Author: Sajma Drazanin

  • Veće penzije od 1. decembra, evo koliko će para biti više na računu

    Veće penzije od 1. decembra, evo koliko će para biti više na računu

    Budžet za narednu godinu čiji je predlog usvojila Vlada Srbije zasnovan je na dva osnovna stuba, a to su podizanje životnog standarda građana i nastavak investicija koje su deo programa Srbija 20-27, izjavio je danas ministar finansija u Vladi Srbije Siniša Mali.

    On je istakao da je ovo prvi budžet koji Srbija donosi kao zemlja sa investicionim kreditnim rejtingom, što je, prema njegovim rečima, najveći uspeh do sada, ali su i očekivanja sada velika, jer kada zemlja ima ovakav kreditni rejting, onda se njene projekcije i planovi gledaju još detaljnije.

    Govoreći o rastu životnog standarda, naveo je lepu vest za penzionere pošto će njihova primanja od 1. decembra biti veća za 10,9 odsto.

    – Menjamo zakon o budžetskom sistemu, tako da naši najstariji sugrađeni znaju da, kada govorimo o povećanju penzija za narednu godinu, uvek će to biti uključujući decembarsku penziju. Dakle, ne od 1. januara, nego od 1. decembra. Dakle, sad već za nekih dvadesetak dana decembarska penzija biće povećena za 10,9 odsto”, rekao je on za TV Prva.

    Dodao je da je sada prosečna penzija u Srbiji 390 evra, a da će sa povećanjem biti 436 evra.

    Istakao je da će plate u javnom sektoru biti povećane za osam procenata, plate prosvetara za 11 odsto, te da će minimalna zarada sledeće godine biti povećana za 13,7 odsto i iznositi 457 evra.

    – Za kapitalne investicije smo sledeće godine izdvojili 7,4 odsto našeg BDP-a, dakle to su ulaganja u puteve, brze saobraćajnice, pruge, domove zdravlja, bolnice, škole, u energetiku. Sve ono što podiže kvalitet života građana Srbije, a sa druge strane čini našu ekonomiju konkurentnijom, boljom, atraktivnijom i onda se privlači i veći broj investitora, otvaraju se nove fabrike i to je krug razvoja koji smo započeli i koji uspešno sprovodimo godinama unazad – istakao je Mali.

    Naveo je da je u budžetu za narednu godinu za poljoprivredu izdvojeno najviše novca do sada i to 149,5 milijardi dinara, što je 7,5 odsto ukupnog budžeta, dok je do sada za poljoprivredu uglavnom izdvajano oko pet procenata.

    – Imamo najveće do sada izdvajanje za Kancelariju za Kosovo i Metohiju, dakle dovoljno novca za sve ono što smo obećali za naše sugrađane tamo. I budžet za vojsku je veći nego ikada ranije, modernizujemo vojsku, uvodi se i vojni rok i sada smo na oko 2,6 odsto izdvajanja BDP-a za vojsku – rekao je on.

    Dodao je i da su veća nego ikada ranije i izdvajanja za zdravstvo, prosvetu, kulturu, ekologiju ali da se vodilo računa da se održi makroekonomska stabilnost zemlje, pa je deficit za naredne tri godine limitiran na 3,0 odsto BDP-a, kao što je i dogovoreno sa Međunarodnim monetarnim fondom.

    (Izvor: Telegraf Biznis/Tanjug)

    Podeli
  • U Crnoj Gori najavili blokadu zbog zloglasnog ubice Alije Balijagića

    U Crnoj Gori najavili blokadu zbog zloglasnog ubice Alije Balijagića

    Pune dve nedelje traje potera za opasnim dvostrukim ubicom Alijom Balijagićem. Prvo u Crnoj Gori, zatim i u Srbiji. I ništa. U jednom selu ušao je kod žene u kuću i popio par rakija. U drugom viđen je kako šeta sa puškom oko ramena, a u trećem je, navodno, ušao u lokalni autobus.

    Srpska policija poslala specijalce, dronove i pse tragače i ništa. Opasni ubica se pojavljuje na sve strane i nestaje kao duh! A narod u okolini Prijepolja u panici. Mnoge škole zatvorene. Ljudi se zabarikadirali u svojim kućama i ne izlaze napolje. Samo se čuje vapaj: “Uhapsite ga!”

