Na izložbi Novopazarskog Udruženja Likovnih Umetnika Sopoćani ove godine predstaviće se 19 umetnika. Naziv ovogodišnje manifestacije je ,,Julska 2017. “. Građani, koji žele mogu da posetiti izložbu od 21. Do 31.jula, a otvaranje je zakazano za sutra u 19:30h kada će se priustnima obratiti poznati umetnik Veselin Nišavić – Vešo.
Author: Sajma Drazanin
-

Stigle nove zdravstvene kartice u filijalu Novi Pazar
„Svi oni koji su predali zahtev do kraja marta 2017.godine za izdavanje kartice zdravstvenog osiguranja spremne su za preuzimanje. Nove zdravstvene kartice građani mogu preuzeti u matičnoj filijali ili ispostavi osiguranika svakog dana od 07:00 do 15:30h. Građani treba da imaju važeću ličnu kartu ili staru zdravstvenu knjižicu, kaže se u sapštenju Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje filijala Novi Pazar.
-

Porodici Mehović požar odneo sve što su godinama sticali
Porodica Mehović je u požaru izgubila sve ono što su godinama stvarali. Nesreća ih je zadesila pre nekoliko dana, ono što su uspeli sanirali su sami, ali bez dodatne pomoći ne mogu se vratiti normalnom životu.
Muradija i Ahmed Mehović u braku su 50 godina i tokom svog radnog veka uspeli su da izgrade pristojan dom i stvore sebi uslove za normalan i skroman život. Kvar na elektičnoj instalaciji potpuno im je promenio život. Požar, koji ih je zadesio trećeg dana Bajrama odneo im je sve. Ekonomska kriza, a penzije male, teško će uspeti da od svojih mesečnih primanja ponovo kupe nameštaj i druge stvari potrebne za domaćinstvo.
“Sve smo imali, a sada ništa. Hvala Bogu pa nam je dete ostalo živo, tada je bilo u kući. Nije ostalo ništa ceo sprat nam je izgoreo”, rekla je Muradija Mehović.
Porodica Mehović poziva one, koji mogu da im pomognu da nastave život u normalnim uslovima. Oni su uspeli sami da saniraju ono za šta su imali novca i pomogli im rodbina i prijatelji, međutim potrebno je još mnogo toga da se uradi.
-

Tandir sarađuje sa Ravnogorcem
Milan Gačević član Opštinskog veća Prijepolja, danas je najbliži saradnik šefa odborničke Bošnjačke demokratske zajednice Sandžak Samira Tandira a, koja čini vlast u toj sandžačkoj opštini. Kako se navodi na sajtu ravnogorskog pokreta Gačević je predsednik za Zlatiborski region.
Milan Gačević član Opštinskog veća Prijepolja najbliži je saradnik šefa odborničke grupe Bošnjačke demokratske zajednice Sandžak Samira Tandira, stranke koja čini vlast u toj sandžačkoj opštini. Gačević je u vreme dok je bio odbornik opozicije širio govor mržnje i svojim izjavama uznemirio sve građane Prijepolja, multietničke opštine sa tradicionalno dobrim međunacionalnim odnosima. Izjava je tada naišla na osudu javnosti u kojoj Gačević kaže da ne voli gradove sa džamijama.
Kako smo ranije izveštavali, protiv uspešnih privrednika, koji su članovi Sandžačke demokratske partije, a i Bošnjačke demokratske zajednice u Prijepolju vodi se negativna kampanja lokalne, koja može da uguši privredu ovog kraja, a to je kako su ranije govorili razlog velikog broja nezadovoljnih članova BDZS-a, koji napuštaju opštinski odbor, kojim rukovodi Samir Tandir. Na snimcima televizije bliske ovoj partiji vidi se kako Tandir i Gačević zajedno obilaze objekte i usko sarađuju u donošenju odluka.
Kako nalazi na sajtu ravnogorskog pokreta Gačević je član ove nacionalističke organizacije i zadužen na Zlatiborski region.

http://www.ravnogorskipokret.com/adresar/
U brojnim televizijskim izveštajima televizije bliske Bošnjačkoj demokratskoj zajednici Sandžaka, Milanu Gačeviću daje se medijski prostor da i dalje širi mržnju prema Bošnjacima, članovima SDP-a, uglednim građanima i privrednicima.
Vladajuću stranku u Prijepolju BDZ juče su napustila još dva istaknuta člana nezadovoljna situacijom u stranci, a posebno su kako kažu razočarani ponašanjem prvog čoveka OO Samira Tandira, koji kako su istakli gleda samo svoje interese.
Takođe nezadovoljni su izborom ljudi koji bi trebalo da donose važne odluke u stranci. Inače, do sada je OO BDZ iz istih ili sličnih razloga napustilo četvoro dugogodišnjih članova ove partije -

Forum 10: Sačuvaćemo dragocene slike i dokumenta “Starog deda”
Akademska inicijativa Forum 10 sprovodi projekat Stari Dedo – multimedijalni portert istorije, kulture i tradicije Novog Pazara. Cilj je da se sakupe sve vredne objave, fotografije i priče koje Stari Dedo objavljuje na svojoj fejsbuk stranici i biće dostupne u vidu dokumentarno – multimedijalne forme. Pored fotgrafija i objava, biće snimljeni i autenitčni detalji koji će pratiti glumci, ali i izjave velikih poštovaoca i pratioca Starog deda.
Na društvenoj mreži fejsbuk uspešno deluje stranica Stari dedo na kojoj se nalaze brojne stare fotografije Novog Pazara, znamenitih ličnosti i događaja, koji su obeležili istoriju ovog naroda. Fotografije, koje su retke i dragocene slikovito vraćaju u prošla vremena kada su se nosili fesovi, takozvani ćulasi i feredže. Članovi Akademske inicijative Forum 10 došli su na ideju fotografije dokumentuju i sačuvaju od zaborava. Programski koordinator Fahrudin Kladničanin kaže da ova stranica ima preko šeset hiljada fotografija, a koje se od 2014. godine obajvljuju. Njegove priče i objave o ljudima, događajima, malim životnim trenucima, prate istoriju grada po imenu Novi Pazar. Hronika koju ispisuje Stari Dedo od neprocenjive je vrednosti za našu zajednicu, ističe Kladničanin
“Mi želimo da napravimo jednu dokumentarnu multimedijalnu platformu, koja će sadržati sve ono što se na strainici objavljuje od 2014.godine do danas. Ta multimedijalno dokumentarna platforma obuhvatiće sve interesantne fotografije , dokumenta i priče , koje se ovde nalaze, a nesumnjivo govore o kulturi i tradiciji i svemu onome što je bitno za grad Novi Pazar. Ta stranica je jako posećena. Fenomen Starog deda, osobe koja se tako predstavlja, a koji je nesumnjivo doprineo da građani Novog Pazara i šire uče o istoriji, kulturi, tradiciji, ličnostima i događajima koji su obeležili istoriju ovog naroda”, kaže Kladničanin.
Sve fotografije, koje su objavljene na stranici Stari dedo su verodostojne i deo su njegovog ličnog istraživanja i arhivirane u istorijskim arhivima u Beogradu, Austriji, Mađarskoj, Makedoniji i Istanbulu. Ovaj projekat finsijski je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.
