Author: Alma Ademovic

  • MUP: Od početka godine 6 582 požara, apel građanima da ne pale rastinje

    MUP: Od početka godine 6 582 požara, apel građanima da ne pale rastinje

    Načelnik Odeljenja za VSJ u Upravi za vatrogasno-spasilačke jedinice Sektora za vanredne situacije MUP-a Nedeljko Gagić apelovao je na građane da ne pale travu i nisko rastinje s obzirom na to da je od sredine marta do danas evidentiran povećan broj požara na otvorenom prostoru.

    U periodu od 1. januara do 25. marta ove godine, na teritoriji Srbije, evidentirano je 6.582 požara, od čega je 3.551 požar nastao na otvorenom prostoru.

    „Požari na otvorenom prostoru se veoma brzo šire, zahvataju velike površine i predstavljaju realnu opasnost za živote i zdravlje naših građana, a često nanose velike materijalne štete. Uzrok svih ovih požara, u najvećem broju slučajeva, je ljudski faktor, odnosno neodgovorno ponašanje naših građana“, upozorio je Gagić, saopštio je MUP.

    On je podsetio da je Zakonom o zaštiti od požara i drugim zakonima zabranjeno spaljivanje trave i niskog rastinja i spaljivanje smeća na otvorenom prostoru, ostataka strnih useva, kao i loženje vatre u šumi i na udaljenosti od 200 metara od ruba šume.

    Za nepoštovanje propisanih odredbi zakona, kako je rekao, zaprećene su novčane kazne, kako za pravna, tako i za fizička lica.

    „Sektor za vanredne situacije će u narednom periodu, zajedno sa pripadnicima drugih linija rada Ministarstva unutrašnjih poslova, nadležnim inspekcijskim službama republičkog i lokalnog nivoa, intenzivirati obilazak terena u cilju otkrivanja i procesuiranja neodgovornih građana koji ne poštuju Zakonom propisane odredbe, a sve sa ciljem podizanja nivoa bezbednosti naših građana“, naglasio je Gagić.

     

    Izvor: Tanjug

    Podeli
  • Granica za vantelesnu oplodnju pomerena na 45 godina starosti

    Granica za vantelesnu oplodnju pomerena na 45 godina starosti

    Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) podigao je starosnu granicu za vantelesnu oplodnju na 45 godina života, u odnosu na dosadašnjih 43.

    Direktorka RFZO Sanja Radojević Škodrić rekla je da je Srbija po obimu prava sada prva zemlja u Evropi, a neka od njih su neograničen pokušaj vantelesne oplodnje za prvo dete i povećan broj za drugo dete.

    “Proširenja prava u poslednje dve godine intenzivno se dešavaju u skladu sa demografskom politikom koju vodi predsednik Srbije Aleksandar Vučić. I ova odluka je doneta u skladu sa tim”, rekla je Škodrić i dodala da sada postoji i neograničen broj zamrzavanja embriona i za prvo i drugo dete.

    U saopštenju RFZO se podseća da je proširenje prava iz oblasti vantelesne oplodnje koja su najavljena prošle godine, stupila na snagu 26. februara.

    Ona, između ostalog, uključuju pravo svih parova sa jednim detetom na zdravstveno osiguranje na teret RFZO radi dobijanja drugog deteta, dok je za dobijanje prvog deteta, uveden neograničen broj krioembriotransfera.

    Na novo proširenje u vezi sa podizanjem starosne granice za žene, osigurane osobe će imati pravo nakon što na snagu bude stupio pravilnik koji bliže određuje prava osiguranih lica na vantelesnu oplodnju.

     

    Izvor: Tanjug

    Foto: Novosti

    Podeli
  • Od 1. aprila plaćena praksa za najbolje studente

    Od 1. aprila plaćena praksa za najbolje studente

    Od 1. aprila počinje plaćena praksa za najbolje studente u državnim organima i javnim službama.

    Praksa će trajati do 30. juna, sa maksimalno 20 radnih sati u toku radne nedelje.

    Ministar finansija Siniša Mali rekao je da će ukupno 127 studenata početi sa praksom, koja je, kaže, jedan od načina da im država pomogne u profesionalnom usavršavanju i pronalasku posla.

    “Vlada je usvojila zaključak kojim se daje saglasnost da se studentu, koji je upisan u jednu od poslednje dve godine osnovnih akademskih i integrisanih studija u školskoj 2021/2022. godini, na svakoj visokoškolskoj ustanovi čiji je osnivač Srbija, a koji ostvari najbolji ukupan prosek zaključno sa poslednjim semestrom, obezbedi obavljanje studentske prakse u državnim organima, organima autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave, kao i u javnim službama”, naveo je Mali.

    Ukupno 127 studenata će početi sa studentskom praksom, od čega je 34 sa Univerziteta u Beogradu, 23 u Novom Sadu, 20 u Nišu, 10 u Kragujevcu, sedmoro u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici i 33 sa Državnog univerziteta u Novom Pazaru.

    Mali je istakao da su studenti sami odlučivali u kojim državnim organima žele da obavljaju studentsku praksu, kao i da su mogli da biraju između ministarstava, uprava u sastavu ministarstava, jedinica lokalnih vlasti, javnih preduzeća, ustanova i drugih korisnika javnih sredstava.

