U Sandžaku sutra pretežno oblačno, mestimično sa kišom i lokalnim pljuskovima , tokom noći prestanak padavina i razvedravanje.
Jutarnja temperatura od 5 do 10, a najviša dnevna od 15 do 19 stepeni.
U Novom Pazaru umereno oblačno uz pad temperature. Kiša povremeno. Jutarnja temperatura 4, najviša dnevna 15 stepeni.
Njemačka podružnica ruskog energetskog giganta Gazproma biće stavljena pod nadležnost Njemačke federalne mrežne agencije, izjavio je ministar ekonomije te zemlje Robert Habeck.
Odluka Njemačke uslijedila je tri dana nakon što je Gazprom objavio da se povlači iz vlasničke strukture njemačkog ogranka nakon odluke Moskve da kupci iz “neprijateljskih” zemalja plin ubuduće moraju plaćati u rubljama, preko posredničke banke u Rusiji.
Opisujući taj potez kao “apsolutno neophodan”, Robert Habeck je rekao da Gazprom Germania upravlja kritičnom infrastrukturom u Njemačkoj i stoga je “izuzetno važan za opskrbu plinom”.
“Vlada čini ono što je potrebno kako bi osigurala snabdijevanje u Njemačkoj”, rekao je Habeck novinarima.
Izrazio je zabrinutost zbog “nejasne pravne situacije” kompanije nakon odluke Rusije da prekine svoje poslovanje.
Klaus Muller, čelnik njemačke Federalne mrežne agencije, rekao je da će agencija osigurati pravilno upravljanje, poduzimajući sve potrebne korake kako bi nastavila osiguravati snabdijevanje plinom.
Gazprom Germania igra ključnu ulogu u opskrbi Njemačke plinom preko svoje podružnice Wingas. Gazprom je uključen u trgovinu plinom u Njemačkoj, dok njegova podružnica Astora upravlja najvećim njemačkim skladištem prirodnog gasa u sjevernom gradu Rehdenu u saveznoj državi Donja Saksonija.
Izvor: AA
Foto: Arhiv AA
Cena autogasa je na pojedinim pumpama u Beogradu dostigla novi rekord od 103 dinara za litar, čime je probijena maksimalna cena od 102 dinara koju je tečni naftni gas (TNG) zabeležio u decembru prošle godine.
Cena autogasa je u decembru, usled energetske krize, prvi put probila nivo od 100 dinara, da bi se još istog meseca vratila na oko 98 dinara.
Cena je zatim nešto oslabila i autogas se na većini pumpi u Beogradu prodavao po ceni od oko 92 dinara.
Od početka ove godine cena autogasa nastavila je polako da raste, da bi u poslednjim danima marta ponovo dostigla 102 dinara.
Poskupljenje TNG-a je, prema rečima predsednika Udruženja za TNG Ivana Brajovića, posledica kombinovanog delovanja više faktora, a pre svega poskupljenja prirodnog gasa i nafte, kao i ukrajinske krize.
“Ovaj gas nastaje kao proizvod prerade prirodnog gasa, gasnog kondenzata i sirove nafte, pa zato njegova cena korespondira sa cenama prirodnog gasa i sirove nafte, a koriguje se prema uslovima na lokalnim tržištima. Ukrajinska kriza dovela je do poskupljenja prirodnog gasa i sirove nafte do rekordnih nivoa, pa je i cena TNG-a, koji nastaje njihovom preradom, oborila sve rekorde”, rekao je prošle sedmice Brajović za Tanjug.
Cena autogasa je uvek bila skoro duplo manja u odnosu na cenu benzina BMB 95, koji se sada prodaje za 175 dinara po litru.
Na primer, krajem maja 2020. godine, kada je bilo poremećeno tržište naftnih derivata zbog pandemije i zatvaranja, litar benzina BMB 95 koštao je oko 123 dinara, a TNG-a 66 dinara.
Izvor: Tanjug
Foto: Tanjug/ Z. Žestić, ilustracija
Poreska uprava objavila je poreski kalendar za april i rok za prvu poresku obavezu ističe danas, za dostavljanje obaveštenja o zaključenim ugovorima po osnovu estradnih programa u prethodnom mesecu.
Isplatioci prihoda po osnovu estradnih programa zabavne i narodne muzike i drugih zabavnih programa dužni su da dostave prijavu i obaveštenje do 5. u mesecu za ugovore zaključene u prethodnom mesecu.
