Author: Katarina Radovic

  • Akcize niže, pritisak veći – koliko dugo Srbija može da drži cene goriva pod kontrolom

    Akcize niže, pritisak veći – koliko dugo Srbija može da drži cene goriva pod kontrolom

    Smanjenje akciza na gorivo donelo je privremeno olakšanje građanima i privredi, ali stručnjaci upozoravaju da mere “kupuju vreme”, a konačni ishod zavisi od globalnog tržišta nafte. Ističu da, ukoliko energetska kriza potraje, verovatno će doći do rebalansa budžeta. Poručuju i da trenutno nema razloga za strah od nestašica, ali i da imamo četiri prednosti u odnosu na ostatak Evrope.

    Cena benzina u narednih sedam dana iznosiće 188 dinara, a dizela 212 dinara, zahvaljujući odluci države da akcize smanji za čak 61 odsto. Istovremeno, najavljene su i dodatne mere – povoljniji dizel za poljoprivrednike i korišćenje robnih rezervi, kako bi se očuvala stabilnost snabdevanja.

    Stručnjaci, međutim, upozoravaju da je reč o kratkoročnim rešenjima u uslovima globalne energetske krize.

    Energetski stručnjak Željko Marković ističe da su mere države već donele konkretan efekat na cene.

    “Akcize su sada smanjene za 60 odsto i to pravi nekih 30 do 40 dinara po litru goriva”, navodi Marković.

    Dodaje da je razlika u odnosu na Evropu i dalje značajna, ali da prostor za dalje pojeftinjenje praktično ne postoji.

    “To su mere koje u suštini kupuju vreme zbog svetske naftne krize i velikog rasta cena”, objašnjava Marković.

    Prema njegovim rečima, trajanje ovakvog modela direktno zavisi od stanja na globalnom tržištu i budžetskih mogućnosti države.

    Na pitanje koliko kapaciteta ima država da sprovodi ovakve mere, Marković kaže da je to pitanje za državne organe.

    “To sada već država mora da kaže, jer prihodi budžeta zavise od tih mera. Koliko je država spremna i koliko ima rezerve da ima smanjen prihod u budžetu, a da obezbedi normalno funkcionisanje države. To je to vreme”, dodaje Marković.

    Iz Privredne komore Srbije upozoravaju da smanjenje akciza ima visoku cenu za javne finansije.

    “Ukoliko potraje ova situacija i ukoliko bude moralo više nedelja ili meseci da se odustane od tih prihoda od akciza, moguće je da se desi rebalans budžeta, odnosno izmena zakona o budžetu kako bi se uskladili prihodi i rashodi. Što bi verovatno značilo i povećanje tog deficita koji je za ovu godinu inicijalno planiran na 3 odsto”, kaže Bojan Stanić iz PKS-a.

    Ipak, naglašava da je reč o globalnom šoku koji pogađa sve zemlje, kao i da se ovo neće ugroziti kreditni rejting zemlje.

    “To nije posledica unutrašnjih problema, već nečega što dolazi spolja i preliva se na nas”, ističe Stanić.

    RTS

    Podeli
  • Godišnjica pada helikoptera, 11 godina sećanja i tuge

    Godišnjica pada helikoptera, 11 godina sećanja i tuge

    Na današnji dan, pre 11 godina, u padu vojnog helikoptera Mi-17 u širem reonu aerodroma „Nikola Tesla“ u Surčinu poginulo je sedmoro ljudi – četvoročlana posada, lekar i anestetičar, kao i beba stara tek pet dana – koji su, te noći, poleteli u složenim meteorološkim uslovima. Te martovske večeri, helikopter je angažovan kako bi zdravstveno ugroženu bebu iz porodice Ademović Novog Pazara prevezao od Raške do Beograda na lečenje. Mediji su javljali da je sleteo, ali helikoptera na aerodromu nije bilo. Helikopter je pao kod Surčina, na oko kilometar od aerodroma i niko nije preživeo.

