Author: Sajma Drazanin

  • Problem sa strujom u Dijagnostičkom centru se rešava

    Problem sa strujom u Dijagnostičkom centru se rešava

    Opštu bolnicu posetila je i ekipa inženjera iz Beograda kako bi utvrdili problem sa najapajanjem električnom energijom u Dijegnostičkom centru. Zbog čestih prekida u napajanju dolazilo je do kvara skupih medicinskih aparata.

    Dijagnostički centar opremljen je najsavremenijom medicinskom opremom. Česti prekidi u napajanju električnom energijom prouzrokuju kvarove, pa pojedini aparati nisu mogli da rade nekoliko meseci. Direktor Opšte bolnice dr Meho Mahmutović kaže da je na sastanku sa delegacijom inženjera dogovoreno da se u narednom periodu ovaj problem reši.

    “Magnetna rezonanca i skener su osetljivi aparati i vrlo često je zbog nestanka struje dolazilo do kvara i nisu mogli da rade i po nekoliko meseci. Poslali smo zahtev EPS u Beogradu da pošalju ekipu. Danas će biti instaliran poseban uređaj, koji će da prati napon u Dijagnostičkom centru i put do trafostanice da bi utvrdili problem”, kazao je Mahmutović.

    Mahmutović je na kraju dodao da su aparati u Dijagnostičkom centru skupi, da je to poklon Ujedinjenih Arapskih Emirata građanima, te da oni moraju da su stalno ispravni kako bi se omogućio nesmetan rad na njima.

     

    Podeli
  • Loša vest za pušače! 10 dinara više za cigarete

    Loša vest za pušače! 10 dinara više za cigarete

    Novo poskupljenje cigareta stupilo je na snagu od ponedeljka. Pojedine cigarete skuplje su za 10 dinara po paklici. Veće cene cigareta posledica su rasta akcize na duvan koja je od 1. jula veća za 1,5 dinar po paklici. To je, inače, drugo povećanje akciza u ovoj godini prema akciznom kalendaru Ministarstva finansija.

    Cigarete pojedinih proizvođača su skuplje za 10 dinara po paklici. Od 1. jula povećane su akcize na cigarete sto je dovelo do porasta cena.

    Sa novim cenama pušači su se suočili u ponedeljak, 16. jula. Iako su gotovo svi proizvođači cigareta i duvanskih proizvoda pre samo dve nedelje, nakon porasta akcize, isticali da ovaj put neće biti poskupljenja, to se ipak dogodilo.

    Gradjane Novog Pazara poskupljenje nije mnogo uznemirilo.

    H.Nejla

    foto:Kurir

    Podeli
  • Saradnja u interesu pacijenata

    Saradnja u interesu pacijenata

    “Razvijanje organizacionih sposobnosti,uvođenje novog sistema finansiranja, koje podrazumeva da će se zdravstvene institucije finansirati onoliko koliko usluga budu obavljali, bolja komunikacija i unapređenje saradnje” ,samo su neke od tema o kojima su danas razgovarali lekari iz Novog Pazara i Kragujevca. Gosti su se upoznali sa radom novopazrske Opšte bolnice, ali i izrazili zadovoljstvo što će moći da pomognu svojim kolegama sa kojima su kako je istaknuto već imali dobru saradnju.

    Novi metod vođenja zdravstevne zaštite uskoro i u Novom Pazaru 

    Lekari iz Kragujevca danas su posetili novopazarsku Opštu bolnicu i upoznali se svojim kolegama u Novom Pazaru, kako bi  se postigla brža i bolja komunikacija, a sve u cilju da se poboljša kvalitet zdavstvene usluge prema pacijentima koji se upućuju u Kragujevac. Direktor Opšte bolnice dr Meho Mahmutović kaže da je značajno da pacijenti znaju gde i kod koga idu i ocenio da je Urgentni centar u Kragujevcu jedna ozbiljna instutucija. Pomoć kolega iz Kragujevca Mahmutović očekuje i u pokretanju sistema, koji se naziva  Dijagnostički srodne grupe (DSG),  a čije uvođenje će od nove godine biti obavezno. Dvojica direktora složili su se da je saradnja Opšte bolnice u Novom Pazaru i KC Kragujevac na visokom nivou, te očekuju da će se nakon ovakvih poseta ona unaprediti.

