Author: Katarina Radovic

  • Razgovori sa Crnom Gorom jeftiniji za četvrtinu

    Razgovori sa Crnom Gorom jeftiniji za četvrtinu

    Sledeće nedelje bi trebalo da bude potpisan regionalni sporazum o romingu među zemljama Zapadnog Balkana, što bi donelo i značajan pad cena. Tatjana Matić: Potpuno ukidanje rominga u našem regionu predviđeno najkasnije do jula 2021. godine.

    SRBIJA će 4. aprila u Beogradu, kako se nadležni nadaju, potpisati regionalni sporazum o romingu sa zemljama Zapadnog Balkana, čime će znatno biti smanjene cene u regionu. Do 1. jula 2021. godine, cena razgovora u regionu trebalo bi da košta isto kao i u domaćem saobraćaju.

    Kako nam je ispričala Tatjana Matić, državna sekretarka u Ministarstvu telekomunikacija, sporazum u okviru “Digitalne agende za Zapadni Balkan” obavezuje potpisnike da ne prelaze maksimalno utvrđene maloprodajne i veleprodajne cene roming usluga. Operateri u regionu Zapadnog Balkana trebalo bi da smanje troškove rominga, kako bi omogućili potrošačima da koriste usluge elektronskih komunikacija izvan dometa svoje mreže, bez plaćanja visokih naknada.

    – U prvoj godini prelaznog režima, sporazum će za građane Srbije značiti smanjenje cena razgovora u romingu za 27 odsto u odnosu na postojeći sa Crnom Gorom, Severnom Makedonijom i Bosnom i Hercegovinom – objašnjava Matićeva. – Za roming u Albaniji umanjenje je čak 85 odsto. Prelazni režim za usluge u romingu će važiti od 1. jula ove godine i trajati do 30. juna 2021. Za građane Srbije cena jednog minuta razgovora neće prelaziti 22,4 dinara bez PDV, odnosno sedam dinara za SMS poruku i 21,2 dinara za prenos podataka po megabajtu.

    Prema rečima Tatjane Matić, Beograd je uložio velike napore da do Sporazuma o romingu dođe.

    – Ukoliko političke prilike to budu dozvoljavale, svakako će dokument biti potpisan naredne nedelje – rekla je Matićeva. – Mnogo važnije od datuma i mesta potpisivanja, međutim, jeste to što je dogovor postignut i što će svakako biti realizovan. Najkasnije do 1. jula 2021, maksimalne maloprodajne cene rominga u regionu Zapadnog Balkana biće dovedene do nivoa cena u skladu sa pravilom “kao kod kuće”, koje se primenjuje u Evropskoj uniji.

    U Ministarstvu telekomunikacija ističu da se sporazum u okviru “Digitalne agende za Zapadni Balkan” odnosi na celokupnu teritoriju Zapadnog Balkana i podjednako obavezuje potpisnike da ne prelaze maksimalne utvrđene maloprodajne i veleprodajne cene roming usluga.

    Inače, ukidanje rominga za zemlje Zapadnog Balkana nije bilo samo ekonomsko pitanje, već i političko. I ministar Rasim Ljajić ranije je govorio da Evropska komisija očekuje da na proleće ove godine bude potpisan sporazum o ukidanju rominga za Zapadni Balkan. I da je to i pitanje politike i statusa Kosova u tome.

    STRUČNjACI objašnjavaju da mobilni operateri ne žele da se odreknu profita od rominga, pa je zbog toga i sama Evropska komisija trpela pritiske kada je odlučila da se ukine ova usluga na teritoriji EU. Kasnije je traženo da se to uradi i u zemljama Zapadnog Balkana.

    Novosti

    Podeli
  • Konkurs za prijem dva nova vatrogasca u Novom Pazaru

    Konkurs za prijem dva nova vatrogasca u Novom Pazaru

    Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je konkurs za upis 200 polaznika za osnovnu obuku vatrogasno-spasilačkih jedinica. Za Vatrogasno-spasilački bataljon u Novom Pazaru predvidjena su dva a Tutinu jedno radno mesto.

    Pravo prijave imaju državljani Srbije, starosti između 19 i 30 godina, sa završenom srednjom školom i prebivalištem na teritoriji Novog Pazara. Kandidati bi trebalo da poseduju vozačku dozvolu za C kategoriju ili da se obavežu da će je steći za godinu i po dana. Pre početka obuke, budući vatrogasci moraju proći bezbednosnu proveru, kao i zdravstveni i psiho-fizički test.

    Konkurs traje 15 dana, a prijave se podnose nadležnoj policijskoj upravi.

    Predstavnici lokalne samouprave Novog Pazara u oktobru prošle godine su od Ministarstva unutrašnjih poslova tražili su da se poveća broj vatrogasaca u ovom gradu i da se poboljša njihova opremljenost. Od tada su novopazarski vatrogasci dobili jedan novi kamion, a očekuje se još jedan, polovan, donacija udruženja “Blazing to Serbia” iz Velsa.

