Author: Sajma Drazanin

  • Ljajić: U kampanju sa rezultatima koje niko ne može da negira

    Ljajić: U kampanju sa rezultatima koje niko ne može da negira

    Lider Socijaldemokratske partije Srbije (SDPS) Rasim Ljajić uveren je da će saradnja njegove stranke i SNS, potvrđena na nedavnom sastanku sa predsednikom Aleksandrom Vučićem, biti uspešna kao i do sada, ištičući da u kampanju idu sa rezultatima koji se ne mogu negirati.
    Ljajić ističe i da bi bilo najlogičnije da Vučić bude predsednički kandidat vladajuće koalicije, jer bi sve drugo, kaže, bio ulazak u rizik koji zajedničkoj listi nije potreban.

    Dodaje i da se nikada više nije ulagalo u Sandžak, što, kaže, mogu da priznaju i najljući politički protivnici, ako su objektivni, a to je ono što građanima te oblasti najviše znači.

    Po pitanju nastavka saradnje SNS i SDPS, Ljajić za Tanjug kaže da će se razgovori oko konkretizacije dogovora nastaviti, a da je sada najvažnija bila načelna spremnost obe stranke da idu zajedno na izbore, realizuju ono što su započeli još pre 10 godina.

    “Razgovarali smo o sadržaju izborne kampanje, koja bi trebalo da rezultira dobrim ishodom na izborima i verujem da će ova saradnja biti jednako uspešna kao u prethodnom period”, rekao je Ljajić.

    Dodaje da su SNS i SDPS programski različite stranke, ali sa istim ciljevima, a to su borba za jaku ekonomiju, bolju infrastrukturu, nastavak evropskih integracija, produktivnija regionalna saradnja koja je preko potrebna za očuvanje mira i stabilnosti.

    Napominje da nisu razgovarali ni o funkcijama, ni o mandatima, jer bi to, kaže, bilo besmisleno, kada se ne znaju rezultati.

    “Bilo bi smešno da pričamo o pozicijama u vladi, a još uvek nema rezultata izbora. U ovom trenutnku, i ja i drugi članovi koalicije su fokusirani na što bolji rezultat na izborima”, rekao je Ljajić.

    Na pitanje da li će se posle izbora vratiti u vladu, ili možda skupštinu, Ljajić kaže da se u parlament sigurno neće vratiti, a u vladu – videće:

    “Za vladu ćemo videti kada budemo saznali rezultate izbora, a do 3. aprila razmišljam samo o kampanji i kako da dođemo do što većeg broja ljudi”, kaže nekadašnji ministar.

    Uveren je se ova izborna kampanja ne može voditi ni preko tvitera, ni preko elekrtronskih i štampanih medija, jer kontakt sa ljudima ne može ništa da zamneni i zato će, dodaje, uložiti maksimalan napor da obiđe gotovo svako mesto u Srbiji, i realno govori sa građanima o svemu što je ostvareno, a “još realnije o onome što sledi”.

    “Nikada nisam davao nikakva obećanja, a jedino koje uvek dajem je da ću maksimalno da se trudim i dam celog sebe za posao koji radim”, dodao je on.

    Na pitanje da li će se i kako ova izborna kampanja razlikovati od prethodnih, kaže da ne veruje da će biti preteranih razlika, primetivši da je prljava kampanja neizbežna i nije samo naš “specifikum”, već je prisutna u okruženju i šire.

    Ukazuje da je populizam zavladao gotovo u većini zemalja EU, a posebno se tokom predizbornih kampanja olako daju predizborna obećanja, iako se teško realizuju.

    “Najveća opasnost je da ne podlegnemo iskušenju davanja olakih obećanja, jer vas onda čekaju na prvoj krivini… Nisu izbori kraj sveta, broba na život i smrt, ali mislim da će nam, nažalost, trebati još dosta veremena da to postane deo demokratske utakmice, pa da se 4. aprila živi normalno… Nedostaje nam više demorkatske debate o različitim temama. Imam utisak da bismo se i oko datuma u kalendaru teško složili, a kamo li oko nekih kompleksnih pitanja”, kaže Ljajić.

    Na pitanje da li očekuje da Aleksandar Vučić bude kandidata SNS-a, Ljajić odgovara da bi to bilo najlogičnije.