    Najavljena blokada

    Prema pisanju Blica, za 18. novembar najavljena blokada magistralnog puta Bijelo Polje – Mojkovac u mestu Slijepač Most. Meštani su uputili institucijama zahtev da se ispita odgovornost nadležnih u slučaju Alije Balijagića. Pošto nisu dobili odgovor, odlučili su se za protest.

    Predsednik mesne zajednice Pavino Polje, Slobodan Leković, naglasio je da motiv za protest nije politički niti nacionalno motivisan, već je isključivo zbog toga što žitelji smatraju da je policija u Crnoj Gori morala da reaguje odmah nakon prvih prijava o Balijagiću.

    Izveštaji s terena ukazuju da su prijave stigle o osobi sa puškom i rancem na leđima koja se kreće na potezu Kamene Gore. Čitav taj deo se sada pretražuje, uključujući sela Orašac, Brajkova i Vezići.

    Izvor: Telegraf

    Podeli
  • Vozači u Srbiji češće koriste mobilni tokom vožnje nego oni u EU

    Vozači u Srbiji češće koriste mobilni tokom vožnje nego oni u EU

    Vozači u Srbiji češće koriste telefon tokom vožnje nego što je to slučaj u Evropskoj uniji (EU), a 36,9 odsto ispitanika je kazalo da je bar jednom razgovaralo telefonom dok su vozili.

    To su pokazali rezultati međunarodnog istraživanja sprovedenog u 39 zemalja.
    Četvrtina ispitanika iz Srbije kazala je da šalje poruke i prelistava sadržaj na društvenim mrežama dok vozi, a skoro 78 osto pešaka reklo je da na ulici čita poruke, prenele su Novosti.
    Rezultati pokazuju i to da je svaki šesti vozač vozio iako je imao alkohol u krvi.
    Ispitanici iz Srbije ocenili su da je automobilski prevoz najbezbedniji, a da su električni trotineti najnebezbednije prevozno sredstvo i 76 odsto ljudi kazalo je da ne koristi kacigu kada ih vozi.

    Oko 83 odsto biciklista ne koristi kacigu, a to je 20 odsto više u odnosu na evropski prosek.
    Kada je reč o vezivanju pojasa na zadnjem sedištu, dve trećine ispitanika iz Srbije je reklo da se ne vezuje, a u EU 32 odsto ne koristi pojas kada sedi pozadi.
    Agencija za bezbednost saobraćaja navela je da je poređenje sa drugim zemljama važno i da omogućava uvid u slabosti domaćeg sistema i njihovo otklanjanje.
    Izvor: 021.rs
    Podeli
  • Park prirode “Golija” stavljen pod zaštitu kao područje I kategorije

    Park prirode “Golija” stavljen pod zaštitu kao područje I kategorije

    U Službenom glasniku Srbije objavljena je Uredba kojim se Park prirode “Golija” stavlja pod zaštitu, kao područje I kategorije, odnosno zaštićeno područje međunarodnog, nacionalnog – izuzetnog značaja, u cilju zaštite i očuvanja, velikog broja izvora, reka i potoka sa veoma čistom planinskom vodom.

    Kako je navedeno u uredbi, površina Parka prirode “Golija” iznosi 75.838,94 hektara (ha), od čega je u državnoj svojini 29.141,65 ha ili 38,64 odsto, u privatnoj svojini 44.059,20 ha ili 58,10 odsto, dok je u javnom vlasništvu 2.638,07 ha ili 3,47 odsto.

    Park prirode “Golija” nalazi se na teritoriji grada Kraljeva i Novog Pazara, kao i na teritoriji opština Ivanjica, Raška i Sjenica.

    Prirodno dobro Golija je planinska regija koja u svojim granicama obuhvata planine Goliju, Radočelo i deo prostora planine Čemerno.

    Golija je i najviša planina jugozapadne Srbije, pripada prostranoj geografskoj regiji koja se označava kao Staro-vlaško-raška visija, ograničena duboko usečenim dolinama Ibra na istoku, Zapadne Morave na severu i Drinom sa Limom na zapadu.

    U Parku prirode “Golija”, naročito su zastupljene bukove šume, mešovite lišćarsko-četinarske šume i čiste smrčeve šume. Neki delovi ovih šuma imaju karakter prašume.