Obaveštenja se podnose na obrascu OZU, uz koji se podnose i kopije svih zaključenih ugovora u prethodnom mesecu.
Takođe, do 5. se dostavljaju izveštaji o izvršenju obaveze zapošljavanja osoba sa invaliditetom za prethodni mesec i vrši uplata sredstava.
Svi poslodavci koji imaju obavezu zapošljavanja osoba sa invaliditetom dužni su da dostave odgovarajući izveštaj nadležnoj jedinici Poreske uprave prema svom sedištu na obrascu IOSI.
Obrazac se dostavlja najkasnije do petog u mesecu za prethodni mesec, bez obzira na koji način je obaveza izvršena u prethodnom mesecu. Poslodavci nemaju obavezu dostavljanja drugih dokaza uz sam obrazac izveštaja.
Prema kalendaru, 11. aprila je rok za podnošenje poreske prijave i plaćanje poreza na premije neživotnih osiguranja za prethodni mesec.
To je, takođe, rok za podnošenje poreske prijave i plaćanje PDV za prethodni mesec od strane poreskog dužnika iz člana 10. Zakona o PDV.
Do 15. aprila treba platiti akontaciju poreza i doprinosa na prihode od samostalne delatnosti za prethodni mesec.
Preduzetnik koji vodi poslovne knjige mesečnu akontaciju poreza plaća u roku od 15 dana po isteku svakog meseca na osnovu podnete poreske prijave PPDG-1S.
Preduzetnik koji porez plaća na paušalno utvrđen prihod akontaciju poreza plaća u roku od 15 dana po isteku svakog meseca na osnovu rešenja Poreske uprave.
Do tada je i rok za podnošenje poreske prijave i poreskog bilansa od strane preduzetnika, preduzetnika poljoprivrednika i preduzetnika drugo lice za utvrđivanje poreza za 2021. godinu.
Prijava se podnosi na Obrascu PPDG-1S – Poreska prijava za utvrđivanje poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje samooporezivanjem na prihode od samostalne delatnosti. Uz poresku prijavu podnosi se i Obrazac PB 2 – Poreski bilans obveznika poreza na dohodak građana na prihode od samostalne delatnosti i prateći obrasci uz poreski bilans.
Do 15. je i rok za plaćanje razlike poreza i doprinosa na prihod od samostalne delatnosti utvrđene po konačnom obračunu za 2021. godinu, po podnetoj poreskoj prijavi.
Zatim za plaćanje poreza na prihod od pružanja ugostiteljskih usluga za prvi kvartal 2022. godine.
Takođe, plaćanje doprinosa za sveštenike i verske službenike, za domaće državljane zaposlene u inostranstvu i za inostrane penzionere za prethodni mesec.
Obveznici doprinosa – sveštenici i verski službenici, domaći državljani zaposleni u inostranstvu i inostrani penzioneri plaćaju mesečnu akontaciju doprinosa za obavezno socijalno osiguranje u roku od 15 dana po isteku meseca na osnovu rešenja Poreske uprave.
Podnošenje poreske prijave i plaćanje doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za osnivače, odnosno članove privrednog društva za prethodni mesec
Prijava se podnosi na obrascu PP OD-O – Poreska prijava o obračunatim doprinosima za obavezno socijalno osiguranje za osnivače, odnosno članove privrednog društva.
Takođe, 15. je rok za podnošenje poreske prijave i plaćanje PDV za prethodni mesec.
Poreski obveznici koji su se evidentirali za PDV i kojima je poreski period kalendarski mesec dužni su da podnesu poresku prijavu PP PDV i plate obračunati PDV u roku od 15 dana po isteku meseca.
Takođe, obveznik PDV dostavlja nadležnom poreskom organu, uz poresku prijavu PDV i obrazac PID PDV 1- pretežni izvoz dobara u inostranstvo za prethodni mesec, ako je u tom mesecu ispunio jedan od kriterijuma da postane obveznik PDV koji pretežno vrši promet dobara u inostranstvo.
Prema kalendaru, 15. je rok i za podnošenje poreske prijave i plaćanje PDV za prvo tromesečje 2022. godine.
Prijava se podnosi na Obrascu PP PDV – Poreska prijava za porez na dodatu vrednost.
