Author: Sajma Drazanin

  • Novi Pazar: Četvoro preminulih, ukupno 77 hospitalizovanih

    Novi Pazar: Četvoro preminulih, ukupno 77 hospitalizovanih

    Prema poslednjim podacima, u protekla 24 časa lekarima u Kovid ambulanti Doma zdravlja u Novom Pazaru javila se 121 osoba, od tog broja njih 60 javilo se lekarima prvi put, zbog simptoma sličnih koronavirusu, javlja Radio televizija Novi Pazar (RTV NP).

    Brzim antigenskim testom u ambulanti je testirano 72 osobe, od čega je njih 11 bilo pozitivno na koronavirus.

    U bolnici je zadržano 8 pacijenata a otpušteno 4 pacijenta.Na bolničkom lečenju nalazi se 77  kovid pacijenata.

    Devet pacijenata priključeno je na respirator, a jedan kiseonik prima uz pomoć high-flow uređaja.

    U protekla 24 časa od posledica koronavirusa preminule su četiri osobe, po jedna iz  Novog Pazara i Tutina, dve iz Raške.

     

    Podeli
  • Pošta Srbije pokrenula projekat edukacije i zaštita građana od onlajn prevara

    Pošta Srbije pokrenula projekat edukacije i zaštita građana od onlajn prevara

    Pošta Srbije pokrenula je projekat onlajn bezbednosti koji ima za cilj edukaciju građana u vezi sa prepoznavanjem i zaštitom od prevara u digitalnom okruženju.
    – Pošta je ovim projektom postala jedna od prvih kompanija u zemlji koja je na proaktivan način pristupila problemu rastućeg broja pokušaja onlajn prevara čija su meta korisnici različitih usluga – navodi se u saopštenju.
    Imajući u vidu da sa razvojem internet poslovanja raste i broj prevara kojima počinioci pokušavaju da različitim metodama zloupotrebe lične i bankovne podatake građana, cilj ovog projekta Pošte Srbije je da edukuje i pomogne građanima u domenu prepoznavanja i zaštite od prevarnih pokušaja.
    – Zbog toga je pokrenuta nova stranica na korporativnom sajtu Pošte Srbije pod nazivom “Onlajn bezbednost”, na kojoj su detaljno opisane i ilustrovane tipične onlajn prevare, dati su odgovori na to kako korisnici da prepoznaju da su meta pokušaja prevare i kako da se zaštite. Data su i uputstva kako i kome građani da se obrate

    ukoliko primete pokušaj onlajn prevare, ili su bili njegova meta – stoji u dopisu.

    Stranica sa savetima za onlajn bezbednost na korporativnom sajtu Pošte Srbije dostupna je na linku https://posta.rs/cir/online-bezbednost/tipicne-onlajn-prevare.aspx i predstavlja deo šireg edukativnog programa na kom će Pošta sarađivati sa nacionalnim CERT-om i RATEL-om, zaključuje se u saopštenju Pošte Srbije.
    Izvor: eKapija, Ilustracija (Foto: Maksim Kabakou/shutterstock.com)
    Podeli
  • Poslovne žene u manjini

    Poslovne žene u manjini

    Nepovoljna slika ženskog preduzetništva u novovaroškoj opštini.

    Opština Nova Varoš jedna je od retkih koja je još 2015. usvojila program mera ekonomskog razvoja za žensko preduzetništvo.

    U poslednje tri godine, iz lokalnog budžeta je konkursima sa oko 2,5 miliona dinara podržano pet žena koje su pokrenule sopstveni biznis.

    U okviru agrarnog budžeta, započelo se sa stimulativnim merama i za ekonomsko jačanje žena-nosilaca registrovanih poljoprivrednih gazdinstava – kaže pomoćnica predsednika opštine za privredu i lokalni ekonomski razvoj Marijana Đokić.

    Ona, međutim, napominje da slika na ovdašnjem terenu nije „ružičasta“ kada je u pitanju razvoj ženskog preduzetništva, bez obzira na činjenicu da opštinska uprava ulaže napore i sredstva da se stanje u ovoj oblasti unapredi.

    U fokusu svih mera lokalne samouprave, a i države, jeste ekonomsko osnaživanje žena, a na tom polju je potencijal pripadnica nežnijeg pola ogroman, ali nedovoljno iskorišćen.