     

    Podeli
  • Građanima po 1.300 dinara od Aerodroma 16. aprila

    Građanima po 1.300 dinara od Aerodroma 16. aprila

    Građani koji poseduju akcije Aerodroma “Nikola Tesla” dobiće po 1.300,87 dinara dividende za svaku deonicu 16. aprila ove godine, saznaje “Blic”.

    Pravo na dividendu imaće akcionari koji su akcije Aerodroma imali u vlasništvu na dan 31. decembra 2018. godine, a po osnovu ugovora o koncesiji za aerodrom sa francuskom kompanijom “Vansi erports”. Državi, koja u Aerodromu “Nikola Tesla” poseduje 83,5 odsto vlasništva, sleduje bruto iznos po akciji, 1.530,44 dinara, a malim akcionarima se on umanjuje za 15 odsto poreza na dividende. Tako dolazimo do pomenutih 1.300,87 dinara.

    Akcijom Aerodroma juče se na Beogradskoj berzi trgovalo po ceni od 830 dinara. Najveću cenu u prethodnih godinu dana akcija ove kompanije je dostigla krajem decembra 2018. kada je vredela 1.956 dinara.

    Besplatne akcije Aerodroma “Nikola Tesla” u svom vlasništvu je zadržalo je više od dva miliona građana. Oni su od države dobili po jednu deonicu ove kompanije u februaru 2011. godine.

    Prethodno je početkom 2010. godine građanima podeljeno i po pet akcija Naftne industrije Srbije, čija je nominalna vrednost bila 500 dinara. Pravo na besplatne akcije javnih preduzeća imalo je 4,8 miliona građana, koji su ovim hartijama mogli da trguju na Beogradskoj berzi.

    Blic

    Podeli
  • Otac nastradalog Ernada Bakana: Za nas je Ernadova smrt ubistvo, do sada nemamo nijednu informaciju o vozaču

    Otac nastradalog Ernada Bakana: Za nas je Ernadova smrt ubistvo, do sada nemamo nijednu informaciju o vozaču

    Prošlo je više od tri nedelje od kakao je mladog Ernada Bakana iz Novog Pazara na sred pešačkog prelaza u Zemunu pokosio automobil a o vozaču se od tada u javnosti nisu pojavile nikakve informacije. Ni porodici nije saopšteno ko je ubio njihovog sina i brata. Zato su mnogi u Novom Pazaru revoltirani i najavljuju ulične proteste ukoliko se ne otkrije identitet vozača.

    Mirsat Bakan otac nesrećno poginulog mladića Ernada Bakana (19) koga je 4.marta ove godine udario automobil na pešačkom prelazu u Ulici cara Dušana u Zemunu, nakon čega je mladić umro, održao je konfrenciju za medije u Novom Pazaru, jer, kako tvrdi, niko ga već skoro mesec dana ne obaveštava o otme kako napreduje istraga i da li je počinilac uhapšen i saslušan.

    Bakan je na konferenciji za medije rekao da ne može da veruje da do sada, nema nijednu informaciju o identitetu počinioca teške saobraćajne nesreće i da sumnja da se mnoge stvari od njega sakrivaju.

    “Osim otpusne liste iz bolnice i izvoda iz matične knjige umrlih nemamo apsolutno niti jedan dokument o smrti našeg deteta, niti jedno slovo, niti jednu izgovorenu reč, ništa. Kao da nam je duh ubio sina i nestao, odlepršao. Jedino što znamo je da je vozač, navodno, godinu dana mlađi od Ernada i da je pre par meseci položio vozački ispit”, istakao je Bakan.

    Ernad Bakan je bio brucoš na Visokoj zdravstvenoj školi u Zemunu u blizini koje se i desila nesreća kada ga je, dok je prelazio Ulicu Cara Dušana, udario automobil. Od zadobijenih povreda, preminuo je dva dana kasnije.

    „Informacije saznajem uglavnom iz medija, i to portala Telegraf koji je očigledno u dosluhu sa policijom a ona sa počiniocem. Jer, kako dručačije objašnjavate situaciju da inspektor koji je radio na ovom slučaju meni kaže da ima snimak na kome se vidi kako aumobil udara mog sina ali da ne može da mi da, dok se isti taj snimak objavljuje na ovom portal u momemtu kada sina spuštamo u grob. Strašno koliko ljudi nemaju obzira prema bolu naše porodice“ – kaže Bakan.

    On navodi i činjinicu da je kontaktirao portal Telegraf i zamolio da obrišu snimak ali mu niko nije odgovorio niti uklonio stravičan snimak.

    Bakan je zapitao zbog čega tužilaštvo još nije saslušalo vozača koji je, kako tvrde očevici, vozio minimalno 80km/h i koji je pokojnog Ernada odbacio više desetina metara.

    „Sumnjivo mi je i to što inspektor koji je vodio slučaj Dragan Mosić nije ispitao svedoke koji su zaista videli šta se desilo, jer su to kolege mog sina iz Više medicinske škole u Zemunu, već potpuno neke druge ljude kako mi je rekao. Ta deca koja su prelazila ulicu sa mojim Ernadom na sreću su izbegla sumanutog vozača koji nije stao nakon što mi je pokosio dete“ – priča sa knedlom u grlu otac Mirsat.