Takođe, podnošenje obrasca PID PDV 1 za prvo tromesečje ako je obveznik u prvom tromesečju ispunio jedan od kriterijuma za sticanje statusa obveznika PDV koji pretežno vrši promet dobara u inostranstvo.
Zatim, za plaćanje akontacije poreza na dobit pravnih lica za prethodni mesec.
Obveznici poreza na dobit pravnih lica vrše plaćanje akontacije poreza na dobit pravnih lica za prethodni mesec na osnovu podnete PP PDP prijave.
Predviđeno je plaćanje obračunate akcize za period od 16. do kraja prethodnog meseca.
Obveznik akcize je dužan da obračunatu akcizu uplati najkasnije 15. dana u mesecu za iznos akcize obračunat za period od 16. do kraja prethodnog meseca.
Predviđeno je podnošenje poreske prijave za obračun akcize za prethodni mesec.
Obveznik akcize obavezan je da utvrđenu obavezu po osnovu akcize iskaže u poreskoj prijavi koju podnosi Poreskoj upravi na propisanom obrascu PP OA najkasnije u roku od 15 dana po isteku kalendarskog meseca za taj mesec.
Takođe, treba podneti prijavu o obračunu akcize na električnu energiju za krajnju potrošnju za prethodni mesec i izmiriti plaćanje akcize.
Obveznik akcize obavezan je da utvrđenu obavezu po osnovu akcize na električnu energiju iskaže u poreskoj prijavi koju podnosi Poreskoj upravi po isteku kalendarskog meseca u kojem se vrši očitavanje, na propisanom obrascu PP OAEL i obračunatu akcizu plati u periodu za podnošenje poreske prijave, odnosno najkasnije u roku od 15 dana po isteku kalendarskog meseca u kojem je izvršeno očitavanje potrošnje električne energije.
Do 29. aprila je rok za plaćanje obračunate akcize za period od 1. do 15. dana u mesecu.
Obveznik akcize je dužan da obračunatu akcizu uplati najkasnije poslednjeg dana u mesecu za iznos akcize obračunat u periodu od 1. do 15. dana u mesecu.
Izvor: Tanjug
Na današnji dan prije tačno 30 godina počela je opsada Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine, koja će ostati u historiji zapamćena kao najduža opsada jednog glavnog grada. Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992. godine, okončana je 29. februara 1996. godine. Trajala je 1.425 dana. Za to vrijeme, oko 350 hiljada stanovnika bilo je izloženo svakodnevnoj vatri pripadnika nekadašnje JNA i paravojnih formacija, a kasnije pripadnika tadašnje Vojske Republike Srpske, iz skoro svih vrsta naoružanja, sa položaja smještenih na okolnim brdima. Nisu uspjeli sići i zauzeti grad samo zahvaljujući ogromnoj volji, želji i naporima branilaca, mahom građana koji su se odazvali pozivu za odbranu, te u početku skoro goloruki, u patikama i farmericama, s minimalno naoružanja, stali na branike grada.
Tokom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete. Prema poslijeratnim istraživanjima, najviše stanovnika, skoro četiri petine od ukupnog broja poginulih, stradalo je u prve dvije godine rata.
– Suada, Olga, Mirsada –
Prve civilne žrtve opsade Sarajeva Suada Dilberović i Olga Sučić ubijene su 5. aprila na mostu Vrbanja, nedaleko od zgrade tadašnje Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine ispred koje su se odvijale demonstracije građana koji su tražili očuvanje mira, na koje je otvorena vatra. Nekadašnji most Vrbanja danas nosi ime po dvjema hrabrim ženama, a ploča na njegovoj sredini, okrenuta ka istoku, odakle se svaki dan ukazuje s izlaskom prvih sunčevih zraka, podsjeća i upozorava namjerne i slučajne prolaznike na tešku prošlost grada.
Posljednja žrtva opsade Sarajeva bila je Mirsada Durić, koja je poginula u napadu na tramvaj 9. januara 1996. godine, kod Zemaljskog muzeja, također u blizini zgrade bh. parlamenta. Počinioci napada koji se dogodio prvog dana pokretanja tramvaja nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu nikad nisu otkriveni. Prema pričanju očevidaca, tromblon koji je pogodio tramvaj najvjerovatnije je ispaljen iz pravca naselja Grbavica i Vraca, u to vrijeme još pod kontrolom srpskih jedinica, a na putnike koji su bježali iz tramvaja pucano je iz snajpera.
