Author: Sajma Drazanin

  • Za tri decenije za trećinu manji broj stanovnika Srbije?

    Za tri decenije za trećinu manji broj stanovnika Srbije?

    Portal “The Global Politics” napravio je projekciju kretanja broja stanovnika u Srbiji do 2050. godine, na osnovu podataka iz više svetskih izvora i baza podataka, i procenio da će broj stanovnika Srbije za nešto više od tri decenije biti za trećinu manji.

    Portal, koji je registrovan i u Srbiji, došao je do računice da bi naša zemlja 2050. godine mogla imati tek nešto više od 5,8 miliona stanovnika.

    Prema podacima navedenim na mapi objavljenoj na tom portalu, Srbija danas ima 8,79 miliona stanovnika.

    Izvori i baze podataka na koje se portal poziva su Međunarodna baza podataka, Međunarodni programski centar, Američki biro za popis stanovništva, američko Ministarstvo trgovine, Svetski pregled podataka, CIA i Svetski almanah.

    Portal, međutim, nije dao objašnjenje uzroka pada broja stanovnika.

    The Global Politics je uradio mapu broja stanovnika svioh evropskih zemalja, a Srbija je na ovoj mapi pri dnu lestvice po padu populacije, a iza nje su, kao jedine tri evropske zemlje koje bi mogle izgubiti više stanovnika od naše u naredne 32 godine, Letonija, Litvanija i Moldavija.

    Kosovo je na ovoj listi predstavljeno odvojeno od Srbije, a svrstano je u deo lestvice za koji je predviđen porast broja stanovnika, pri čemu se Kosovu prognozira da će imati za 17 odsto stanovnika više – umesto sadašnjih 1,9 miliona, do 2050. moglo bi imati 2,2 miliona stanovnika.

    Smanjenje populacije je, međutim, problem s kojim se suočava većina evropskih zemalja, pa tako gotovo svim našim susedima, sudeći prema statistici ovog portala, preti pad broja stanovnika – pre svega Bugarskoj, za koju se predviđa pad populacije od gotovo 22 odsto.

    Sličan scenario, samo sa različitim procentima pada, mogu da očekuju i sve bivše jugoslovenske republike, ali i Mađarska, Rumunija i Albanija, kao i Grčka.

    I za Rusiju se, prema istim međunarodnim statističkim podacima, prognozira opadanje broja stanovnika za 9,78 odsto, dok je za Nemačku očekivan pad od 12,87 odsto.

    S druge strane, među zemljama koje mogu da očekuju rast populacije prednjači Luksemburg, koji se nalazi u samom vrhu evropske liste sa prognoziranim rastom broja stanovnika od čak 48,37 odsto, a zatim slede Irska, Island, Švedska, Norveška…

    U istu grupu spadaju i Kipar, Španija, Švajcarska, Belgija, Britanija, Francuska, Holandija, Austrija i Italija, dok Finska već prelazi u drugi deo lestvice – onaj kome preti pad broja stanovnika.

    Izvor: rtv.rs

    Podeli
  • Većina poslodavaca novčano ne pomaže roditelje

    Većina poslodavaca novčano ne pomaže roditelje

    Ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku Slavica Đukić-Dejanović kazala je danas da je istraživanje “Usklađivanje rada i roditeljstva” pokazalo da veliki broj poslodavaca u Srbiji ne obezbeđuje nijedan vid finansijske pomoći zaposlenim roditeljima.
    Podeli
  • Evo kakvo nas vreme očekuje do Nove godine

    Evo kakvo nas vreme očekuje do Nove godine

    Prema najavama meteorologa, zima pred nama će biti relativno topla, a u decembru će biti i više sunčanih dana nego što smo navikli.

    Sudeći po prognozi meteorologa proslavićemo Novu godinu bez padavina i snega.

    Meteorolog Nedeljko Torodrović za MONDO kaže da smo u zimu već ušli jer je juče pao sneg i u nižim predelima, a da će tokom narednog meseca vreme biti slično novembarskom – smene hladnijih i toplijih dana.

    ”U Dimitrovgradu je formiran snežni pokrivač od 20 centimetara, a sneg i dalje pada. I noćas i sutra ujutru možemo očekivati sneg u zapadnoj, južnoj i istočnoj Srbiji. Na planinama će, naravno, biti viši snežni pokrivač, ali će i u nižim biti 10-ak centimetara”, kaže Todorović.

    U Beogradu će ujutru na širem području grada biti mraza i magle, tokom dana pretežno sunčano.

    Todorović ističe da će bez obzira na jutarnji mraz i minus u toku dana ipak otopliti, a da se za vikend i u ponedeljak očekuje hladnije vreme i sneg.

    Za čitav decembar se predviđa slično vreme.

    ”Biće smene toplijih i hladnih dana. Biće sedam do 10 hladnijih dana, kada će temperature biti par stepeni iznad nule i pet do sedam toplijih kada će maksimalne dnevne dostizati 12. podeok”, kaže Nedeljko Todorović.

    I na sajtu Accuweather stoji da se dnevne temperature neće spuštati ispod nule, ali da će biti dosta kišnih dana, gotovo polovina meseca. Snega će biti, ali očigledno se u nižim predelima neće zadržati budući da će dnevne temperature biti u plusu.

    Za doček Nove godine nas očekuje suvo vreme, a temperature će biti iznad nule.