    – Učešće žena kao vlasnica privrednih subjekata u novovaroškom kraju je na veoma niskom nivou. Od ukupno 626 registrovanih privrednih subjekata , svega 154 su u vlasništvu žena, što je oko 25 odsto. Po strukturi privredne delatnosti, uglavnom je reč o preduzetnicama koje se bave poslovima koji se tradicionalno vezuju za uslužni sektor (frizerski i krojački saloni, trgovinske radnje, knjigovodstvene agencije) – pojašnjava Đokić i ističe:

    – Kada su u pitanju vlasnice gazdinstava u agraru, situacija je još nepovoljnija. Od ukupno 3.630 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava , svega 19 posto su nosioci žene. U tom pogledu je zabrinjavajuće i njihovo učešće u korišćenju aktuelnih podsticaja iz lokalne poljoprivredne „kase“. Lane su žene, recimo, podnele svega 22 zahteva za subvencije od ukupno njih 136. Iskoristile su samo 14,3 procenta opštinskog agrarnog budžeta za nabavku opreme i stočnog fonda u ukupnom iznosu investicije od 1,9 miliona dinara. Nivo investija koje su ovim putem obezbedili muškarci kao nosioci RPG iznosi blizu 14.000.000 dinara, što je ujedno i najbolja potvrda o veličini ekonomske moći tih gazdinstava.

    Nedavno istraživanje više nevladinih organizacija na temu ženskog preduzetništva u Srbiji u poslednjih sedam godina, pokazalo je da je, iako na ovom polju ima pozitivnih pomaka, stanje nije zadovoljavajuće. Najveće razlike su uočene u veličini biznisa, a obeshrabruje podatak da čak 99 posto preduzetnica su vlasnice mikro preduzeća, koja zapošljavaju najviše do desetak radnika. Istraživanje je pokazalo i da najveći broj pripadnica nežnijeg pola zaplovi preduzetničkim vodama iz nužde jer nisu mogle da dođu do drugog zaposlenja, a ne razvijene preduzetničke ideje i inicijative.

    Izor i foto:Danas.rs

    Podeli
  • AKTUELNO: Komplikovana epidemijska situacija, delta plus mnogo zarazniji soj virusa

    AKTUELNO: Komplikovana epidemijska situacija, delta plus mnogo zarazniji soj virusa

    Epidemijska situacija se ne smiruje. Sve više je obolelih, bolnice su pune, a danima umire više od 60 ljudi. Posebno brine što se pojavio delta plus soj u okruženju, koji je po rečima stručnjaka još zarazniji.

    Bolnice u Srbiji su pune, a prema rečima lekara iz crvene zone većina pacijenata je nevakcinisano.

    Komandant vojne bolnice na Karaburmi Ivo Udovičić rekao je za RTS da se u toj ustanovi leči 114 pacijenata sa teškom kliničkom slikom i da je preko 70 odsto nevakcinisanih.

    Što se tičedelta plus soja virusa moramo da se zabrinemo,u pitanju je mnogo zaraznija forma, istakao je Udovičić.

    U ovom trenutku na lečenju u crvenim zonama je više od 6.700 pacijenata, u najtežem stanju – na respiratoru je 270. Ima i mlađih, ali i starijih.

    Stručnjaci napominju da je u ovom trenutku jedino oružje koje imamo vakcina i pozivaju građane da se vakcinišu u što večem broju.

    Narednih dana u Srbiji će biti dostupna i peta vakcina protiv koronavirusa – proizvođača “Moderna”.

    Ohrabruje, međutim, i to što je poslednjih dana veće interesovanje za vakcinu koja se proizvodi u “Torlaku”.

    Niko nije znao da će pandemija ovako dugo trajati, a još više brine što se njen kraj ne nazire, ali se zna da niko bitku protiv virusa ne može da dobije bez vakcina. Zato je Srbija uložila, i tek će ulagati u razvoj Nacionalnog instituta za virusologiju, vakcine i serume.

    Pre pet meseci je zvanično pritisnuto dugme da u “Torlaku” počne proizvodnja srpskog “sputnjika”.

    Direktorka ovog instituta dr Vera Stoiljković ističe da su sa svojim ruskim partnerimado sada proizveli 1.500.000 doza”sputnjik V vakcine” komponente 1 i komponente 2.

    Izvor: RTS,  izvor:Pixabay

    Podeli
  • Jesu li društvene mreže pobijedile nauku?

    Jesu li društvene mreže pobijedile nauku?

    Uprkos brojnim upozorenjima ljekara i farmaceuta, veliki broj ljudi se oslanja na društvene mreže i internet u potrazi za ‘alternativnim lijekovima’ za korona virus, ali i za razne vrste onkoloških i drugih oboljenja.

    Izbijanjem pandemije početkom prošle godine, platforme koje pruža internet postale su dominantni oblik komunikacije širom sveta, kako za poslovne, tako i za privatne potrebe. Aplikacije kao što su Zoom i Telegram sada dominiraju u poslovnom svetu, a termin ‘onlajn sastanak’ je postao svakodnevnica. Ipak, mračna strana društvenih mreža je upravo u tome što one veoma pogoduju i širenju dezinformacija svih vrsta, a kad su te dezinformacije vezane za različite “lekove”, to može i direktno ugroziti zdravlje ljudi.