    “Mi očekujemo pomoć od kolega iz Kragujevca u pokretanju tog novog sistema finansiranja, jer od sledeće godine finansiranje od strane republičkog fonda za zadravstvo pretvara se  u finansiranje  na osnovu uslugama koje se ostvaruju u bolnicama. Neće se više odvajati sredstva za plate, energente za opremu jednostavno će oni koji budu znali da rade imaće i sredstva, a oni koji ne budu znali da rade imaće veliki problem. S obzirom na to da znamo u kakvim je problemima naša bolnica bila mi nemamo vremena da se prilagodimo tome i moraćemo maksimalno da iskoristimo sve prijatelje u zemlji da stane na noge da bi  funkcionisala na pravi način”, kazao je Mahmutović.

    Profesor dr Predrag Sazdanović kaže da je ovaj novi sistem finansiranja u Kragujevcu već usavršen te da će rado pomoći kolegama u Novom Pazaru da i oni razviju  te organizacione sposobnosti.

    “Taj sistem Dijagnostički srodnih grupa je kod nas u potpunosti implentiran. Nama je potrebno bilo dve godine. Mi smo uvideli sve te nedostatke koje je sistem imao i vrlo smo voljni da naše znanje i iskustvo prensemo i upotrebimo u Novom Pazaru, kako bi što pre dobio taj novi moderni sistem vođenja zdravstvene zaštite. Naši specijalisti su tu već gostujući doktori, a sve što treba da pomognemo Klinički centar Kragujevac je na raspolaganju”, dodao je Sazdanović.

    Gosti su istakli da su medoicinskom osoblju u Kragujevcu  svi  pacijenti dragi i bliski i izrazili zadovoljstvo što će moći da svoje znanje prenesu kolegama u Novom Pazaru.  Ocenjeno je i da je novo rukovodstvo Opšte bolnice  do sada brojnim aktivnostima pokazalo ozbiljan pristup svim mogućim aspektima zdravstvene zaštite.

    Podeli
  • Budžet od državnih firmi čeka dobit od 15,5 milijardi dinara

    Budžet od državnih firmi čeka dobit od 15,5 milijardi dinara

    U 37 javnih preduzeća u 2017. godini ostvaren je profit 20,4 milijarde dinara, a samo od “Telekoma”, na ime dividende, sledi blizu 5,9 milijardi, prenele su “Večernje novosti”.

    Budžet od javnih preduzeća ove godine očekuje 15,5 milijardi dinara i ukoliko država nekog ne poštedi, ona bi, skoro u dinar, mogla da ispune svoju obavezu.

    Preliminarni podaci pokazuju da je 37 državnih firmi lane ostvarilo profit od 20,4 milijarde dinara, a u budžet bi trebalo da uplate do polovine dobiti.

    Ne treba zaboraviti “Telekom Srbija”, državno akcionarsko društvo, jer se državna kasa nada blizu 5,9 milijardi dinara njegovih dividendi.

    Od 37 javnih preduzeća čiji je osnivač Republika Srbija, pozitivan finansijski rezultat za 2017. godinu je ostvarilo 31 javno preduzeće, dok je sa gubitkom poslovalo njih šest.

    Nijedno od ovih preduzeća još nije donelo odluku o uplati dela dobiti. Zakon kaže da osnivači mogu da daju do polovine zarade, ali i da osnivač, uz adekvatno obrazloženje, može da ih i oslobodi te obaveze.

    Za sve koji se sećaju bilansa javnih preduzeća pre nekoliko godina, prilično neverovatno zvuči da bi najznačajniji “donator” budžeta trebalo da bude – “Srbijagas”.

    Na sajtu Agencije za privredne registre još nije dostupan konsolidovani finansijski izveštaj, ali je matično preduzeće 2016. godinu završilo sa dobitkom od 16,8 milijardi dinara.

    Lane su imali skoro osam puta manji rezultat – 2,1 milijardu dinara, ali su bili oslobođeni obaveze da deo daju budžetu.

    Profit su iskoristili za otplatu dela nagomilanih dugova.

    Nije još poznat ni konsolidovani izveštaj za “Elektroprivredu Srbije”, ali je izvesno da su u “plusu”. Matično preduzeće piše dobit od 3,4 milijarde dinara.

    “Železnice Srbije” AD upisale su dobitak od 3,5 milijardi dinara, akcionarsko društvo “Elektromreža Srbije” ostvarilo je profit od tri milijarde dinara, “Jugoimport SDPR” 3,1 milijardu dinara, a “Pošta Srbije” – 2,2 milijarde dinara.

    Ekonomisti, međutim, napominju da ove godine srpskim javnim finansijama pomoć državnih preduzeća nije neophodna.

    “Umesto uplate u budžet, javna preduzeća bi trebalo da ostvareni profit iskoriste za povećanje investicija”, smatra Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta.