    Te noći poginuli su u transportnom helikopteru Vojske Srbije pilot major Omer Mehić, pilot kapetan Milovan Đukarić, zastavnik Nebojša Drajić, mehaničar letač Ivan Miladinović, lekar Dževad Ljajić, anesteziolog Miroslav Veselinović i beba iz porodice Ademović od nekoliko dana, koju su pokušali da spasu.

    Tog 13. marta pre 11 godina niko u Novom Pazaru ne želi da se seća a prijatelji poginulih Novopazaraca ne zaboravljaju svoje bliske kolege, komšije, prijatelje.

    Članovi humanitarnog udruženja “Otvorena ruka” svake godine evociraju uspomene na njihovog člana i prijatelja doktora Dževada Ljajića.

    Pre sedam godine na zgradi srednje Medicinske škole “Dva heroja” u Novom Pazaru postavljena je spomen ploča Ljajiću i Veselinoviću na kojoj je ispisana poruka „Ono što činimo za života odjekuje u večnosti“.

    Osnovna škola u Dugoj Poljani, gde je rođen Ljajić, od pre četiri godine nosi ime “Dr Dževad Ljajić”.

     

     

    Podeli
  • Slab odziv u akciji davanja krvi

    Slab odziv u akciji davanja krvi

    Održana je još jedna akcija dobrovoljnog davanja krvi u kojoj je prikupljeno manje od 20 jedinica krvi. Slabiji odziv posledica je Ramazana i Vaskršnjeg posta a iz Instituta za transfuziju krvi Srbije apeluju na one koji ne poste i koji su zdravi da iskoriste akcije svakog utorka kako bi broj prikupljenih jedinica bio veći. Na mesečnom nivou novopazarskoj Opštoj bolnici potrebno je više 130 jedinica krvi.

    “Što se tiče ovog vremena, sada u vreme i Ramazana i vaskršnjeg posta, zadovoljni smo odzivom. Ono što je mnogo bitnije jeste poruka koja se šalje. Mi smo stalno tu, zato što je krv lek i nema je – ne pravi se, ne proizvodi se, ne prepisuje se na recept. Ovo je jedini način da do nje dođemo. Ljudi se odazivaju uprkos svemu tome, dolaze u skladu sa svojim mogućnostima. Dobro je, ljudi dolaze i daju krv, i to je najvažnije. Oni sada znaju, i nadam se da će se to nastaviti u tom pravcu, da imamo kontinuitet, da znaju da smo svakog utorka ovde u Domu omladine i da mogu da dođu da daju krv kada žele. Ovo je poruka, naravno, za sve one koji ne poste – da se sete da je život danas brz, da ima mnogo obaveza i da svi imaju pravo da žive svojim tempom” – kaže Dušan Serafimović iz Instituta za transfuziju krvi Srbije.

    Zato je, kaže, Serafimović važno da imamo stabilne rezerve krvi.

    “Možda zvuči preterano, ali kao davalac krvi gledam na to da od stabilnih rezervi krvi zavisi funkcionisanje čitavog zdravstvenog sistema. To je glavna poruka i apel – ovde ljudima u Novom Pazaru, ali i svima drugima koji mogu da daju krv, punoletnima od 18 do 65 godina, da se sete da to učine makar jednom u šest meseci. Neki cilj je da dođemo do proseka od oko 50 jedinica po akciji. Mi se držimo evropskog proseka, koji iznosi oko 3 odsto u odnosu na ukupan broj stanovnika. Ako posmatramo kroz tu prizmu, Novi Pazar je grad sa preko 100.000 stanovnika. Po toj logici trebalo bi da se prikupi oko 3.000 jedinica krvi godišnje. Međutim, mislim da bi i oko 2.500 jedinica godišnje bilo sasvim zadovoljavajuće” – kaže Serafimović.

