Author: Sajma Drazanin

Povodom 25. godišnjice historijskog vraćanja imena Bošnjak, u Narodnom pozorištu u Sarajevu u nedjelju je promovisano I kolo “Edicije Bošnjaci”, javlja Anadolu Agency (AA).

Riječ je o naučno-istraživačkom projektu u saradnji medijske kuće “Simurg Media” (inicijator projekta je sedmičnik “Stav”), Javne ustanove Muzej “Alija Izetbegović” i Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS). Partneri su Bošnjačko nacionalno vijeće iz Srbije, Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske i Bošnjački kulturni savez Slovenije.

Projekt je realiziran pod pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Bakira Izetbegovića.

Glavni urednik projekta “Edicija Bošnjaci” je Filip Mursel Begović, a izvršni urednik Mahir Sokolija.

“Edicija Bošnjaci” rezultat je naučno-istraživačkog projekta Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, koji je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Voditelj naučno-istraživačkog projekta je Admir Mulaosmanović, a koordinatori projekta Fahrudin Rizvanbegović i Adnan Žiško.

Žiško je za AA izjavio kako je “Edicija Bošnjaci” projekt kojim se obilježava 25 godina od historijskog vraćanja imena Bošnjak i da je riječ o jednom od značajnijih djela kada su u pitanju Bošnjaci i historijski kontektst.

“Možemo reći i da je ovo možda prvi put da imamo ediciju koju u potpunosti pišu Bošnjaci”, dodao je.

Deset knjiga “Edicije Bošnjaci” bit će objavljeno u dva kola, a u prvom kolu predstavljene su knjige “Bosanski jezik”, “Kratka historija kulture Bošnjaka”, “Kratka politička historija Bošnjaka”, “Alija Izetbegović” i “Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike”.

Tokom promocije prvog kola u Narodnom pozorištu prikazan je uvodni film o Bošnjačkom saboru, a organiziran je i prikladan muzički program.

Begović je izjavio kako s ponosom predstavljaju ediciju i tako obilježavaju 25. godišnjicu historijskog povratka imena Bošnjak.

Tom prilikom osvrnuo se na položaj Bošnjaka kroz historiju, kao i značaj “Edicije Bošnjaci”.

Dodao je kako je problem dugo bio to što su u procesima bili pojedinci i to bez adekvatne podrške institucijama koji su se suočavali s prijetnjama, nasiljem i prijezirom.

Kazao je kako je edicija izraz nastojanja da se sačuva i uspostavi kontinuitet bošnjačkog bavljenja sobom, izraz vlastite misli o jeziku, kulturi, prošlosti, društvu i politici, istaknutim vrijednostima, snazi i stradanjima.

Rekao je kako je edicija vlastiti glas o nama samima i na sreću i nesreću prvi izdavački poduhvat ovakve vrste kod Bošnjaka.

“Neka ‘Edicija Bošnjaci’ bude naš ponos i naša radost i neka nam bude naum za budućnost”, zaključio je Begović.

Mulaosmanović je izjavio kako se neće ponoviti mogućnost da zajedničkim naporom otvori poglavlje.

“Večeras dokazujemo značajnu stvar. Stasale su generacije koje imaju znanje, snagu i htijenje da istraže, napišu i objasne svom narodu najznačanije teme bitne za njegovanje i očuvanje identiteta, da objasne sebe sebi i sebe drugima”, rekao je Mulaosmanović.

Izvor: Sandžačke

Sahat na sarajevskoj Sahat-kuli jedini je na svijetu koji mjeri lunarno vrijeme, po kojem se ravnaju islamske molitve, a mehanizam na ovom simbolu sa Baščaršije iz Londona su 1876. godine donijela dva sarajevska trgovca Hašim-aga Glodžo i Mehaga Hadžikapetanović.

Kazaljke i brojevi su pozlaćeni 1967. godine, nakon reparacije koju je uradio sajdžija, nekadašnji muvekit, osoba koja brine o satu i kuli Abdulah Kasumagić.

Sadašnji muvekit je Mensur Zlatar, koji više od pola vijeka navija sat. On je kazao da je Sahat-kula, vjerovatno, pravljena u 16. stoljeću, a da je prvi pisani trag iz 17. stoljeća.

– Spominje je Evlija Čelebija, turski putopisac koji je opisujući Begovu džamiju i objekte oko nje napisao da se sa zapadne strane džamije nalazi kula sa satom – navodi Zlatar.

Ističe da je prije londonskog mehanizma na kuli bio turski sat koji više ne postoji, a koji je sa Baščaršije odnesen u džamiju na Vratniku.

– Prvobitni sat je imao brojčanik samo na jednoj strani, okrenutoj prema džamiji, a ovaj drugi ima transmisiju koja omogućava kazaljke na sve četiri strane – dodaje muvekit sarajevske Sahat-kule.

Od 1967. godine, kada je sat popravljen i pozlaćen, o njemu je počeo brinuti Zlatar.

– Preuzeo sam dužnost da održavam, navijam sat i satni mehanizam na ovom specifičnom satu koji mjeri lunarno vrijeme, vjerovatno jedini na svijetu – naglašava Zlatar.

Pojašnjava da pokazivanje vremena po lunarnom kalendaru znači da u momentu zalaska sunca sat pokazuje 12 sati, po hidžretskom kalendaru, po kojem zalaskom sunca prestaje jedan datum i nastaje drugi.

S obzirom na to da dan traje duže, odnosno kraće uglavnom po jednu minutu, sat na Sahat-kuli je naštiman da u 24 sata brza ili kasni po jednu minutu, da se muvekit ne bi penjao svaki dan na 30 metara visoku kulu, do čijeg sata vodi 76 drvenih stepenika.

Zbog takvog pokazivanja vremena muvekitova obaveza prema satu je veća, a Zlatar navodi da osoba koja brine o satu mora biti blizu Sahat-kule, kao on, čija je radnja udaljena nekoliko metara.

Bez obzira na kompleksnost posla i penjanje na kulu, Zlatar kaže da mu služba muvekita mnogo znači.

– Više od pet decenija ovo radim tako da mi je ušlo u krv, emotivno mi znači, jedinstven je u svijetu, a i ovaj sat je u vlasništvu Vakufa koji je ostavio Gazi Husrev-beg – rekao je Zlatar.

Pojašnjava da je muvekit riječ nastala od turske riječi vakat, vrijeme.

U doba kada je pravljena Sahat-kula muvekit je imao mnogo značajniju ulogu nego danas, bio je sposoban da izračuna vrijeme i navije sat. Imao je primitivni instrument koji se koristio na brodovima, astrolabijum. Vrijeme akšama je određivao pomoću sjene i sunca, a ostale namaze prema akšamu.

Nakon toga je, razvijanjem moreplovstva, korišten sekstant, napredniji instrument za mjerenje. Taj instrument je sarajevska muvekithana također posjedovala i vrijeme je bilo lakše i preciznije određivati.

Sarajevska Sahat-kula nalazi se u blizini Gazi Husrev-begove džamije i jedna je od najvećih u Bosni i Hercegovini. Prije 12 godina proglašena je nacionalnim spomenikom BiH.

RtvNp/Fena