i energetike i izdato rešenje o odobravanju prvog produženja istraživanja do septembra 2026. godine.

     

    „Bazirano na rezultatima dosadašnjih istraživanja, proračunato je da na projektu Rogozna ima pretpostavljenih resursa („inferred resources“) od 5,44 miliona unci zlato ekvivalenta“, naveli su iz kompanije u odgovoru Novoj ekonomiji.

     

    Kada se ova uobičajena mera za zlato preračuna, dolazi se do brojke od oko 154 tone dragocenog metala na ovom lokalitetu.

     

    Kako su naveli iz kompanije, intenzivniji radovi izvođeni su 1984. godine, kada je Geološki zavod izveo inicijalno istražno bušenje na ovom terenu, a „Projekat Rogozna“ je reaktiviran 2004. godine, kada su započeta intenzivnija istraživanja.

     

    Do danas se nekoliko istraživačkih kompanija oprobalo na ovom prostoru i dalo svoj doprinos stepenu istraženosti.

     

    Od jula 2020. godine, „Zlatna Reka Resources d.o.o.“ vodi detaljna geološka istraživanja na Rogozni.

     

    „Ukoliko privredno društvo ispuni svoje obaveze prema Ministarstvu rudarstva i energetike, odnosno izvede minimalno 75 odsto od predviđenih istražnih radova datih u projektu geoloških istraživanja, a na osnovu koga je privredno društvo i dobilo pravo na produžetak istraživanja, privrednom društvu se može odobriti drugo produženje istražnog perioda (na rok od dve godine), nakon čega se privrednom društvu ostavlja period od dve godine za izradu elaborata o rezervama, koji je preduslov za podnošenje zahteva za ekploatacionu dozvolu“, navela je kompanija u odgovoru Novoj ekonomiji.

     

    Dakle, kako su dodali iz kompanije, ukoliko rezultati geoloških istraživanja budu pozitivni, i svi propisani uslovi prema Ministarstvu ispunjeni, a utvrde se rezerve mineralnih sirovina koje se mogu ekonomski eksploatisati, i koje se kao takve verifikuju od strane državne komisije za rezerve (koja izdaje potvrdu o overenim rezervama), privredno društvo može podneti zahtev za eksploatacionu dozvolu Ministarstvu rudarstva i energetike može podneti najranije sredinom 2030. godine.

     

    Da se na prostoru Rogozne vrše ova istraživanja potvrdili su i iz Ministarstva rudarstva i energetike za Novu ekonomiju.

     

    Kako je navedeno, Ministarstvo „prati realizaciju projekata i vrši inspekcijski nadzor u smislu sprovođenja i poštovanja zakonskih odredbi definisanih izdatim rešenjima“.

     

    „Jedna od obaveza nosioca istraživanja je i da dostavlja zakonom propisanu dokumentaciju u smislu izveštavanja o rezultatima geoloških istraživanja“, naveli su iz Ministarstva i dodali da konkretno „Zlatna reka“ izveštava Ministarstvo o izvršenim istraživanjima na odobrenim istražnim poljima kao i da dosadašnji rezultati ukazuju „na određenu potencijalnost ovog lokaliteta“.

     

    Iz Ministarstva rudarstva i energetike Srbije napomenuli su da se nakon završetka istraživanja, ukoliko rezultati pokažu da se na lokalitetu detektovana količina rude može definisati kao bilansna, radi Elaborat o rezervama i resursima istraživanog lokaliteta, koji podleže daljoj proceduri pred nadležnom Komisijom Ministarstva.

     

    „Tek kada Komisija donese odluku o verifikaciji rezervi, Ministarstvo rudarstva i energetike izdaje rešenje, potvrdu o utvrđenim i overenim rezervama i resursima i tek tada se može sa sigurnošću govoriti o tačnoj količini i kvalitetu rezervi i resursa na određenom prostoru“, navelo je Ministarstvo i dodalo da istražna prava ne znače i eksploataciju, kao i da je „put do otvaranja rudnika dug i po nekoliko decenija“.

    Da istraživanje područja Rogozne nije ništa novo i da se to radi decenijama unazad naveo je nedavno i zamenik direktora Geološkog zavoda Srbije Predrag Mijatović u razgovoru za Novu ekonomiju.

