Author: Alma Ademovic

  • Rasim Ljajić prebačen u Beograd na dalje lečenje

    Rasim Ljajić prebačen u Beograd na dalje lečenje

    Predsednik Socijaldemokratske partije Srbije (SDPS) Rasim Lajić, koji je povređen u saobraćajnoj nesreći u nedelju, prebačen je na dalje lečenje u Beograd, potvrdio je direktor Kliničkog centra Niš Zoran Perišić.

    Perišić je objasnio da je Ljajić, koji je dobro, prebačen u Beograd na zahtev porodice.

    Ljajićevo stanje je sasvim dobro, dijagnostika urađena u ponedeljak je u redu, prima lekove protiv bolova, rekao je ranije danas Perišić.

    Lajić je povređen u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u nedelju kada je poginuo predsednik Izvršnog odbora te stranke Branko Gogić koji je upravljao automobilom koji je izleteo sa auto-puta.

    Aleksinačko osnovno javno tužilaštvo ranije je saopštilo da je do saobraćajne nezgode došlo oko 8. 50 u saobraćajnoj traci iz smera Beograda ka Nišu u blizini Ražnja tako što je vozilo “škoda superb kvatro” gde je Ljajić bio na mestu suvozača sletelo s kolovoza i prošlo kroz zaštitnu ogradu nakon čega se prevrnulo.

    Navodi se da je zamenik javnog tužioca Janko Dinić nakon izvršenog uviđaja utvrdio da je vozilom najverovatnije upravljao direktor preduzeća “Emisiona tehnika i veze” Branko Gogić kome je na licu mesta konstatovana smrt, a Ljajić je zadobio teške telesne povrede.

    Tužilaštvo je saopštilo da trenutno uzrok saobraćajne nezgode nije poznat.

    Navodi se da je uz uviđaj lica mesta dat nalog za izuzimanje putničkog vozila koje je učestvovalo u nezgodi radi eventualnog veštačenja.

    Izdat je i nalog za obdukciju leša vozača, pokojnog Gogiaa u Zavod za sudsku medicine u Nišu.

    Naknadno je dat i nalog da se obavi razgovor sa Ljajićem kada to njegoo zdravstveno stanje dozvoli u cilju prikupljanja svih relevantnih činjenica na osnovu kojih će se doći do saznanja o uzroku nastanka saobraćajne nezgode.

     

    Izvor: Tanjug

     

    Podeli
  • Zaposlenima u socijalnim ustanovama u petak po 10.000 dinara

    Zaposlenima u socijalnim ustanovama u petak po 10.000 dinara

    Zaposlenima u socijalnim ustanovama u petak će biti isplaćeno po 10.000 dinara državne pomoći, potvrdio je ministar finansija Siniša Mali.

    Novac će dobiti negovateljice, vaspitači u socijalnim ustanovama, odnosno domovima za stare, zaposleni na održavanju higijene.

    Ovu isplatu najavio je nedavno predsednik Srbije Aleksandar Vučić, kada je gostujući na RTS-u rekao da će oko 7.980 zaposlenih dobiti pomoć i naveo da, kada je davana pomoć zdravstvenim radnicima, zaposleni u ustanovama socijalne zaštite novac nisu dobili i da je ovo dug države prema njima.

     

    Izvor: Tanjug

    Foto: Anđelko Vasiljević

    Podeli
  • U Srbiju stiglo skoro 6.000 izbeglica iz Ukrajine

    U Srbiju stiglo skoro 6.000 izbeglica iz Ukrajine

    Komesar za izbeglice Vladimir Cucić izjavio je danas da je boravak u Srbiji prijavilo 5.698 izbeglica iz Ukrajine, a da se u smeštajnim kapacitetima Komesarijata za izbeglice i migrante nalazi nešto više od 50 ljudi, ali da je Srbija spremna da primi i više izbeglica nego što u ovom trenutku ima smeštajnih kapaciteta.

    Cucić je zajedno sa šefom Delegacije EU u Srbiji Emanuelom Žiofreom, ambasadorom Finske Kimom Ladevirtom, ambasadorom Poljske Rafaelom Perlom, zamenikom ambasadora Francuske Fatihom Aksalom i zamenikom ambasadora Ukrajine Markom Martinjukom obišao izbeglice iz Ukrajine smeštene u Centru za azil u Vranju.

    Cucić je rekao da je 41 izbeglica iz Ukrajine smeštena u Centru u Vranju, a još 9 ili 10 u Obrenovcu, kao i da je najveći broj ljudi u privatnom smeštaju.

    “Srbija je spremna da, na način na koji je to radila od 2015., sa ponuđenih 6.000 smeštajnih kapaciteta primi mnogo više izbeglica, ako na to bude zamoljena i to ćemo, kao i do sada, uraditi u saradnji sa EU”, rekao je Cucić.

    On je naglasio da Srbija daje sve od sebe, nema čega da se stidi, ni kvaliteta onog što nudi, ni broja onih koje je spremna da primi.