    NEĆEMO BITI OKOVANI LEDOM

    Inače, ova zima bi trebalo da bude znatno toplija od prethodne i sa manje padavina.

    Očekuje se blaži i malo suvlji januar. Ipak, srednja januarska količina padavina biće u granicama višegodišnjeg proseka.

    Srednja maksimalna temperatura vazduha u januaru biće iznad višegodišnjeg proseka, sa vrednostima u proseku višim za oko 0,8 stepeni u odnosu na višegodišnji prosek.

    U Beogradu i široj okolini srednja maksimalna temperatura vazduha tokom januara biće oko 4,6 stepeni.

    Mesečna suma padavina tokom januara biće u granicama višegodišnjeg proseka sa vrednostima u proseku nižim za oko 5 mm u odnosu na višegodišnji prosek. U Beogradu i široj okolini januarska suma padavina iznosiće oko 39 mm.

    U februaru je prognozirana srednja februarska temperatura i količina padavina u granicama višegodišnjeg proseka.

    Srednja maksimalna temperatura vazduha u februaru biće u granicama višegodišnjeg proseka, sa vrednostima u proseku višim za oko 0,1 stepen u odnosu na višegodišnji prosek.

    U Beogradu i široj okolini srednja maksimalna temperatura vazduha tokom februara biće oko 6,5 stepeni.

    I mart će biti blaži i malo suvlji, a srednja maksimalna temperatura vazduha biće iznad višegodišnjeg proseka, sa vrednostima u proseku višim za oko 0,6 stepeni u odnosu na višegodišnji prosek.

    U Beogradu i široj okolini srednja maksimalna temperatura vazduha tokom marta biće oko 13,1 stepen.

    Izvor:Mondo

    Podeli
  • Sutra presuda za “Herceg-Bosnu” i zločine nad muslimanima

    Sutra presuda za “Herceg-Bosnu” i zločine nad muslimanima

    Haški tribunal izreći će sutra drugostepenu presudu u slučaju “Prlić”, od koje zavisi da li će nekadašnji državni vrh Hrvatske biti pravosnažno proglašen odgovornim za učešće u zajedničkom zločinačkom poduhvatu i zločine nad muslimanima u takozvanoj “Herceg-Bosni”.

    Ukoliko Žalbeno veće tribunala potvrdi navode prvostepene odluke, to bi bila prva presuda kojom je hrvatskom političkom i vojnom vrhu pripisana odgovornost za “zajednički zločinački poduhvat”.

    Naime, reč je o slučaju u kojem je prvostepenom presudom Tribunala iz 2013. godine šest bivših visokih funkcionera takozvane republike “Herceg-Bosna” i Hrvatskog saveta odbrane (HVO) osuđeno na ukupno 111 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima u BIH u okviru “udruženog zločinackog pothvata” u kojem je učestvovao i deo političkog i vojnog rukovodstva Hrvatske, uključujući i predsednika Franju Tuđmana.

    Cilj toga udruženog zločinackog pothvata, prema zaključku prvostepene presude, bio je uspostavljanje hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo spajanje sa Hrvatskom, kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BIH, odnosno da on postane nezavisna država unutar BiH tesno povezana s Hrvatskom.

    Prvostepenom presudom iz 2013. godine Haški tribunal je osudio na 25 godina zatvora bivšeg predsednika vlade “Herceg Bosne” Jadranka Prlića.

    Bruna Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića osudio je na po 20 godina zatvora, Valentina Ćorića na 16, dok je Berislavu Pušiću izrečena kazna od 10 godina zatvora.

    Tom presudom izrečeno im je ukupno 111 godina zatvora za zločine protiv čovečnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja i Ženevskih konvencija u periodu od 1992. do 1994. godine u BIH.

    Izvor: rtv.rs

    Podeli
  • Pravi se novi internet

    Pravi se novi internet

    Kim Dotkom, osnivač sajta za deljenje fajlova “Megaupload“, predstavio je ozbiljan projekat koji naziva budućim „alternativnim internetom“.

    Kako kaže, izgradnjom „alternativnog interneta“ želi da postigne privatnost i slobodu govora, koja glasanjem za nov zakon u SAD u decembru preti da bude oduzeta „običnom“ internetu.

    Novi internet želi da izgradi putem Mega neta, koji neće sadržati IP adrese, a sve što se na njemu bude nalazilo biće „neuništivo, šifrovano i nemoguće za kontrolisanje“.

    Kim kaže da je postojeći internet previše korporativan, a da će novi biti bolji i da će raditi na osnovu kapaciteta stotina miliona mobilnih uređaja.

    “Slom internet-neutralnosti će samo ubrzati prihvatanje nove mreže“, rekao je on i dodao da će mreže i uređaji biti spremni za četiri do pet godina.

    Podsetimo, vest koja je uzdrmala svet jeste da postoji mogućnost da od 14. decembra internet više nikada neće izgledati isto. Naime, Američka Federalna komisija za komunikacije objavila je da će ukinuti zakon koji zabranjuje provajderima da se upliću u to šta korisnici vide na internetu i koliko im je teško ili lako da do tog sadržaja dođu. Sada provajderi ne mogu da daju poseban tretman bilo kojoj stranici. Uz novi zakon, moći će da omoguće da se neke stranice otvaraju brže, dok će se pristup nekim drugim dodatno naplaćivati.

    Izvor: b92

    Podeli