     

    „Kakve rezultate su postigli do sada osim njih i Ministarstva niko ne zna, jer su oni dužni da godišnje izveštaje predaju Ministarstvu. Dosta firmi se do sada izmenilo, i nije jedna ista firma istraživala taj prostor“, rekao je on.

     

    Dodao je da se prave količine zlata mogu tek saopštavati kada se istraživanje u potpunosti završi i kada se uradi elaborat o rezervama koji se podnosi Ministarstvu rudarstva i energetike.

     

    Prema njegovim rečima, tada zaseda komisija koja odlučuje o tome da li će elaborat biti prihvaćen ili ne. Ukoliko bude prihvaćen, kompanija dobija potvrdu od države da se na tom prostoru nalazi ležište sa određenim količinama rude koje će služiti za dalje projektovanje u rudarstvu, procene studija uticaja na okolinu i to da ležište u jednom trenutku postane rudnik.

     

    Kako izgleda proces istraživanja ruda u Srbiji?

    Kada kompanija želi da radi istraživanje na određenom području, ona najpre mora da dobije dozvolu, odnosno „istražno pravo“ koje se podnosi Ministarstvu i potrebno je da se uradi projekat geoloških istraživanja.

     

    „Taj projekat mora u sebi da sadrži uslove pod kojima se mogu izvesti geološka istraživanja ali uslove koje izdaju Zavod za zaštitu prirode i Zavod za zaštitu spomenika. Ako ta dva mišljenja nisu ugrađena u projekat istraživanja i ako ne postoje potvrde ili izveštaji Ministarstvo ne prihvata takav projekat“, tvrdi Mijatović.

     

    Na takav projekat nadležno ministarstvo izdaje istražno pravo za prostor za koji se zahteva i metalične sirovine.

     

    „Taj prostor ne može da bude veći od 100 kilometara kvadratnih. Sama istraživanja imaju više nego minimalan uticaj na životnu sredinu i na sve što se prikupi na terenu tokom istraživanja. To su sve mali prečnici kada je u pitanju bušenje koji ne prave nikakvu štetu“, dodao je Mijatović u razgovoru za Novu ekonomiju.

    Podeli
  • WHO proglasio epidemiju majmunskih boginja globalnom zdravstvenom krizom

    WHO proglasio epidemiju majmunskih boginja globalnom zdravstvenom krizom

    “Vanredna situacija za javno zdravlje od međunarodnog značaja je najviši nivo alarma prema međunarodnom zdravstvenom pravu“, rekao je šef WHO Tedros Adhanom Ghebreyesus.

     

    Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je situaciju sa majmunskim boginjama vanrednim stanjem za javno zdravlje od međunarodnog značaja, javlja Anadolija.

    “Vanredna situacija za javno zdravlje od međunarodnog značaja je najviši nivo alarma prema međunarodnom zdravstvenom pravu“, rekao je šef WHO Tedros Adhanom Ghebreyesus na društvenoj mreži X te dodao:

    “Usklađeni su savjeti Odbora za hitne slučajeve meni i @AfricaCDC, koji je juče proglasio vanrednu situaciju za javno zdravlje regionalne bezbjednosti.”

    Od početka 2024. godine, više od deset afričkih zemalja prijavilo je bolest, koja se prenosi bliskim kontaktom, a Demokratska Republika Kongo ima više od 90 posto prijavljenih slučajeva.

     

    Osip i simptomi slični gripi

    Prema WHO-u, majmunske boginje uzrokuju osip i simptome slične gripi.

    “WHO je posvećen u danima i nedjeljama koje su pred nama da koordiniše globalni odgovor, blisko sarađujući sa svakom od pogođenih zemalja i koristeći naše prisustvo na terenu, da spriječi prenos, liječi zaražene i spasi živote”, rekao je Ghebreyesus.

    WHO je razvio regionalni plan odgovora, koji zahtjeva početnih 15 miliona dolara.

    “Oslobodili smo 1,45 miliona dolara iz fonda WHO-a za vanredne situacije, a planiramo još u narednim danima. Također apelujemo na donatore za finansiranje ostatka plana odgovora”, kazao je Ghebreyesus.

    Izvor: Al Jazeera

    Izvor slike: (REUTERS/Arlette Bashizi/File Photo)/Screenshot Al Jazeera

     

    D. M.

    Podeli
  • Prošle godine zbog vrućine u Evropi umrlo 47.690 ljudi

    Prošle godine zbog vrućine u Evropi umrlo 47.690 ljudi

    Tim istraživača je koristio podatke Eurostata o 96 miliona smrtnih slučajeva kako bi procijenio koliko ih je 2023. bilo povezano s vrućinom u 823 regiona, odnosno 35 evropskih zemalja.

