Zvanični srednji kurs danas je 117,6337 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije.
Dinar prema evru ima približno istu vrednost kao pre mesec dana, a za 0,1 odsto manju nego pre godinu dana.
Ove godine dinar je prema evru imao najveću vrednost 18. januara, kada je zvanični srednji kurs bio 117,5783 dinara za evro, a najslabiji je bio 28. februara kada je kurs bio 117,6594 dinara za evro.
Izvor: Kurir.rs/Beta
Foto: Shutterstock
Nemačka će 20. marta ukinuti gotovo sve epidemiološke mere i preći će na „hotspot“ pravilo, koje će dati pokrajinama mogućnost za delovanje u slučaju potrebe, dogovor je koji su postigli ministar pravde Marko Bušman i ministra zdravlja Karl Lauterbah.
“Mislim da smo postigli dobar kompromis. On se oslanja na dva stuba. Na jednoj strani u svakodnevnom životu građana više neće biti gotovo nikakvih ograničenja”, objasnio je Bušman za ZDF.
Lauterbah je rekao da su izuzetak maske i testovi tamo gde se nalazi veliki broj pripadnika rizičnih grupa, to jest u domovima za stare, za negu i bolnicama.
Takođe, obaveza nošenja maski mogla bi ostati u gradskom prevozu.
“Sve otvoriti naravno nije predviđeno”, dodao je on.
Drugi stub dogovora je „hot spot“ pravilo, koje će dati mogućnost za uvođenje dodatnih mera u regionima u kojima dođe do većeg širenja korone, u slučaju pojave novog soja virusa.
Prema Lauterbahu ta mera omogućava pokrajinskim skupštinama da same donose odluke o merama.
“Mislim da je to idealni kompromis da na jednoj strani vratimo građanim što više normalnost, i na drugoj strani ostanemo u mogućnosti da delujemo ako postoji konkretna opasnost”, objasnio je Bušman.
Lauterbah očekuje da se ovom odlukom može voditi borba i protiv novih talasa korone.
Dogovor dva ministra sada, kao nacrt zakona, mora proći sednicu vlade i dogovor sa pokrajinama.
Izvor: Tanjug
Foto: Shutterstock/ Spitzi-Foto, ilustracija
Sve oči uprte su u tripartitni sastanak na visokom nivou između Turkiye, Rusije i Ukrajine, koji će se održati u četvrtak u južnoj turskoj provinciji Antaliji kao dio napora Ankare da posreduje između zaraćenih zemalja.
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu najavio je za 10. mart sastanak između ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i njegovog ukrajinskog kolege Dmitra Kulebe na Diplomatskom forumu u Antaliji.
Izražavajući nadu da će sastanak “biti prekretnica” i “važan korak” ka miru i stabilnosti, turski ministar vanjskih poslova rekao je da će Ankara “nastaviti da ulaže napore za trajni mir.”
Otkako je Rusija pokrenula napad na Ukrajinu, Turkiye učestvuje u aktivnim diplomatskim naporima u cilju zbližavanja zaraćenih strana, rekao je Cavusoglu, dodajući da je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan uputio 19 telefonskih poziva svojim kolegama.
“Ja sam obavio oko 40 poziva. Tokom ovog perioda razgovarao sam sa ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom šest puta i ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom četiri puta, ne uključujući naš razgovor putem SMS-a”, rekao je turski ministar.
Prema njegovim riječima, Kuleba je želio direktan sastanak predsjednika Volodimira Zelenskog i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina koji, kako je kazao, “donosi konačne odluke”.
Delegacije Rusije i Ukrajine sastale su se triput u bjeloruskom gradu Brestu, a posljednja runda pregovora bila je u ponedjeljak.
Delegaciju Moskve predvodio je savjetnik ruskog predsjednika Vladimir Medinski, dok je Kijev predvodio Mihail Podoljak, savjetnik Zelenskog.
Nakon sastanka, Podoljak je na Twitteru naveo da su razgovori rezultirali “malim pozitivnim” koracima u razvoju humanitarnih koridora.