I skoro tri decenije nakon opsade, onima koji su rat proveli u hermetički zatvorenom gradu, pri pomisli na trčanje iza improviziranih barijera na raskrsnicama, hodanje ubrzanim koracima ulicama izloženim pogledu s Trebevića, Vraca, nebodera na Grbavici, kuća u naselju Nedžarići… – prolaze “trnci” niz leđa. Da, na leđima svakog Sarajlije bila je meta svih 44 mjeseca opsade.
Gradske četvrti, mahale, ulice, trgovi, svi važniji i manje važni objekti, stambene zgrade, privatne kuće, gađani su iz različitog naoružanja. Mnogi objekti – zgrada gradskog porodilišta na Jezeru, centralna Pošta, Vijećnica sa desetinama hiljada vrijednih knjiga, Olimpijski muzej, zgrada dnevnog lista “Oslobođenje“, brojne fabrike, škole, ustanove kulture… – izgorjeli su do temelja nakon što su pogođeni minobacačkim i drugim vrstama projektila.
– Napadani iz svih vrsta naoružanja –
Neki objekti, poput zgrade Radio-televizije Bosne i Hercegovine, gađani su i tzv. modificiranim aviobombama teškim i po 250 kilograma, o čemu postoje svjedočenja i izvještaji balističara sa suđenja za zločine počinjene u ratu u Bosni i Hercegovini pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju.
Svakodnevni strah za vlastiti i živote najbližih bio je ujedinjen sa neviđenom željom za preživljavanjem, iz koje se javio prkos, snaga i kreativnost. Tako su noći bez električne energije, u zamračenom gradu – kad je već ponestalo baterijskih lampi i svijeća – osvjetljavane tzv. kandilom. Ovo svijetleće tijelo sastojalo se od krpene trakice izrezane od stare majice ili marame, umočene u malo ulja nalivenog u staklenu teglicu. Mnogo je priča ispričano, knjiga pročitano i proliveno suza pod trepčućim svjetlom kandila…
U dijelovima grada s gasnom mrežom, improviziralo se, nalazile vodovodne i slične cijevi kako bi se doveo plin u kuće i stanove, koji je – kad ga je bilo – služio i za grijanje vode za ličnu higijenu, pranje veša, kuhanje, zagrijavanje prostorija na čijim prozorima je, umjesto stakla razbijenog mecima, gelerima i prilikom detonacija, bila plastična folija nalik onoj što se drži po kuhinjskim stolovima. Samo, ova je bila poluprozirna ili smećkasta sa plavim napisom “UNHCR“ po sredini.
Dovitljivošću građana i tadašnje lokalne vlasti, otvoreni su punktovi ili iskopani bunari na kojima su građani dolazili po pitku vodu. Plastični kanisteri za vodu u opkoljenom gradu, u kojem nije bilo snabdijevanja prodavnica, bili su tražena roba. Redovi na lokacijama za točenje vode bili su svakodnevni, i ljeti i zimi. Znajući za ove punktove, agresor je artiljerijskim projektilima ili snajperskom vatrom gađao čak i njih.
Dok je išla po vodu, Senida Karović, predsjednica Udruženja “Unija civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo”, ranjena je u eksploziji granate 30. januara 1993. godine kod mosta Drvenija. Amputirana joj je noga.
– Preživjeli pakao –
“Pričamo o ljudima koji su preživjeli nevjerovatan pakao, kojima niko i ničim ne može nadoknaditi to što su izgubili. Niko ne može nadoknaditi majku djetetu koje ju je izgubilo, ili djetetu nogu, ljudima koji su ostali amputirci, teški invalidi…“, ispričala je 2017. u razgovoru za Anadolu Agency.
Od eksplozije granate na Dobrinji, u Kvadrantu-5, 12. jula 1993. godine, poginulo je 14, a ranjeno 16 civila. Granata je ispaljena na mjesto na kojem se u privatnom dvorištu nalazio bunar i pumpa, a ljudi čekali s kanisterima i po 10-12 sati da bi natočili vodu.