    “U Ministarstvu finansija će sa praksom krenuti tri studenta, a u Poreskoj upravi jedan. Siguran sam da će steći značajno iskustvo i potrebno znanje koje će im pomoći u daljem školovanju i karijeri”, rekao je Mali.

    On je podsetio i na druge mere koje su dogovorene sa studentima kako bi se njihov položaj poboljšao, a među kojima su uvođenje studentske kartice, proširenje programa “Moja prva plata”, veći broj budžetskih mesta na master studijama za određene kategorije studenata…

    “Prethodnih meseci smo imali veoma intenzivne razgovore sa predstavnicima studentskih organizacija, jer smo želeli da čujemo šta je ono što studenti žele, šta im je potrebno, šta će im biti od koristi tokom studiranja, a šta će im pomoći za buduće zaposlenje. Jedan od rezultata tih razgovora jeste uvođenje studentske kartice koju bi studenti dobijali uz indeks. Ideja je da omogućimo studentima različite popuste – u brojnim prodavnicama, bioskopima, pozorištima, na sportskim manifestacijama”, poručio je Mali.

    Kada je reč o proširenju programa “Moja prva plata”, ministar je rekao da je cilj da se on izmeni tako da obuhvati i studente završnih godina koji bi onda mogli da konkurišu za ponuđene poslove i budu izabrani od strane poslodavaca.

    Takođe, kaže, planirano je uvođenje stipendija za socijalno ugrožene studente, kao i više budžetskih mesta na master studijama.

    Mali je precizirao da će se po prvi put predvideti da se studenti master studija na strukovnim studijama finansiraju iz budžeta, kao i da na master akademskim studijama na fakultetima budu predviđena budžetska mesta za afirmativne mere (studenti sa invaliditetom, pripadnici romske nacionalnosti…)

    “Smatramo da su sve navedene mere dobre, da je to ono što studenti žele i da će im pomoći u unapređenju njihovog položaja, jer će imati priliku da steknu stručna znanja i iskustvo koje im može biti od velikog značaja prilikom budućeg zaposlenja i učiniti ih konkurentnijim na tržištu rada”, rekao je Mali, navodi se u saopštenju Ministarstva.

     

    Izvor: Tanjug

    Foto: Nova

    Podeli
  • UN: U Ukrajini poginulo najmanje 1.119 civila, a ranjeno 1.790

    UN: U Ukrajini poginulo najmanje 1.119 civila, a ranjeno 1.790

    Ujedinjene nacije (UN) saopćile su kako je tokom rusko-ukrajinskog rata u Ukrajini poginulo najmanje 1.119 civila, a ranjeno 1.790.

    UN-ov Visoki komesarijat za izbjeglice (UNHCR) saopćio je podatke i o broju raseljenih zbog dešavanja u Ukrajini.

    Navedeno je kako je od 24. februara do 26. marta iz Ukrajine u susjedne zemlje izbjeglo 3.821.049 osoba, a više od polovine njih u Poljsku.

    Među zemljama u koje je najviše izbjeglo Ukrajinaca su Poljska (2.267.103), Rumunija (586.942), Moldavija (381.395), Mađarska (349.107) i Slovačka (272.012). Iz Donjecka i Luhanska od 21. do 23. februara u Rusiju je prešlo oko 50.000 ljudi.

    Mnoge izbjeglice koje su prešle u susjedne zemlje, kasnije su nastavile put ka ostalim evropskim zemljama.

    Međunarodna organizacija za migracije (IOM) saopćila je kako je unutar Ukrajine raseljeno 6,5 miliona ljudi.

    UNHCR je saopćio kako je tokom rusko-ukrajinskog rata od 24. februara do 26. marta poginulo najmanje 1.119 civila, a 1.790 civila je ranjeno. U saopćenju je navedeno kako postoji bojazan da je stvarni broj stradalih veći.

     

    Izvor: AA

    Foto: Arhiv AA

    Podeli
  • Erdogan i Putin dogovorili da naredna runda rusko-ukrajinskih pregovora bude u Istanbulu

    Erdogan i Putin dogovorili da naredna runda rusko-ukrajinskih pregovora bude u Istanbulu

    Predsjednik Republike Turkiye Recep Tayyip Erdogan u razgovoru s ruskim liderom Vladimirom Putinom dogovorio je da se naredni sastanak pregovaračkih delegacija Rusije i Ukrajine održi u Istanbulu.

    Iz Direkcije za komunikacije pri Uredu turskog predsjednika saopćeno je da su Erdogan i Putin telefonski razgovarali o aktuelnoj situaciji i pregovorima u vezi sa ratom između Rusije i Ukrajine.

    U saopćenju se navodi da je Erdogan tokom razgovora naglasio neophodnost što skorijeg proglašenja prekida vatre, uspostave mira i poboljšanja humanitarne situacije u regiji.

    Erdogan je poručio da će Turkiye i dalje pružati svu potrebnu podršku u tom procesu.

    U saopćenju se navodi i da su Erdogan i Putin saglasni da se naredni sastanak pregovaračkih delegacija Rusije i Ukrajine održi u Istanbulu.

     

    Izvor i foto: AA

     

    Podeli