    Sećate li se tvrdnji sa početka pandemije o “5G čipovima” u vakcinama? Ne, ne samo da takve teorije nisu nestale, već su danas i “dodatno unapređene”. Na jednoj od Facebook stranica na engleskom jeziku, koja ima više od tri miliona članova, tvrdi se da “čipovi zapravo nikada nisu ni bili vidljivi golim okom, već se zapravo radi o čipovima u nano-česticama”. One će, navodno, “biti aktivirane putem satelita koji su već u orbiti, kada se vakciniše više od četiri milijarde ljudi”. Da ova objava nije nimalo smešna, pokazuje i brojka od 15.000 komentara, te gotovo 28.000 deljenja. Inače, do sada je širom sveta vakcinisano, barem jednom dozom, više od 3,8 milijardi ljudi.

    Ne vjerujte u sve što drugi vjeruju

    Procene stručnjaka u SAD-u i Evropskoj uniji su da je od početka pandemije na društvenim mrežama objavljeno 80,3 miliona različitih lažnih vesti (fake news) i dezinformacija u vezi koronavirusa i toka vakcinacije, a ove objave su viđene najmanje 5,8 milijardi puta.

    Neprofitna organizacija “Avaaz” naziva društvene mreže, a ponajviše Facebook, “javnom opasnošću po ljudsko zdravlje”. I sam Facebook je svestan ovog problema – administratori u ovoj kompaniji, uz pomoć veštačke inteligencije, označili su gotovo 98 miliona objava “nalepnicom” (warning label) da je u pitanju potencijalno lažna vest. Ovakve “označene” linkove i vesti je, u međuvremenu, pročitalo više od dve milijarde korisnika Facebooka.

    Stručnjaci su došli i do podataka da najveći deo dezinformacija svoj izvor imaju na samo 42 grupe, koje opet imaju više od 28 miliona članova. Zahvaljujući ovolikom broju “zaverenika”, informacije gotovo matematičkom progresijom stižu do više od pola milijarde “običnih” korisnika svakog dana.

    IT stručnjak Dušan Savić kaže da je za ovakvo stanje delimični krivac i sam Facebook algoritam, pogotovo nakon što su se pojavili izveštaji iz same kompanije, kao i prvi “zviždači”. Prema njima, Facebook najviše favorizuje popularne objave, odnosno “objave koje imaju veliki broj komentara ili lajkova vaših prijatelja će se uvek prve prikazivati u aplikaciji”.

    “Takođe, bićete obavešteni svaki put kada neki od vaših prijatelja ostavi novi komentar, bez obzira da li ste i vi ‘lajkovali’ tu stranicu. Na ovaj način, Facebook povećava nešto što se naziva ‘engagement rate’ ili ‘stepen primećenosti’ nekog sadržaja. Naravno, ovo nije zbog toga kako bi vas blagovremeno informisali – ili dezinformisali – već kako bi vam aplikacija prikazala još više reklama, koje su, naravno, plaćene. Osim toga, kada označite da vam se sviđa neki sadržaj na Instagramu, slični sadržaj će vam se prikazati i na Facebooku, budući da su ove dve aplikacije, kao i sami korisnički nalozi, međusobno povezani”, objašnjava Savić.

    Ne žele biti ‘žrtve farmakomafije’

    Problem sa antivakcinaškim pokretom na Facebooku i internetu uopšte nije nov. On je prisutan je od početka rada ove mreže, a poseban zamah dobija nakon 2010. godine. Svojevremeno je onlajn grupa “Stop Mandatory Vaccination” u SAD-u imala gotovo milion članova. Pre dve godine je četvorogodišnje dete u američkoj državi Kolorado preminulo od influence, nakon što je majka deteta na Facebooku tražila savet u vezi sa vakcinacijom, te odlučila da to ne učini.

    Iako su se antivakcinaši do sada smatrali bezopasnim “zaluđenicima”, njihove aktivnosti na društvenim mrežama prete da ugroze tok vakcinacije i u Evropi, i u regionu. Atlantski savet iz Washingtona i grupa “Balkan u Evropi” sproveli su početkom godine anketu u Srbiji, koja je pokazala da u teorije zavere u vezi sa korona virusom i vakcinama veruje čak 41 odsto građana. Veliki deo ispitanika je tada rekao da se sigurno neće vakcinisati, a kao razlog su naveli da ne žele biti “žrtve farmakomafije”.