    Stručnjaci procjenjuju da je više od 47.000 ljudi umrlo od posljedica visokih temperatura u Evropi 2023. godine, do sada najtoplije otkako postoje mjerenja. Ta brojka je objavljena u studiji o modeliranju objavljenoj u časopisu Natural Medicine.

     

    Međutim, međunarodna istraživačka grupa predvođena Institutom za globalno zdravlje iz Barcelone također je zaključila da se društvo prilagodilo visokim temperaturama.

    Tim je koristio podatke Eurostata o 96 miliona smrtnih slučajeva kako bi procijenio koliko ih je 2023. bilo povezano s vrućinom u 823 regiona, odnosno 35 evropskih zemalja.

    Najveća stopa smrtnosti zabilježena 2022.

    Prema procjenama, prošle godine je 47.690 smrtnih slučajeva u Evropi bilo povezano s visokim temperaturama. Ovo je druga najveća stopa smrtnosti od kada su takva mjerenja počela 2015. godine. Najveća stopa zabilježena je 2022. godine.

    Istraživači su otkrili da zemlje u južnoj Evropi imaju najveću stopu smrtnosti zbog vrućine. Grčka (393 smrtna slučaja na milion stanovnika), Bugarska (229), Italija (209) i Španija (175) zauzele su četiri prva mjesta u procjeni. Poređenja radi, stopa u Njemačkoj iznosila je 76 smrtnih slučajeva na milion stanovnika 2023. godine.

    U konkretnim brojkama, istraživačka grupa procjenjuje da je 2023. godine broj smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom u Italiji bio manji od 12.750, a u Njemačkoj 6.376.

     

    Izvor: Al Jazeera

    D. M.

     

    Podeli
  • Izraelski oficiri: Izraelska vojska daleko od pobjede u Gazi

    Izraelski oficiri: Izraelska vojska daleko od pobjede u Gazi

    U februaru je izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao da je “pobjeda na dohvat ruke”.

    Izraelski oficiri: Izraelska vojska daleko od pobjede u Gazi

     

    Približno 100 izraelskih oficira u pismu je navelo da je izraelska vojska još daleko od pobjede u Pojasu Gaze koja je na meti kontinuiranih izraelskih napada od 7. oktobra prošle godine, piše agencija Anadolija.

    “Proteklih dana bili smo zaprepašteni ponovljenim izjavama visokih vojnih zvaničnika da je pobjeda na dohvat ruke i da je moguće preći u fazu preciznih racija. Mi, koji smo došli s terena, dobro znamo da je situacija još daleko od pobjede”, navodi se u pismu koje su oficiri potpisali i poslali načelniku Generalštaba Izraelske vojske Herziju Haleviju.

    Oficiri su rekli da palestinske frakcije otpora i dalje imaju prekogranične sposobnosti poput bespilotnih letjelica, eksplozivnih dronova i minobacača.

    “Pobjeda ne izgleda ovako”, poručili su izraelski oficiri.

    U februaru je izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao za ABC News da je “pobjeda na dohvat ruke”.

    Optužbe za genocid

    Najmanje 10.000 izraelskih vojnika je ubijeno i ranjeno od izbijanja sukoba u Gazi 7. oktobra, objavili su izraelski mediji prošle sedmice.

    Kršeći rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a, kojom se zahtijeva hitan prekid vatre, Izrael se suočio s međunarodnom osudom usred svoje kontinuirane ofanzive na Gazu od napada palestinskog pokreta Hamas 7. oktobra 2023. godine.

    U izraelskim napadima od tada je ubijeno blizu 39.800 Palestinaca, uglavnom žena i djece, a povrijeđeno više od 92.000.

    Izrael je optužen za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), koji mu je naredio da odmah obustavi svoju vojnu operaciju u južnom gradu Rafahu, gdje je više od milion Palestinaca potražilo utočište od rata prije nego što je napadnut 6. maja .

    Izvor: Al Jazeera 

    Screenshot photo: Al Jazeera,  (Reuters/ Ricardo Moraes)

    D. M.

    Podeli