    “Ne možemo mi na to da utičemo, niti da sugerišemo, ali racionalno politički gledano, Vučić je najjači kandidat, SNS-a i vladajuće koalciije i sve drugo bi bio ulazak u zonu rizika koja listi nije potrebna. Verujem da će SNS brzo odrediti ko je njihov kandidat, ali sve osim Vučića bilo bi zaista iznenađenje”, naveo je Ljajić.

    Na konstataciju da su opozicione stranke i koalicije već istakle kandidate i pitanje predviđa li, s obzirom na ta imena, možda drugi krug predsedničkih izbora, Ljajić kaže da prvo treba videti koliko će ukupno kandidata biti, ali da njihova lista ne treba da se fokusira na to ko je na drugoj strani, iako nije nevažno koliko će kandidata, posebno ozbiljnih, biti iz redova opozicije.

    “Mi treba da učinimo sve da stvar završimo u prvom izbornom krugu. To je na građanima i zato će najveću šansu imati oni koji u razgovoru ubede ljude u svoje programe, ideje, planove. Mi tu imamo realne šanse s obzirom na sve što je do sada učinjeno, i imamo pravo da tražimo mandat od građana za nastavak započetog posla”, istakao je Ljajić.

    Dodaje da su kandidati opozicije uvek u prednosti, jer mogu da kritikuju apsolutno sve, što im i jeste posao, tako da u tom smislu ne očekuje spektakularna iznenađenja.

    “Očekujem da će oni kampanju voditi u tom pravcu, ali naš argument su upravo postignuti rezultati, i verujem da će u tom odmeravanju argumenata, izjašnjenje biraca biti na našoj strani”, rekao je Ljajić.

    Na pitanje kako vidi odnos vlasti, predsednika Vučića prema Bošnjacima, i da li je upravo interes Bošnjaka u Srbiji razlog za nastavak saradnje, Ljajić kaže da tu postoje konkretni pokazatelji i da nikada u Sandžak nije više ulagano u infarstrukturu, nego sada.

    “I to može da vam kaže i najljući politički protivnik, ako želi objektivno da sagleda stvari. Ulaganja u infrastrukturu prevazišla su ulaganja od prethodnih 30-40 godina”, napominje Ljajić.

    Podseća da su projekti koji se sprovode ili će tek započeti vredni više od 200 miliona evra, bez autoputa preko Pešterske visoravni, čija će vrednost premašiti 1,5 milijarde evra, a koji će građane Peštera povezati sa Beogradom i Podgoricom na dva i po sata, a to je, navodi, ono što čini život.

    “Da ne govorim o drugim projektima, izgradnji Кliničko-bolničkog centra, od 70 miliona evra, o brzom putu od Кraljeva do Novog Pazara, koji bi trbealo da počne da se radi sledeće godine. Ne treba objašnjavati šta to znači za građane. Nema opštine koja će biti zaobiđena u ovom rekordnom razvojnom ciklusu”, naveo je Ljajić.

    Izvor:Tanjug

    Podeli
  • U nedelju koncert narodnih igara i pesama „Igrom s ljubavlju Pazaru“

    U nedelju koncert narodnih igara i pesama „Igrom s ljubavlju Pazaru“

    U okviru projekta „Igrom s ljubavlju Pazaru“, čija je svrha promocija i afirmacija narodnih igara i pesama, a koji se u Novom Pazaru, u Kulturnom centru, organizuje treću godinu zaredom.
    “U nedelju, 13. februara, sa početkom u 19.30 h, ugostićemo profesionalni ansambl „Venac“ iz Gračanice”, kaže se u saopštenju Kulturnog centra Novi Pazar.

    Sa po jednom koreografijom predstaviće se i novopazarska kulturno-umjetnička društva: „Ras“, „Golija“ i KUD mladih.

    Profesionalni Ansambl narodnih igara i pesama Kosova i Metohije „Venac“ deluje pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije. Osnovan je pre više od pola veka kao pokrajinski ansambl „sa ciljem da istražuje, sačuva i umetnički oblikuje, a potom i prezentuje u različitim formama igračko, muzičko, pevačko i obredno nasleđe Kosova i Metohije“.