    Dominantna tvrdnja poslednjih meseci na društvenim mrežama je takođe slična: da je pomenuta “farmakomafija” sama stvorila virus kako bi zarađivala od vakcina. Vakcine su, inače, besplatne, barem tamo gde ih ima, jer ogroman broj zemalja širom sveta i dalje ima velikih problema sa nabavkom vakcina, koje ili nikako da stignu, ili stižu u veoma malim količinama.

    Epidemija neznanja i neukosti

    Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove, smatra da je neophodno mnogo bolje edukovati građane.

    “Obrazovanje nas uči da razlikujemo bitne od nebitnih informacija, kao i relevantne i nerelevantne izvore. Ipak, biti formalno obrazovan ne znači nužno i da su te veštine usvojene, pa zato i imate mnogo neukih, ali i one sa završenim fakultetima koji “šire dezinformacije”. To je samo potvrda da znanje nikada nije bilo važnije”, smatra Beširi.

    Ono što danas vidimo, dodaje, “epidemija je ne samo virusa, nego i neznanja, neukosti i nabeđenosti u svoje mišljenje, koje često nije zasnovano na činjenicama i nauci”.

    “Kao što ne popravljate svoj automobil na Facebooku, ne znam zašto bi onda verovali u medicinske savete nestručnih i neukih po raznim Facebook i Viber grupama. Zahvaljujući nauci, danas muškarci i žene žive gotovo tri puta duže i kvalitetnije nego pre samo sto godina. Nauka je zaslužna što avioni lete, što mostovi stoje i što sat pokazuje tačno vreme. Nepriznavanjem nauke i traženjem alternativnih saznanja iz sumnjivih izvora, štetimo sebi i drugima”, navodi Beširi.

    Preporučuju lijek za životinje

    Upravo jedna takva grupa na aplikaciji Viber je podigla ogromnu prašinu kako u Srbiji, tako i širom regiona. Grupa koja ima više od 11.000 članova promoviše upotrebu veterinarskog leka “Ivermektin” za lečenje koronavirusa. Ono što je šokantno je da su unutar ove onlajn grupe savete davali i lekari i drugi medicinski radnici. Najčešća pitanja na grupi su bila u vezi nabavke i doziranja leka, budući da on nije ni odobren za ljudsku upotrebu, već se koristi samo za lečenje životinja. Drugi korisnici su objavljivali slike pakovanja “Ivermektina” u obliku praška, koji je inače namenjen mešanju sa stočnom hranom.

    Jedan od lekara koji je davao “savete” u ovoj grupi, zaposlen u Kliničkom centru u Nišu, pre nekoliko dana je udaljen sa svoje funkcije. Inače, Zakon o zdravstvu propisuje kazne od 40 do 120 hiljada dinara za “obavljanje lekarske prakse van zdravstvenih ustanova ili privatne prakse”. Od kada aplikacija Viber spada u “onlajn ordinacije” – nije jasno.

    Ministar zdravlja Zlatibor Lončar je potvrdio da će svi lekari koji preporučuju “Ivermektin” i druge neregistrovane lekove i preparate biti sankcionisani.

    “Zamislite pedijatra, specijalistu, koji treba da leči decu, a preporučujete lek namenjen veterini i lečenju životinja”, naveo je Lončar.

    Nove dezinformacije i stari online znanci

    Problem sa preporučivanjem “alternativnih lekova”, kako za COVID-19, tako i za druga oboljenja poput kancera, nije nov, ali se od početka pandemije dodatno pogoršao širom sveta.

    Tako najpoznatiji sajt za teorije zavere na internetu, Above Top Secret ima na stotine objava i tema vezanih za “Ivermektin”. Jedan od najposećenijih članaka već u naslovu pita “Da li je isti Ivermektin za konje i za ljude”. (Autor očigledno nije znao da je lek namenjen samo životinjama.)

    Najposećeniji članak, sa druge strane, pak tvrdi da je “više od stotinu članova američkog Kongresa, kao i članova njihovih porodica, već koristilo Ivermektin u lečenju”. Objava ima 71.000 pregleda.

    U nekim zemljama, poput Perua, sve zalihe ovog leka su prodate, pa ga nema ni za osnovnu veterinarsku upotrebu. “Nema preparata ni u jednoj apoteci, a mnogi su ga nabavljali putem crnog tržišta”, rekla je nedavno Patricia Garcia, zdravstveni zvaničnik i nekadašnja ministarka zdravlja.

    “Ivermektin” je inače lek namenjen lečenju parazita kod domaćih životinja, obično se meša sa stočnom hranom, a njegovu upotrebu mora odobriti i lek prepisati veterinar.

    IZVOR: AL JAZEERA
    Podeli