    Ono što ga je osim snimka objavljenog na dan sahrane sina još pogodilo jesu pozivi raznih agencija za naplatu osiguranja koji su usledili odmah nakon sahrane.

    „Ne znam kako ih nije sramota što su me zvali ali najgore je što su oni imali više informacija od mene o samoj nesreći nego ja“ – ljut je bio Bakan.

    Kako su medijima rekli u Trećem osnovnom javnom tužilaštvu optužnica je sada dopunjena, a osumnjičenom sledi saslušanje.

    Krivična prijava Saobraćajne policije dostavljena je Trećem osnovnom tužilaštvu u Beogradu i ovo tužilaštvo je zakazalo saslušanje osumnjičenom za sredinu aprila 2019. Godine zbog krivičnog dela teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja iz člana 297 stav 4 krivičnog zakona.

    K.R./Z.M.

    Podeli
  • Evropski parlament usvojio reforme o autorskim pravima i KONTROVERZNI ČLAN 13, a evo šta to znači!

    Evropski parlament usvojio reforme o autorskim pravima i KONTROVERZNI ČLAN 13, a evo šta to znači!

    Evropski parlament usvojio je danas reforme zakona o autorskim pravima na internetu, koje su prethodno izazvale velike debate. Novim zakonom je predviđeno da kompanije poput Jutjuba i Fejsbuka preuzmu odgovornost za materijal sa zaštićenim autorskim pravima postavljenim na njihovim stranicama. Jutjub, Fejsbuk i slične stranice moraće da postave filtere kako bi se osiguralo da je materijal koji se objavljuje nije sporan zbog autorskih prava.

    U praksi, ljudi neće više moći da na internetu koriste sadržaj bez dozvole vlasnika autorskih prava, čak i ako je reč o animiranom gifu ili „memu“. Ova reforma mogla da prisili internet kompanije da zabrane memove, ali i prikazivanje linkova kako se to danas radi. Mogla bi i zauvek da promeni internet kakav u Evropi poznajemo. Rezolucija je usvojena s 348 glasa za i 274 glasa protiv.

    Najkontroverzniji deo regulative je Član 13. koji prisiljava kompanije koje objavljuju sadržaj na internetu da pregledaju sadržaj koji im je aploudvan za slučaj da se radi o kršenju autorskih prava. Taj Član postao je poznat kao zabrana memeova jer bi kompanije čija se osnova, poput screenshota iz TV serija i slično, koristi za meme, mogle zabraniti korišćenje tih skinšotova pozivajući se na svoje autorsko pravo.

    Član 13 stavlja više tereta na vebsajtove kako bi primenio zakone o autorskim pravima i podrazumeva da bilo koja onlajn platforma koja omogućava korisnicima da na njoj objavljuju tekst, slike, zvukove ili kodove, mora da nađe način da pristupi tom sadržaju i filtrira ga. Evropske poslanike su zato i brojni muzičari pozvali da usvoje ovu uredbu. Najistaknutiji među njima su ser Pol Mekartni, Plasido Domingo i Džejms Blant.

    “Treba nam internet koji je održiv i fer. Nažalost, danas, neke platforme na kojima korisnici aplouduju sadržaj, odbijaju da umetnicima i svim tvorcima muzike daju pravdenu kompenzaciju za njihova dela koja koriste za sticanje sopstvenog profita. Predložena uredba i njen član 13 se odnose na vrednosni jaz (problem uskraćivanja vrednosti nosiocima prava, prim.prev) i pomaže da se obezbedi održiva budućnost za muzički ekosistem i njegove tvorce, obožavaoce i digitalne muzičke servise,” navdeno je u pismu Pola Makartnija. Nemački evroparlamentarac Aksel Fos, koji je na čelu zagovornika uredbe rekao je da se zbog uredbe pojavilo mnogo lažnih vesti.

    “Ovo glasanje predstavlja prvi korak u parlamentarnoj proceduri usvajanja Zakona o autorskim pravima kako bi se suočili sa izazovima na internetu. Poslednji zakoni o rešavanju autorskih prava u informacionom društvu datiraju od pre 17 godina, a internet se danas mnogo razlikuje od onoga što je bilo 2001. godine”, rekao je on prošle godine.

    Prema njegovim rečima, zakon je osmišljen tako da štiti slobodu izražavanja. On je rekao da je reakcija kritičara na zakon neprihvatljiva. “Mi nećemo dokrajčiti internet”, rekao je on.

    Rekao je da uredba neće dovesti do cenzure internet mimova.

    “Ne vidim zašto bi naš predlog doveo do toga. Legitimna upotreba mimova nema veze sa članom 13, već sa autorskim pravima. To nije ništa novo. Ako napravite mim u skladu sa opštim zakonom o autorskim pravima, on je onda legitiman i možete ga aploudovati”, rekao je Fos za CNBC.

    izvor: Kurir

     

    Podeli