    Podeli
  • Zdravstvene usluge na klik za dva miliona građana Srbije

    Zdravstvene usluge na klik za dva miliona građana Srbije

    Uputi, recepti i bolovanja, zakazivanje pregleda, laboratorijskih analiza i radiološke dijagnostike, kao i sve druge zdravstvene usluge biće u naredne četiri godine u potpunosti dostupne na klik građanima Srbije, zahvaljujući Programu digitalizacije u zdravstvenom sistemu Republike Srbije za period 2022-2026, koji je na predlog Ministarstva zdravlja usvojen na jučerašnjoj sednici Vlade.

    Program predviđa sveobuhvatnu digitalizaciju procedura i umrežavanje ustanova u državnom, vojnom i privatnom zdravstvu u jedan sistem, kroz dalji razvoj Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS). Svaki pacijent imaće jedinstveni elektronski zdravstveni karton, sa svim ličnim zdravstvenim podacima, u koji će uvid imati lekari koje posećuje, što će ubrzati put kroz zdravstveni sistem, unaprediti rezultate lečenja, smanjiti liste čekanja, nepotrebno ponavljanje analiza, vraćanje kod lekara opšte prakse po nove upute i sl.

    Cilj je da se digitalizacijom zdravstvenog sistema osigura kvalitetnija, efikasnija i dostupnija zdravstvena zaštita, a da putem portala eZdravlje ili mobilne aplikacije, koje je razvilo Ministarstvo zdravlja, najmanje dva miliona građana dođe do zdravstvenih usluga. Tim povodom, za pružanje elektronskih usluga biće obučeno čak 100.000 zdravstvenih radnika.

    Jedan od stubova programa biće uspostavljanje pouzdane IT infrastrukture koja će osigurati bezbednost podataka pacijenata, kao i standardizacija velikog broja prikupljenih podataka kako bi mogli da se koriste za istraživanje i razvoj na univerzitetima i u privredi u cilju daljeg unapređenja zdravstva. Informisanje građana o prednostima elektronskih usluga biće ključno za široku upotrebu novih tehnologija i ostvarivanje velikih ušteda.

    – Cilj programa je, između ostalog, da omogućimo specijalistima da izdaju upute za dalje lečenje čime bismo smanjili broj nepotrebnih vraćanja kod lekara opšte prakse za gotovo 10 miliona godišnje odnosno sedam dnevno po lekaru. Takođe, većim korišćenjem telemedicine, svaki lekar bi tokom godine smanjio broj pregleda u ordinacijama za 1.100 što bi značajno rasteretilo sistem, smanjilo gužve i učinilo zaštitu dostupnijom – ocenila je Jelena Bojović, direktorka za regulatornu reformu u NALED-u, koji je pomogao u procesu izrade programa.

    Među više od 20 elektronskih servisa koje će razvijati Ministarstvo zdravlja kao nosilac programa i druge institucije, nalaze se eUput, eBolovanje, kao i elektronsko praćenje izdavanja recepata i potrošnje lekova, imunizacije, preležanih bolesti, nalazi, izveštaji i otpusne liste, razmena informacija među institucijama o rođenim i umrlima osobama, baze podataka o laboratorijskim analizama, radiološkim snimcima i genetskim informacijama. Uspešnom dijagnostifikovanju i lečenju doprineće obrada i analitika velike količine informacija uz podršku veštačke inteligencije.

    U razvoju programa učestvovalo je više od 60 stručnjaka ispred Radne grupe Koordinacionog tela za digitalizaciju u zdravstvenom sistemu Republike Srbije, uz rukovodstvo Kabineta predsednice Vlade i Ministarstva zdravlja i učešće Ministarstva odbrane, Ministarstva finansija, Kancelarije za ITE, RSJP, Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO), Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“, ALIMS, brojnih komora zaposlenih i ustanova u zdravstvenom sistemu, udruženja pacijenata, NALED-a i drugih poslovnih udruženja. Izradu Programa i pratećeg akcionog plana podržali su Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i projekat CHISU, finansiran od USAID-a.

    Podeli
  • Dizel i benzin neće poskupljivati do 12. marta, Vlada je ograničila cenu na određeno, a evo i šta to sve znači za vozače

    Dizel i benzin neće poskupljivati do 12. marta, Vlada je ograničila cenu na određeno, a evo i šta to sve znači za vozače

    Vlada Srbije usvojilia je Uredbu o ograničenju visine cena naftnih derivata kako bi se sprečio veći poremećaj i očuvao životni standard stanovništva, s obzirom na to da je u prethodnom periodu zabeležen rast cena ovih deriva. Uredba sutra stupa na snagu, rekao je Tanjugu pomoćnik ministra trgovine Jasmin Hodžić.