Od artiljerijskih projektila ginuli su građani i u redovima za hljeb. Punkt, na koji je dovožen hljeb iz Velepekare, nalazio se u Ulici Vase Miskina (danas Ferhadija), prekoputa Gradske tržnice. Eksplozija je tog jutra, 27. maja 1992. godine, zatresla okolne kvartove. Sjećam se, trčala sam u kućnim papučama ka preduzeću u općini Stari Grad, u kojem je majka radila. Svako jutro izašla bi s posla i stala u red za hljeb u Ulici Vase Miskina… Osjetila sam olakšanje kad sam ugledala majčinu siluetu kako se žurnim korakom penje uz stepenice pored Muzičke škole: „Granata… pobi narod kod Tržnice, cijeli red za hljeb…“, sjećam se majčinog isprekidanog glasa i suza. U tom masakru poginula su 22 civila, a 144 je ranjeno.
Pijaca i zatvorena tržnica Markale u starom dijelu Sarajeva, granatirane su u dva navrata. Prvi put, od eksplozije granate na pijaci Markale, 5. februara 1994. godine, ubijeno je 68, ranjena 144 civila. U masakru na samom kraju rata, 28. augusta 1995. godine, kod Gradske tržnice Markale poginulo je 43, rajena 84 civila.
– I djeca žrtve masakara –
Nisu bila pošteđena ni djeca u školama. U naselju Alipašino Polje, na Trgu ZAVNOBIH-a, nalazile su se prostorije Osnovne škole “Prvi maj“ (danas OŠ “Fatima Gunić), koja je granatirana 9. novembra 1993. godine. Od gelera koji su ušli u učionicu kroz male otvore između zaštitne betonske pregrade, poginula je učiteljica Fatima Gunić i troje učenika, a ranjen 21 civil.
U eksplozijama granata ispaljenim na grad, ginuli su mališani koji bi izašli kako bi udahnuli svježeg zraka i družili se sa vršnjacima nakon dana i noči provedenih u podrumima i skloništima.
Jedanestogodišnja Irma, kćerka Fikreta Grabovice, predsjednika Udruženja ubijene djece opkoljenog Sarajeva, ubijena je gelerom od granate ispred zgrade dok se igrala 20. marta 1993. godine. Bio je sunčan dan, privremeno zatišje, bez borbenih dejstava, kad su roditelji obično puštali djecu na svjež zrak nakon dugotrajnih boravaka u podrumima.
“(…)Međutim, zločinci su koristili takve prilike i u neposrednoj blizini gdje je moja kćerka bila sa drugim djevojčicama pala je granata i nju je ubio geler. To je na neki način bilo pravilo zločinaca, koji su sa okolnih brda terorisali i ubijali građane Sarajeva, da kada nastane zatišje koriste te momente da ubiju što više nevinih građana“, ispričao je Grabovica za AA 2017. godine.
Mnogi građani ubijeni su ili ranjeni hicima iz snajpera, prelazeći gradske raskrsnice ili u svojim domovima. Opsada Sarajeva ostat će u historiji opisana kao najduža opsada jednog glavnog grada, a živote građana Sarajeva koji su je preživjeli oblikovala je na sasvim neočekivan način. Probudila prkos, hrabrost, ali i kreativnost kako bi se preživjelo. Uzrokovala je i brojne nenadoknadive gubitke. Živi će se sjećati dok su živi, poginuli će vječno opominjati.
– Presude za opsadu grada i ubistva civila –
Međunarodni krivini tribunal za bivšu Jugoslaviju je za terorisanje građana Sarajeva na doživotnu kaznu zatvora osudio Stanislava Galića, nekadašnjeg komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske. Na zatvorsku kaznu od 29 godina osuđen je Galićev nasljednik na čelu Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Dragomir Milošević.
Za teroriziranje civila u Sarajevu snajperskim i artiljerijskim napadima, uz ostalo, bivši predsjednik Republike Srpske i vojni vođa VRS-a Radovan Karadžić osuđen je na doživotni zatvor.
Na istu kaznu zatvora prvostepeno je pred Haškim tribunalom, uz ostalo, za teroriziranje civila u Sarajevu snajperskim i artiljerijskim napadima osuđen komandant VRS-a Ratko Mladić.
U presudama MKSJ-a je utvrđeno kako su jedinice Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a namjerno gađale civile sprovodeći kampanju terora koja je za cilj imala da izvrši pritisak na vlasti u Sarajevu.
Predstavnici gradskih vlasti Sarajeva najavili su da će na prigodan i dostojanstven način kroz niz manifestacija 5. aprila biti obilježeno 30 godina od početka opsade Sarajeva.
Izvor: AA
Foto: Arhiv AA