Author: Sajma Drazanin

  • Milosavac: Na džephani se sada radi samo na njenoj konzervaciji

    Milosavac: Na džephani se sada radi samo na njenoj konzervaciji

    Poslednjih dana na društvenim mrežama pojavili su se snimci sa rekonstrukcije severnog bedema novopazarske tvrđave, gde se kritikuje način izvođenja radova. Zapravo, na snimcima se vidi kako radnici koriste macolu kao alat za rad. Šef gradilišta iz firme Koto Stefan Milosavac objašnjava da j eto uobičajen alat, koji se korsti kod uklanjanja cemetnog dela izmeđa kamena.

    “Što se tiče korišćenja macole, to je uobičajen alat koji se koristi za ovakve stvari. Tim velikim čekićem da bi ljudi shvatili je demontiran deo cementnog zida, koji je inače nedozvoljen u gradnji u ovakvim objektima, zato što pravi štetu samih zidova zbog svoje čvrstine. Što se tiče izvođenja samih radova, sve se odvija u toku i prema projektu, tako da mislim da neće biti problema sa rokovima”, rekao Milosavac
    On je prokomentarisao i snimke koji se poslednjih dana vrte po društvenim mrežama, a u kojima se komentarišu radovi na rekonstrukciji severnog dela bedema.

    “Meni je to stvarno degutantno da komentarišem njihove komentare, zato što i ne znam ko su ljudi, pitanje koliko su stručni, a ovo su neki načini i tehnike koji se oduvek primenjuju na ovakvim objektima. Tako da svako podrivanje ne znam čemu služi”, dodao je Milosavac.

    U toku je prva faza radova na sanaciji severnog dela bedema

    “Pri kraju smo radova na Severnoj tabuji, ona je obuhvatala konzervaciju i restauraciju arheoloških ostataka, barutane i kule džephane. Što se tiče radova, u prvoj fazi oni obuhvataju samostabilizaciju postojećih objekata, tako da to je ono što obuhvata prva faza. Trebalo bi da traju oko tri nedelje”, kaže Milosavac.

    U ovoj fazi neće biti izgradnja džephane, odnosno rekonstrukcije same kule.

    “Da bi ljudima bilo jasno da detaljnije objasnim, prva faza obuhvata samu njenu konzervaciju i stabilizaciju objekta kule džephane. Znači, ostaje u istim dimenzijama kao što je zatečena, samo se stabilizuju zidovi i na taj način se konzervira objekat.po projektu se staje u njenoj zatečenoj visini. Što se tiče južne tabije, svi projekti se izvode prema projektu Republičkog zavoda za zaštitu spomenika.
    Po projektu je predviđena uklanjenjo svih destabilizovanih i rastrešenih delova zidova. To je ono što možete da zateknete gde su skinuta lica samog zida. Što se tiče jezgra, ona se čisti do zdravog i na taj način se osposobljava za dalje zidanje. Što se tiče veze između spoljašnjeg lica zida i jezgra, ona se ostvore ugradnjom prohrumskih hankera, koji su inače izrađeni od kiselootpornih čelika, tako da je obezbeđena njihova dugotrajnost. Same pukotine koje se nalaze vertikalno u zidovima se saniraju procesom injektiranja. Za sada nemamo nikakvih problema niti nepredviđenih radova i mislim da će u roku da se završi radovI”, kaže Milosavac.

    On dodaje da je južna tabija bezistana bila u lošem stanju.

    “Sama spoljašnost svih blokova od erozije i svega je bila dosta devastirana. Zato se svi ti blokovi skidaju, dorađuju se i onda se vraćaju. Zdravi na taj način se postiže autentičan izgled samog bedema. Radimo već 35 dana, ra dadovi traju 120”, rekao je Milosavac.

    Podeli
  • Uređenje platoa škole u Ribariću počeli

    Uređenje platoa škole u Ribariću počeli

    Počeli su radovi na uređenju platoa u dvorištu škole Meša Selimović u Ribariću. Ovaj projekat finanisra Ministarstvo turizma i omladine, a realizuje ga Regionalna razvojna agencija Sandžaka SEDA. U toku su zemljani radovi i raščišćavanje kompletnog platoa.

    U potpuno novom ruhu za decu, odrasle i posetioce biće uređen prostor oko škole u Ribariću u okviru kojeg će biti izgrađeni novi sadržaji. Igrališta za decu, teretana na otvorenom, kao i sportski tereni. Radovi na uređenju platoa škole Meša Selimović su počeli danas.