     

    Podeli
  • Koncert hora “Đulistan” posle 11 godina

    Koncert hora “Đulistan” posle 11 godina

    Novopazarski hor ilahija i kasida “Đulistan” održaće koncert u četvrtak u foajeu Kulturnog centra nakon 11 godina od poslednjeg nastupa. Osnivač hora i dugogodišnji rukovodilac Aladin Imamović istakao je da koncert prilika da se zajedno evociraju uspomene, da se uz najlepše ilahije i najlepše vokale provede jedno veče u divnom raspoloženju i da se najave nova i veća druženja u budućnosti.

    “Naš prvenstveni cilj bio je da sebi ugodimo, da napravimo jednu priču koja je prava ramazanska priča. Nekako smo vezani za Ramazan i Bajrame, jer smo upravo u tom duhu i nastali pre 22 godine. Cilj nam je bio da se mi, kao ekipa koja je tokom svih tih 22 godine nastupala pod imenom Đulistan, okupimo iz svih generacija i prvenstveno sebi priuštimo jedno lepo druženje i uživanje. Međutim, to se onda izrodilo u koncert za prijatelje, koncert za dušu. Ovaj foaje u kome se trenutno nalazimo, duboko verujem, biće mali za sve one koji su zainteresovani da ponovo vide i čuju Hor Đulistan” – istakao je koordinator hora “Đulistan” Aladin Imamović i dodaje da je prošlo skoro deset godina odposlednjeg “Đulistanovog” nastupa uživo.

    “To je bio veliki koncert na Gradskom šetalištu, kada smo obeležavali jedan naš jubilej. Danas smo ponovo ovde i možda pravimo uvertiru za jedan još veći koncert, koji bi trebalo da objedini još veći broj članova Đulistana. Ono što mogu da obećam jeste da će oni koji budu ovde doživeti jedno posebno emocionalno putovanje – religiozno i duhovno, ali i putovanje kroz vreme koje je obeležio jedan proizvod kakav je Hor Đulistan. To je, zapravo, proizvod svih nas, mesto okupljanja ne samo ljudi koji su bili na sceni, već i mnogih koji su se identifikovali sa tom pričom i voleli je. Ovo je prilika da zajedno evociramo uspomene, da uz najlepše ilahije i najlepše vokale provedemo veče u divnom raspoloženju i možda najavimo neka nova i veća druženja u budućnosti”  – rekao je Imamović.

    KOncert hora “Đulistan” zakazan je za četvrtak u 21h, ulaz je besplatan a organizatori veruju da će foaje Kulturnog centra biti premali za sve poštovaoce ovog hora.

    Podeli
  • U toku prikupljanje informacija radi sačinjavanja Programa korišćenja sredstava Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine

    U toku prikupljanje informacija radi sačinjavanja Programa korišćenja sredstava Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine

    Odeljenje za zaštitu životne sredine, protivpožarnu zaštitu, bezbednost i zdravlje na radu obaveštava građane, zainteresovane organe i organizacije, da je u toku prikupljanje informacija radi sačinjavanja predloga Programa korišćenja sredstava Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine grada Novog Pazara za Budžetsku 2026. godinu kojim su planirana sredstva u iznosu od 22.000.000,00 dinara.

    Program korišćenja sredstava Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine grada Novog Pazara za 2026. godinu za osnovu ima uređenje životnog prostora građana Novog Pazara, jačanje ekološke svesti, edukaciju stanovništva i pokretanje individualnih inicijativa.

    Molimo zainteresovanu javnost, da svoje predloge dostavi u pisanoj formi ili usmeno do 17.03.2026. godine Odeljenju za zaštitu životne sredine, PPZ, bezbednost i zdravlje na radu u Gradskoj upravi za izborne i poverene poslove, ul. Stefana Nemanje br.2, kancelarija br. 102, na prvom spratu.

    Javna debata povodom pripremanja programa, održaće se 17.03.2026. godine u prostorijama Kulturnog centra sa početkom u 11.00 h, ovim putem pozivamo zainteresovanu javnost da neposredno uzme svoje aktivno učešće u pokretanju ekoloških inicijativa, kako bi se pravovremeno predlozi, razmotrili i uvrstili u predlog programa za Budžetsku 2026. godinu.

     

    Podeli