Moskva ima razne uslove da okonča rat u Ukrajini. Želi da Ukrajina promijeni svoj Ustav kako bi odbacila cilj pridruživanja bilo kakvom savezu i da Kijev prizna nezakonito pripojeni Krim kao ruski teritorij.
U februaru 2019. godine ukrajinski parlament odobrio je izmjene Ustava u kojima je sadržana želja Ukrajine da se pridruži NATO-u.
Kijev želi da se rat na teritoriji Ukrajine završi i da se ruske trupe potpuno povuku s ukrajinskih zemalja, uključujući Krim i Donbas.
Napad Rusije na Ukrajinu, koji je počeo 24. februara, izazvao je bijes međunarodne zajednice, a Evropska unija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Japan i Sjedinjene Američke Države (SAD) Moskvi su uvele ekonomske sankcije.
Prema podacima Agencije za izbjeglice UN-a najmanje 474 civila je poginulo od početka rata, 861 je ranjen, a više od dva miliona ljudi pobjeglo je iz Ukrajine u susjedne zemlje.
Izvor i foto: AA
Američki predsjednik Joe Biden objavio je zabranu uvoza nafte, prirodnog plina i drugih energenata iz Rusije usljed ruskih napada u Ukrajini.
Biden je istakao da ovom odlukom “Sjedinjene Američke Države ciljaju glavnu arteriju ruske ekonomije”.
Istakao je također da je ovaj potez dobio podršku u Kongresu među članovima obje stranke.
Dodao je ipak da, kako je rekao, “mnogi naši evropski saveznici i partneri možda nisu u poziciji da nam se pridruže.”
Pojasnio je da SAD proizvodi daleko više nafte u svojoj zemlji nego sve evropske države zajedno, dodajući da je SAD i izvoznik energije.
“Dakle, možemo poduzeti ovaj korak kada drugi to ne mogu. Ali, mi blisko sarađujemo sa Evropom i našim partnerima kako bismo razvili dugoročnu strategiju za smanjenje njihove zavisnosti od ruske energije”, rekao je Biden.
Napad Rusije na Ukrajinu, koji je počeo 24. februara, izazvao je bijes međunarodne zajednice, a Evropska unija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Japan i Sjedinjene Američke Države (SAD) Moskvi su uveli ekonomske sankcije.
Prema podacima Agencije za izbjeglice UN-a, oko dva miliona ljudi pobjeglo je iz Ukrajine u susjedne zemlje.
Izvor: AA
Foto: Arhiv/AA
U Ukrajini je počeo privremeni prekid vatre zbog evakuacije civila iz pet gradova, uključujući glavni grad Kijev.
Današnji privremeni prekid vatre, koji je objavilo Ministarstvo odbrane Rusije za evakuaciju civila iz ukrajinskih gradova Kijeva, Harkova, Černihiva, Sumija i Mariupolja, stupio je na snagu od 10 sati po moskovskom vremenu.
Napad Rusije na Ukrajinu, koji je počeo 24. februara, izazvao je bijes međunarodne zajednice, a Evropska unija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Japan i Sjedinjene Američke Države (SAD) Moskvi su uveli ekonomske sankcije.
Treća runda pregovora između delegacija Rusije i Ukrajine održana je 7. marta u bjeloruskoj regiji Brest, a obje strane su objavile da su postignuti pozitivni rezultati u razgovorima o koridorima humanitarne pomoći.
Rusko Ministarstvo odbrane jučer je proglasilo privremeni prekid vatre za evakuaciju civila iz ukrajinskih gradova Kijeva, Harkova, Černihiva, Sumija i Mariupolja.
Evakuacija civila u sigurnija područja nastavljena je uprkos periodičnim kršenjima primirja i vremenskim uslovima. Evakuacije su prestale od večernjih sati.
Rusko Ministarstvo odbrane objavilo je sinoć odluku o privremenom prekidu vatre, koja je stupila na snagu od danas.
Podaci Ujedinjenih naroda pokazuju da je najmanje 406 civila poginulo, a 801 je ranjen u Ukrajini od početka rata. Prema podacima Agencije za izbjeglice UN-a, oko dva miliona ljudi pobjeglo je iz Ukrajine u susjedne zemlje.
Izvor i foto: AA