Zvanični srednji kurs danas je 117,7562 dinara za evro, što je najslabija vrednost domaće valute prema evru u ovoj godini, objavila je Narodna banka Srbije.
Dinar prema evru vredi 0,1 odsto manje nego na početku godine, kao i 0,2 odsto manje nego godinu dana ranije.
U ovoj godini dinar je prema evru imao najveću vrednost 18. januara, kada je zvanični srednji kurs bio 117,5783 dinara za evro.
Izvor i foto: Beta
U Sandžaku tokom dana pretežno sunčano i toplo toplo vreme. Jutarnja temperatura od -2 do 7, najviša dnevna od 18 do 22 stepena.
U Novom Pazaru sunčano i toplo. Posle podne se očekuje postepeni razvoj oblačnosti. Jutarnja temperatura 2, najviša dnevna 19 stepeni.
Potpredsednik Udruženja poljoprivrednika Sslezvig-Holštajna, Klaus-Peter Luht, rekao je za dnevnik Bild da bi hleb mogao uskoro koštati 10 evra. U supermarketima se rast cena već oseća, a nestašice ulja i brašna i više su nego vidljive.
Prošle nedelje pojedinni diskonti su povećali cene 150 proizvoda.
Kilogram brašna košta sada 45 centi, što je rast cene od 15,6 odsto, tost-hleb košta 89 umesto 79 centi, a pola kilograma pene rigate od skoro staje 69 umesto 49 centi.
Cena bio-kafe porasla je za čak jedan evro.
Luht upozorava da bi pojedini proizvodi mogli u potpunosti nestati sa rafova, kao što je suncokretovo ulje, marmelada…
Suncokretovo ulje u mnogim prodavnicama se razgrabi u ranim jutarnjim satima, a tamo gde se može naći, košta umesto 1,39 evra po litri, 1,79 evra.
U problemu i Austrija
Hleb i peciva će u Austriji poskupeti za do 20 odsto, najavljuje predstavnik austrijskih pekara Jozef Ssrot.
“Poskupljuje brašno, a time i hleb, zemičke i sva peciva. U zavisnosti od proizvoda, računamo sa skokom cene izmedju 10 i 20 odsto. Ne možemo drugačije”, objasnio je Šrot za dnevnik “Esterajh”.
Izvor: Blic
Foto: CÉZARO DE LUCA / CONTACTOPHOTO / PROFIMEDIA
Potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk izjavila je da su tokom dana 3.343 osobe evakuisane kroz sedam evakuacijskih koridora.
Navela je da je 509 ljudi iz sela Boljšoja Dimenka, Bogdanovka i Bervica u Kijevskoj regiji evakuisano u grad Brovary.
Izjavila je da je 2.717 ljudi stiglo u Zaporožje privatnim vozilima iz grada Mariupolja.
“Nažalost, tri dana nismo bili u mogućnosti izvršiti evakuaciju iz Mariupolja”, kazala je Vereščuk.
Međutim, rekla je da desetine vozila natovarenih humanitarnom pomoći ne mogu da uđu u grad.
Napomenula je da je 117 osoba evakuisano iz grada Pologi u regiji Zaporožje, gdje je dopremljena humanitarna pomoć, a da će 35 djece bez roditelja sutra biti poslano u Italiju na nastavak liječenja.
“Danas smo razmijenili naše ratne zarobljenike s civilnim mornarima. Svi su na sigurnom i primaju svu potrebnu pomoć”, istakla je Vereščuk.
Kazala je da se radi na oslobađanju vojnika graničara i svih građana, uključujući civile, na Zmijskom otoku, koje je Rusija zarobila prije mjesec dana.
Izvor: AA
Foto: Ilustracija AA
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je da će Turkiye nastaviti pružati svoj doprinos u sklopu NATO saveza.
“Turkiye će nastaviti doprinositi NATO-ovim mjerama odvraćanja i odbrane zasnovanim na solidarnosti alijanse. Očekujemo istu solidarnost od naših saveznika. NATO mora zauzeti realističan i strateški pristup, dok pruža političku i praktičnu podršku Ukrajini u postojećem ratnom okruženju”, kazao je Erdogan na konferenciji za novinare održanoj u sjedištu vojne alijanse u Briselu, nakon vanrednog samita šefova država i vlada zemalja NATO-a.
Dotakao se i rata Rusije i Ukrajine, napominjući da je Turkiye u bliskom kontaktu s obje strane kako bi rat bio okončan čim prije.
“Nastavit ćemo naše razgovore i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i predsjednikom Ukrajine Volodomirom Zelenskim. Ulažemo napore da kreiramo atmosferu mira, posebno razgovorom dvojice lidera”, kazao je Erdogan, te poručio:
“Ukoliko bude zahtjeva i prijedloga da Turkiye bude posrednik, mi smo spremni na to. Spremni smo poduzeti taj korak.”
Naglasio je da sve zemlje trebaju pružiti pomoć i podršku izbjeglicama.
“Svako, posebno evropske zemlje, treba da podrži izbjeglice koje dolaze na njihova vrata i preuzme odgovornost kako bi ublažili njihove patnje”, kazao je Erdogan.
Dodao je da je najvažnije postići mir i odgovarajuće rješenje za rat u Ukrajini.
“Mislimo da konačno rješenje treba biti zasnovano na kredibilnoj formuli koju će prihvatiti Rusija, Ukrajina i međunarodna zajednica”, istakao je Erdogan.
Kako je kazao, najnovija dešavanja pokazuju da su potrebne reforme u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.
“U ovom trenutku je neizbježno da će globalna sigurnosna arhitektura, posebno Vijeće sigurnosti UN-a, biti podvrgnuta ozbiljnoj reformi”, kazao je predsjednik Turkiye.
U sjedištu Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u Briselu, glavnom gradu Belgije, održan je vanredni samit lidera zemalja NATO-a, kojem su prisustvovali šefovi država i vlada članica. Lideri 30 zemalja članica NATO-a sastali su se kako bi razgovarali o situaciji nastaloj nakon ruskog napada na Ukrajinu i o dugoročnom stavu NATO-a u istočnoj Evropi.
Rat Rusije i Ukrajine, koji je počeo ruskim napadom 24. februara, izazvao je međunarodnu osudu, doveo do finansijskih sankcija Moskvi i podstakao egzodus globalnih firmi iz Rusije.
Od tada je najmanje 977 civila ubijeno u Ukrajini, a 1.594 ranjeno, saopštili su Ujedinjeni narodi. Istovremeno, više od 3,6 miliona Ukrajinaca je pobjeglo u susjedne zemlje.
Izvor: AA
Foto: TCCB / Murat Çetinmühürdar