    ” Planirano je skidanje stare ograde i stare travnate površine, kao i starog mobilijara, armirano betonski radovi na izradi podloge, asfaltiranje i priprema trim staze oko čitavog platoa, izgradnja betonskih tribina za gledaoce,,⁠postavljanje nove ograde, ⁠postavljanje nove travnate površine na fudbalskom terenu, ⁠postavljanje gumene podloge za terene za košarku i odbojku, nabavka golova i potrebne opreme kao i obeležavanje fudbalskog terena, nabavka košarkaškog mobilijara, nabavka mobilijara za odbojkaški teren, nabavka i ugradnja klupa modernog dizajna i korpi za otpatke, nabavka mobilijara za dečije igralište (tobogani, ljuljaške, klackalice i sl), a i ⁠nabavka fitnes sprava za teretanu na otvorenom”, navodi se između ostalog u projektu.

    Drektor Regionalne razvojne agencije Sandžaka SEDA zahvalio je ministru Huseinu Memiću kao i gospodinu Rasimu Ljajiću koji su dali predlog, sredstva i inicirali ovaj veoma značajan projekat.

    Projekat kompletnog uređenja platoa je vredan 25 miliona dinara, a radove će pratiti stručni nadzor.

    Podeli
  • Još 5 dana otvoreni javni pozivi namenjeni instalaciji mini solarnih elektrana

    Još 5 dana otvoreni javni pozivi namenjeni instalaciji mini solarnih elektrana

    Najmanje sedam korisnika, odnosno malih i srednjih preduzeća (MSP) i tri dobavljača, imaju priliku da budu deo projekta unapređenja energetske efikasnostiinstalacijom mini fotonaponskih stanica u Sjenici. U toku su dva javna poziva raspisana u okviru projekta “Sunčeva energija za MSP”, koji sprovode Opština Sjenica i Regionalna razvojna agencija SEDA uz podršku Projekta “Velika mala privreda”, finansiranog od strane USAID-a.

    Javni poziv za dobavljače:Prvijavni poziv jeraspisan za izbor dobavljača čija registrovana delatnost odgovara zahtevima projekta “Sunčeva energija za MSP”. Odabreni dobavljači će vršiti nabavku iinstalacijusolarnih panela za mini fotonaponske elektrane, kaoi sve prateće instalacije za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe.Sve detalje i kriterijume za odabir dobavljačamožete pronaći na Regionalna Razvojna Agencija Sandžaka – SEDA | Novi Pazar | Facebook.

    Javni poziv za korisnike: Drugi javni poziv je namnjen MSP iz sektora prehrambene industrije koja mogu aplicirati za bespovratna sredstva u visini do 50% od ukupne vrednosti za instalaciju mini fotonaponskih stanica snage do 25 kW. Uslovi za apliciranje uključuju dostavljanje odgovarajuće dokumentacije, kao što su dokazi o registrovanoj delatnosti i finansijskoj stabilnosti preduzeća. Više informacija o potrebnoj dokumentaciji možete pronaći na Regionalna Razvojna Agencija Sandžaka – SEDA | Novi Pazar | Facebook.

    Sve relevantneinformacije o ovim javnim konkursima dostupnesu i putem kontakt telefona 020 332-700.

    Oba javna poziva su otvorena do ponedeljka, 08. 07. 2024., do 15časova, akonkursna dokumentacija se može dostaviti lično ili putem pošte na adresu Regionalne razvojne agencije SEDA (ulica 7. juli bb, 36300 Novi Pazar) ili putem e-meila na adresu office@seda.org.rs.

     

    Podeli
  • U Novom Pazaru počeo “Karavan bezbednosti saobraćaja”

    U Novom Pazaru počeo “Karavan bezbednosti saobraćaja”

    Potpredsednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić i gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac otvorili su dvodnevnu prezentaciju preventivnog projekta „Karavan bezbednosti saobraćaja“, na Gradskom trgu. Događaju su prisustvovali Branko Stamatović, vd. direktora Agencije za bezbednost saobraćaja, Milan Nikolić, generalni sekretar Auto – moto saveza Srbije, te predstavnici Policijske uprave Novi Pazar.
    “Projekat smo simbolično nazvali Karavan bezbednosti saobraćaja, jer je naša zamisao da zajedno sa partnerima obiđemo čitavu zemlju i da u direktnom kontaktu sa građanima doprinesemo unapređenju stavova o bezbednom učešću u saobraćaju, sa posebnim fokusom na bezbednost dece. Želimo da ovo pitanje približimo narodu i to je jedan od ciljeva. Saobraćaj je jedna od oblasti koja je najviše doprinela razvitku društva, ali istovremeno jedna od oblasti koja odnosi najviše života. Svake godine u našoj zemlji oko 500 osoba izgubi život u saobraćajnim nezgodama, a gotovo 20.000 bude povređeno. Za nekog su ovo samo brojevi, ali za hiljade osoba i njihovih porodica to su trenuci koji zauvek menjaju živote. Nažalost, i pored katastrofalnih posledica saobraćajnih nezgoda, često smo kao društvo skloni da svoju bezbednost u saobraćaju uzimamo zagarantovano i često smo stava da se to nama ne može i neće desiti. Naprotiv, za saobraćajnu nezgodu dovoljan je jedan trenutak nepažnje želimo da delujemo preventivno i detalji u ponašanju učesnika u saobraćaju su važni. Sa nama su partneri, koji nas prate u svim gradovima, sa kojima želimo da zajednički unapređujemo stanje bezbednosti u saobraćaju , ali i da policiju približimo građanima”, rekao je ministar Ivica Dači u Novom Pazaru.
    Nosilac projekta je Ministarstvo unutrašnjih poslova, dok su partneri Agencija za bezbednost saobraćaja, Auto-moto savez Srbije, Crveni krst Srbije, Nacionalna vozačka akademija (NAVAK) i lokalna samouprava.
    Podeli
  • Određena precizna trasa autoputa do Crne Gore: Evo kuda tačno prolazi deonica Požega-Boljare i gde će biti petlje

    Određena precizna trasa autoputa do Crne Gore: Evo kuda tačno prolazi deonica Požega-Boljare i gde će biti petlje

    (Foto: Nacrt PPPPN/screenshot)

    Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture stavilo je na javni uvid Nacrt prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora Beograd-Južni Jadran, deonica Požega-Boljare.

    Budući autoput, čiji je jedan deo, od Požege do Duge Poljane počeo da se gradi 2022. godine, ići će Dolinom Moravice, između padina Javora i Golije, preko Pešterske visoravni do granice sa Crnom Gorom

    Planirana deonica autoputa Požega-Boljare predstavlja nastavak autoputa Miloš Veliki na pravcu Požega-Arilje-Ivanica-Sjenica (Duga poljana)-Boljare.

    Koridor autoputa počinje posle petlje “Prilipac”, koja pripada deonici autoputa Požega-Kotroman, pruža se ka jugu dolinom reke Moravice po ravničarskom i blago brdovitom terenu, dok posle Ivanjice ulazi u planinski predeo i prolazi između padina Javora na zapadu i Golije na istoku i penje se na Peštersku visoravan, kojom se u pravcu juga pruža do Duge Poljane i graničnog prelaza Boljare.

    Granica Prostornog nalazi se na delovima teritorija opština Požega – katastraske opštine Gorobilje, Lopaš,
    Milićevo Selo, Pilatovići, Prilipac; Arilje – KO Arilje, Bogojevići, Vigošte-Pogled, Virovo, Grdovići, Dragojevac, Latvica, Mirosaljci, Stupčevići, Trešnjevica, Cerova; Ivanjica – KO Bedina Varoš, Bratljevo, Budoželja, Vasiljevići, Grleđica, Dubrava, Erčege, Ivanjica, Komadine, Kosovica, Mana, Medovine, Prilike, Radaljevo, Rovine, Rokci, Sveštica, Smiljevac i Šume; i Sjenica – KO Boljare, Brnjica, Buđevo, Vrsjenice, Goševo, Doliće, Dragojloviće, Draževiće, Dujke, Žitniće, Zaječiće, Kamešnica, Kijevci, Krće, Raždaginja, Rasno, Raškoviće, Stup, Tuzinje, Ugao, Cetanoviće i Štavalj.

    Koridor autoputa se najvećim delom pruža van područja naselja, dok manjim delom tangira građevinska područja Arilja i Ivanjice.

    Planirana trasa autoputa je podeljena na jedanaest deonica, ukupne dužine od 106,3 km. Planiran je preliminarni koridor autoputa u dužini od 86,71 km i širini od 1.000 m za deonice 2-9 i deonicu 11, i koridor autoputa u dužini od 19,59 km i prosečnoj širini od 200 do 300 m za deonice 1 i 10.