    Osim planinskog javora (Acer heldreichii) koji ovde gradi svoje najlepše i najočuvanije lišćarske i lišćarsko-četinarske šume u Srbiji, ovu planinu naseljava još oko 515 biljnih vrsta, od kojih su mnoge reliktnog ili endemičnog karaktera (Geum molle, Hedera helix, Ilex aquifolium, Ostrya carpinifolia, Aremonia agrimonoides, Asarum europaeum, Tamus communis, Trollius eurpaeus i dr.).

    U uredbi je navedeno da je utvrđeno i prisustvo 29 vrsta iz familije orhideja što je 50 odsto od ukupnog broja koji se odnosi na Zapadnu Srbiju.

    Na Goliji je zabeleženo i 56 endemita i 35 relikata.

    Park prirode “Golija”, stalno ili povremeno nastanjuje i 53 vrste sisara, što trenutno čini oko 50 odsto vrsta koje su do sada na bilo koji način registrovane na teritoriji Srbije, kao i 145 značajnih vrsta ptica.

    U severnom delu parka, u dolini Studenice, nalazi se manastir Studenica iz XII veka, spomenik kulture pod zaštitom UNESCO-a.

    Deo Parka prirode “Golija” (53.804 ha) sa svojim prirodnim i stvorenim vrednostima ispunio je u potpunosti kriterijume za nominovanje za rezervat biosfere po programu čovek i biosfera (MAB).

    Izvor: Blic

    Podeli
  • Irena Vujović potpisala ugovore za bolji kvalitet vazduha u još šest lokalnih samouprava

    Irena Vujović potpisala ugovore za bolji kvalitet vazduha u još šest lokalnih samouprava

    Potpredsednica Vlade i ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović potpisala je važne ugovore na osnovu kojih će u narednom periodu biti zamenjene kotlarnice u toplanama i javnim ustanovama u šest lokalnih samouprava, kako bi prešle na ekološki prihvatljivije energente, saopštilo je Ministarstvo zaštite životne sredine.

    Vujović je istakla da su ugovori juče potpisani nakon što je sproveden drugi po redu konkurs za zamenu kotlarnica u 2024. godini, kao deo paketa mera za unapređenje kvaliteta vazduha.

    Ministarka je navela da će sredstva biti dodeljena za projekte za bolji kvalitet vazduha u šest lokalnih samouprava – Niš, Kruševac, Topola, Novi Pazar, Despotovac i Smederevo.

    “Projekte zamene kotlova u toplanama i javnim ustanovama, Ministarstvo koje vodim sprovodi četiri godine zaredom. U ovoj godini raspisali smo čak dva javna poziva gradovima i opštinama da kandiduju projekte i na taj način pokušaju da obezbede sredstva za projekte u svojim sredinama”, rekla je ona.

    Kako je navela, ugovori koje je juče potpisala predstavljaju preduslov za dodelu još 245 miliona dinara za zamenu kotlova po drugom javnom pozivu i raspodeljena su u šest lokalnih samouprava.

    “Tokom četiri godine, kroz ove konkurse Ministarstvo je uložilo više od 1,4 milijarde dinara, za zamenu oko 170 kotlova na čvrsto gorivo u 76 gradova i opština širom Srbije”, rekla je Vujović, prenosi Tanjug.

    Ministarstvo zaštite životne sredine, prema njenim rečima, spremno je da ulaže u sve projekte koji su se pokazali efikasni kada je reč o unapređenju kvaliteta vazduha.

    “Projekti zamene kotlarnica pokazali su se kao dobra mera i zato ćemo nastaviti da je sprovodimo i nastojaćemo da obezbedimo sredstva za ovu namenu i u narednom periodu”, istakla je ona.

    Ministarstvo zaštite životne sredine je, prema njenim rečima, kroz konkurse za lokalne samouprave, tokom četiri godine, uložilo značajna sredstva u zamenu kotlova, ali i u podršku građanima da zamene ložište u svojim domaćinstvima.

    “Pozivam građane da se informišu i da budu proaktivni ka lokalnom rukovodstvu, kako bi lokalne samouprave kandidovale projekte na našim konkursima. Naš je cilj da unapredimo kvalitet vazduha, a time i kvalitet života građana u svim opštinama u Srbiji”, rekla je Vujović.

    Izvor:Politika

    Podeli