    “U svim oblastima u kojima posluju javna preduzeća, od telekomunikacija, preko železnice do elektroprivrede, potrebne su znatno veće investicije od onih koje se sada ostvaruju. Povećanje investicija javnih preduzeća treba da doprinese ukupnom povećanju investicija u Srbiji koje su sada vrlo niske”, dodao je on.

    Inače, javna preduzeća su 2014. godine ostvarila zbirni neto gubitak od 65,3 milijardi dinara.

    Godinu kasnije ostvarila su zbirni neto dobitak u iznosu od oko 2,5 milijardi dinara, a u 2016. godini zbirni neto dobitak u iznosu od 4,6 milijarde dinara.

    DIPOS je, tokom protekle godine, ostvario dobit pre oporezivanja u iznosu od 140,05 miliona dinara. To je čak 46,60 odsto više u odnosu na planiranu dobit od 95,53 miliona dinara, koliko je ova kompanija računala da će zaraditi u 2017. godini.

    Razlozi za realizovanu bruto dobit u toliko većem iznosu su na strani rashoda. Tačnije, naplata potraživanja po osnovu zaključenih ugovora o zakupu tokom 12 lanjskih meseci porasla je sa 65,99 odsto na 90,28 odsto na kraju 2017. godine.

    Među javnim preduzećima koja su poslovala sa gubitkom su “Putevi Srbije”, koji su prošle godine zaradili “minus” od osam milijardi dinara.

    “Infrastruktura železnice” je ostvarila gubitak od 1,9 milijardi dinara.

    “Srbija voz” je imala negativan rezultat od 638 miliona dinara. “Minus” piše i Zavod za udžbenike – 290 miliona dinara, navele su “Novosti”.

    RTV VOJVODINE
    Podeli
  • U Novi Pazar sutra dolaze i lekari iz Kragujevca

    U Novi Pazar sutra dolaze i lekari iz Kragujevca

    Strateški sporazum koji je potpisan u Beogradu izmedju Opšte bolnice Novi Pazar i eminentnih lekara iz kliničkih centara i instituta iz Beograda  uključuje pre svega unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite u Opštoj bolnici Novi Pazar. U sklopu potpisanog sporazuma direktor Opšte bolnice dr Meho Mahmutović posetio je i Klinički centra u Kragujevcu, gde je dogovoreno da lekari iz te zdravstvene ustnove posete naš grad  kako bi svoje iskustvo preneli kolegama u Novom Pazaru.

    Iz bilo kojeg grada iz Srbije da dolazite da li hitno ili na pregled, na samom ulazu u Klinički centar Kragujevac će biti medicinsko osoblje, koje će odmah reagovati kako bi vam pomogli.  Klinički centar Kragujevac prostire se na 42 000 kvadrata i u njemu rade brojne specijalističke službe. Novopazarska Opšta bolnica je često prinuđena da pacijente za čije lečenje bolesti ne postoje uslovi u Novom Pazaru pošalju u Kragujevac. Kako bi zdravstvena zaštita u Novom Pazaru bila unapređena, direktor Opšte bolnice dr Meho Mahmutović obišao je ovu zdravstvenu ustanovu  i dogovorio da eminentni stručnjaci iz različitih oblasti medicine posete Novi Pazar kako bi svoje znanje i iskustvo preneli lekarima u Novom Pazaru.

    “Dok je bio državni sekretar dr Meho Mahmutović je prepoznao naš potencijal. On je veoma ambiciozan i kompetentan za mnoge stvari u medicine i on je hteo da sistem urgentnih stanja, koji je veoma kompleksan sistem da mu mi pomognemo koliko umemo u bolnici, kojom upravlja. On ce naravno tražiti pomoć i od drugih centara u Srbiji. Naš Urgentni centar je dobrog kapaciteta, imamo mnogo znanja i mnogo obučenog osoblja. Naši anesteziolozi su bili na edukaciji u Nemačkoj, Arapskim zemljama. Nečlnik je bio godinama u Kuvajtu. Mi znamo kako se to radi i  dr Mahmutović je zamolio i mi smo zaintersovani da pomognemo da se to formira i u Novom Pazaru”, rekao je ispred Kliničkog centra Kragujevac prof. dr Predrag Sazdanović.

    Pacijenti u teškom stanju najpre se javljaju Urgentnom centru, a ovaj u Kragujevcu je kako kažu lekari dobro opremljen, te da u njemu rade stručnjaci, koji se trude da tu prvu medicinsku pomoć pruže kvalitetno.

    Podeli