    – Vlada je juče donela uredbu koja se pre svega odnosi na maloprodajne cene evrodizel čija je cena ograničena na 179 dinara i benzina BMB 95 čija maksimalna cena može biti 171 dinar. Cene ostalih derivata se kao i do sada slobodno formiraju na tržištu, a važenje uredbe je 30 dana – rekao je Hodžić. To praktično znači da pomenuti derivati neće poskupljivati do 12. marta.

    Naveo je da je uredbom definisana samo maksimalna cena ova dva derivata i da ministarsrtvo nije ulazilo u korekciju cena akciza ili strukturu cena, jer to nije nadležnost ovog resora.

    Rekao je da Vlada Srbije prati sva dešavanja na globlanoj političkoj i ekonomskoj sceni i podsetio da će, prema projekciji Narodne banke Srbije, ova vrsta inflatornih pritisaka trajati do septembra.

    “Treba znati da okolnosti nisu baš sjajne, ali da država čini ono što je u njenoj moći i mislim da je ova uredba dobrodošla kako bi se stabilizovale cene, ne samo ova dva energetna, već i ostalih roba i usluga na našem tržištu”, ocenio je Hodžić.
    Ovih dana u Srbiji litar benzina koštao je 170 dinara, deset dinara više nego u julu prošle godine. Litar kvalitetnijeg dizela išao i do 185 dinara. Evrodizel košta istovremeno 179 dinara, što je čak 20 dinara više nego pre tačno pola godine. To su negde i cene, za koje se može reći da su i najveće koje smo do sada gledali u Srbiji.

    Cena nafte u svetu gotovo svakodnevno raste već dva meseca. Jedan barel sada vredi skoro 90 dolara što je najveća cena u poslednjih sedam godina. Nove cenovnike paraleleno smo gledali i u Srbiji, a imajući u vidu da cena goriva u Srbiji zavisi od kretanja na svetskom tržištu, dodatno prelivanje poskupljenja bilo je nesporno. I upravo to bio je razlog da Srbija ograniči cene goriva, a što je nedevno uradila i Hrvatska.
    Što se tiče cena u regionu, prema podacima sajta globalpetrolprajses od 31. januara ove godine (globalpetrolprices) cene dizela se kreću od 1,14 evra po litri u Severnoj Makedoniji do 1,58 evra u Albaniji. Što se tiče cena benzina, one se kreću od 1,23 evra po litri u Bugarskoj do 1,6 evra po litri u Albaniji.

    U Sloveniji litra dizela prema poslednjim podacima košta 1,39 evra dok je litra benzina 1,35 evra.
    U Bosni i Hercegovini, prema podacima sajta globalpetrolprajses, litra i benzina i dizela košta 1,24 evra.
    U Bugarskoj je litar dizela 1,26 evra, a litra benzina 1,23 evra.
    U Rumuniji dizel košta 1,34 evra po litri, a benzin oko 1,35 evra.
    U Crnoj Gori litar dizela košta 1,39 evra, dok je litar benzina 1,42 litra.
    Ubedljivo najjeftinije gorivo u regionu je u Severnoj Makedonij gde litar dizela košta 1,14 evra, a litar benzina 1,26 evra.
    U Hrvatskoj dizel košta 1,52 evra dok je benzin 1,46 evra.
    U Mađarskoj dizel i benzin imaju maltene iste cene, 1,35 evra košta litar dizela, a benzina 1,349 evra.
    Najskuplje gorivo u regionu je u Albaniji gde je litar dizela 1,58 evra, a litar benzina 1,6 evra.

    Izvor: blic

    Podeli
  • Uhapšen zbog krađe iz crkava

    Uhapšen zbog krađe iz crkava

    “Novopazarska policija je intenzivnim radom, rasvetlili su dve teške krađe iz crkava u okolini grada i identifikovali i pronašli četrdesetsedmogodišnjeg muškarca iz Inđije, osumnjičenog za ova krivična dela”, kaže se u saopštenju Policijske uprave u Novom Pazaru.

    On je, kako se sumnja, u protekla dva meseca, razvalio kutije za dobrovoljni prilog u dve crkve i ukrao novac.

    Po nalogu nadležnog tužilaštva, protiv osumnjičenog je podneta krivična prijava u redovnom postupku.

    Podeli