    “Srbija je prva zemlja van EU, ako ne i jedina, koja se pridružila direktivi EU što se tiče zaštite prava izbeglica, a na žalost to su u ovom trenutku naša braća Ukrajinci. Hvala EU, bez čije pomoći ne bi bilo moguće da napravimo humane uslove, da deca idu u školu, imaju zdravstvenu i svaku drugu zaštitu”, poručio je Cucić.

    Šef Delegacije EU u Srbiji Emanuel Žiofre rekao je da Srbija ima mnogo sopstvenog iskustva sa izbeglicama iz rata na prostoru bivše Jugoslavije iz devedesetih, kao i sa migrantskom krizom od pre nekoliko godina.

    “Sarađujemo vrlo blisko sa Komesarijatom za izbeglice u Srbiji kome smo pomogli da Srbija uspostavi sjajan, veoma human sistem za zbrinjavanje izbeglica i rešavanje njihovih problema. EU će nastaviti da radi sa Srbijom, već smo u prošlosti dali 120 miliona evra i spremni smo da damo još dodatni 57 miliona evra u te svrhe”, poručio je Žiofre.

    On je izrazio zadovoljstvo što se izbeglice iz Ukrajine u Vranju dočekane sa dobrodošlicom od lokalnog stanovništva.

    “S jedne strane država Srbija obezbedila je infrastrukturu i sistem za pružanje pomoći i zbrinjavanje izbeglica, ali sa druge strane, običan narod je prigrlio izbeglice, učinio da se osećaju dobrodošlim i pružio im neophodnu pomoć. Izbeglicama je omogućeno, kao i u EU, da imaju pristup obrazovanju, zdravstvenom sistemu i tržištu posla”, istakao je Žiofre.

    Zamenik ambasadora Ukrajine u Srbiji Marko Martinjuk zahvalio je Srbiji i građanima Vranja na gostoprimstvu izbeglicama iz njegove zemlje.

    On je istakao da su žene iz Ukrajine spremne da pomognu i volontiraju u Vranju.

    Tonja iz Severedonjecka jedna je od retkih izbeglica iz Ukrajine koje govore srpski. Ona je pre desetak godina jedno vreme radila u Leskovcu.

    “Ovde sam manje od nedelju dana. Sa sinom sam od sedam godina. On danas polazi u srpsku školu. On ne zna srpski, ali polako učimo. Ljudi su dobri i prijatni i hoće da pomognu. Sa ljudima iz Centra posebno sam zadovoljna”, istakla je Tonja.

    Kaže da je u telefonskom kontaktu sa ljudima iz svog grada i da je situacija tamo očajna.

    “Mnogo ljudi je otišlo iz države. Skoro niko nije ostao u mom gradu. Grad je potpuno srušen, skoro da nema zgrade koja nije pogođena”, priča Tonja.

     

    Izvor: Tanjug

    Foto: Danas

    Podeli
  • Tatjana Matić pozvala samouprave da se prijave na konkurs za najbolje turističko selo

    Tatjana Matić pozvala samouprave da se prijave na konkurs za najbolje turističko selo

    Ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija, Tatjana Matić pozvala je sve lokalne samouprave koje se identifikuju u oblasti razvoja ruralnog turizma, da se prijave na konkurs za izbor najboljeg turističkog sela Srbije u 2022. godini.

    „Imajući u vidu da je godina iza nas bila veoma uspešna i da je Mokra Gora proglašena za jedno od najboljih sela i ove godine nastojimo da svet prepozna atrakcije naših ruralnih destinacija koje na najbolji način oslikavaju autentičnost naše kulture“, rekla je ministarka Matić.

    Ona je istakla da se ovim konkursom podstiče razvoj inovacija i preduzetništva, unapređuje turistički proizvod i način života zajednice i promocija prirodnih i kulturnih resursa sela u Srbiji.

    Svetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija (UNWTO) raspisala je Konkurs za izbor najboljih turističkih sela (The Best Tourism Villages) u nameri da se putem konkursa identifikuju najbolji primeri inovativnog razvoja i pristupa turizmu u ruralnim oblastima, a sa osnovnim ciljem da turizam postane jedan od pokretača pozitivne transformacije, ruralnog razvoja i blagostanja zajednice.

     

    Izvor: Tanjug

    Foto: MTT

     

    Podeli
  • Dinar prema evru bez promene, kurs 117,7559

    Dinar prema evru bez promene, kurs 117,7559

    Dinar vredi danas prema evru isto kao u ponedeljak i zvanični srednji kurs iznosi 117,7559 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije.

    Dinar je prema evru slabiji za 0,1 posto na mesečnom nivou i u odnosu na početak godine, dok je na godišnjem slabiji za 0,2 procenta.

    Indikativni kurs dinara prema dolaru je mirovao u ponedeljak na nivou od 108,2017 dinara za dolar.

    Dinar je prema dolaru slabijli za 1,2 posto na mesečnom i za 8,6 procenata na godišnjem nivou, a u odnosu na početak godine je u padu za 4,0 odsto.

     

    Izvor: Tanjug

    Podeli