    Koridor se završava dodatnom zonom graničnog prelaza “Boljare”, čija tehničko rešenje će biti naknadno definisano, navedeno je u planu koji su izradili Institut za arhitekturu i urbanuizam Srbije, Jugoslovenski institut za urbanizam i stanovanje i JP Zavod za urbanizam Niš, u saradnji sa obrađivačima idejnog porijekta China road and bridge corporation, ogranak Beograd.

    Investitor izrade prostornog plana je JP Putevi Srbije.

    Autoput je planiran sa najmanje dve saobraćajne trake i jednom zaustavnom trakom za svaki smer, a projektovan je za brzinu od 100 km/h do 120 km/h.

    Navedena podela trase autoputa na 11 deonica je uslovna, navodi se u planu u kojem stoji i da će deonice 1 i 10 imati ukupno 21 most i tri tunela.

    Petlje

    Ovim prostornim planom utvrđen je položaj sledećih planiranih denivelisanih raskrsnica (petlji), i to:

    1) Denivelisana raskrsnica “Arilje” na stacionaži km 150+300, u funkciji veze sa
    postojećim državnim putem IB reda broj 21, opštinskim centrom Arilje i okolnim
    naseljima i privredno-industrijskim zonama;

    2) Denivelisana raskrsnica “Ivanjica” na orijentacionoj stacionaži km 167+000, u funkciji veze sa postojećim državnim putem IB reda broj 21, opštinskim centrom Ivanjica i okolnim naseljima i privredno-industrijskim zonama;

    3) Denivelisana raskrsnica “Međurečje” na orijentacionoj stacionaži km 185+800, u funkciji veze sa postojećim državnim putem IIA reda broj 197 i posredno preko njega sa područjem Parka prirode Golija, kao i postojećim državnim putem IB reda broj 30 i dalje ka istoku i klisuri Ibra;

    4) Denivelisana raskrsnica “Duga Poljana” na stacionaži km 220+800, u funkciji veze sa postojećim državnim putem IB reda broj 29, i posredno preko njega sa opštinskim centrom i širim područjem Sjenice, područjem Specijalnog rezervata prirode “Uvac” i Novom Varoši na zapadu, odnosno sa Tutinom i Novim Pazarom na jugoistoku;

    5) Denivelisana raskrsnica “Karajukića Bunari” na orijentacionoj stacionaži km 240+000, u funkciji veze sa postojećim državnim putem IIA reda broj 197 i postojećim državnim putem IIA reda broj 202 i posredno preko njih sa Sjenicom na severozapadu i Tutinom i Novim Pazarom na istoku.


    Odmorišta i parkirališta

    U koridoru autoputa planirani su sledeći sadržaji za korisnike autoputa:
    – uslužni centar “Arilje” na stacionaži km 148+600 obostrano;
    – parkiralište “Trešnjevica” na orijentacionoj stacionaži km 161+600 obostrano;
    – parkiralište “Ivanjica” na orijentacionoj stacionaži km 181+500 levo;
    – parkiralište “Rokci” na orijentacionoj stacionaži km 187+800 desno;
    – parkiralište “Brnjica” na stacionaži km 217+600 obostrano;
    – odmorište “Boljare” na orijentacionoj stacionaži km 227+600 obostrano u zoni graničnog prelaza “Boljare”

    Putni pravac Beograd-Južni Jadran, podseća se u dokumentu, predstavlja krak Trans-evropske magistrale (TEM) koji na području Republike Srbije i Republike Crne Gore povezuje osnovni pravac TEM-a (od Gdanjska do Atine i Istanbula) sa Jadranskim morem.

    U okviru primarne mreže puteva ovaj putni pravac treba da preuzme daljinske tokove sa postojećih državnih puteva IB reda broj 21 (Novi Sad-Valjevo-Užice-Bijelo Polje) i broj 22 (na delu Beograd-Čačak), kao i puta M-2 (na delu Bijelo Polje-Podgorica-Jadransko more), novodi se u planu.

    Dodaje se da ovaj koridor povezuje Centralnu i Jugozapadnu Srbiju, a kroz povezivanje luke Bar sa lukom Beograd na Dunavu povezuje Podunavlje sa Mediteranom.
    Javni uvid traje do 9. jula.
    izvor E kapija
    Podeli