Author: Alma Ademovic

  • EU i SAD objavile pakete sankcija protiv Rusije, Bajden premešta vojsku u Evropu

    EU i SAD objavile pakete sankcija protiv Rusije, Bajden premešta vojsku u Evropu

    Šef diplomatije EU Žozep Borelj izjavio je da je 27 članica EU  jednoglasno usvojilo paket sankcija koji će, kako je naveo, ”zaboleti Rusiju i to snažno”, a koje pogađaju rukovodeći, finasijski i odbranbeni sektor Rusije, uključujući i trgovinski sektor Donjecka i Luganska.

    ”Danas smo se dogovorili da uvrstimo 351 predstavnika ruske Dume, koji su glasanjem prekršili međunarodno pravo i teritrorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, na našu listu sankcionisanih osoba”, rekao je Borelj.

    On dodaje da su se članice EU dogovorile da sankcionišu i 27 osoba i entieta koji podrivaju ili prete ukrajinskom integritetu, suvrenitetu i nezavisnosti, među kojima su oni koji su donosili odluke kojima je prećeno Ukrajini, enteti koji su ih finasirali, oni koji su imali ulogu u invaziji i destabilizaciji i oni koji su vodili rat dezinfomacijama protiv Ukrajine.

    ”Sankcijama ciljamo i ekonosmke odnose između EU i dva regiona, kao što smo uradili u slučaju Krima, kako bismo obezbedili da oni koji su odgovorni zaista osete ekonomske posledice nelegalnih i agresivnih poteza”, kaže Borelj.

    On dodaje da usvijene sankcije pogadaju i rusku državu i Vladu tako što im onemogućavaju pristup finsijskom tržištu i uslugama EU, čime se limitira finansiranje njihove politike.

    Paket je, prema rečima Borelja, kompletiran odlukom Nemačke da zaustavi rad gasovoda Severni tok 2.

    Borelj je upozrio da će EU, u zavisnosti od razvoja situacije, proširiti spisak sankcija protiv odgovornih za ukrajinsku krizu.

     

    Izvor: Tanjug

    Foto: DW

    Podeli
  • Covid 19: 16 novozaraženih

    Covid 19: 16 novozaraženih

    Prema poslednjim podacima, u protekla 24 časa lekarima u Kovid ambulanti Doma zdravlja u Novom Pazaru javilo se 140 osoba, od tog broja njih 74 javilo se lekarima prvi put, zbog simptoma sličnih koronavirusu, javlja Radio televizija Novi Pazar (RTV NP).

    Brzim antigenskim testom u ambulanti je testirano  72 osobe, od čega je njih 16 bilo pozitivno na koronavirus.

    U bolnici je zadržano tri osobe, a njih osmoro je otpušteno,  pa se tako na bolničkom lječenju sada nalazi 14 kovid pacijenata.

    Jedan pacijent  priključen je na high-flow uređaj .

    Podeli
  • Srbija dobija prvu firmu u kojo će se raditit četiri dana nedeljno   

    Srbija dobija prvu firmu u kojo će se raditit četiri dana nedeljno   

    U vreme kada se Belgija ozbiljno priprema za uvođenje četvorodnevne radne nedelje, Srbija i zvanično dobija prvu kompaniju koju u kojoj će se raditi četiri dana nedeljno.

    Nakon testa odnosno probnog perioda koji je trajao punih pet meseci, u kompaniji ManpowerGroup juče su i zvanično najavili da će ubuduće zaposleni raditi četiri dana u nedelji. Petog dana postojaće dežurstva, gde će se zaposleni smenjivati.

    Rezultati tokom test perioda, pokazali su da je produktivnost zaposlenih porasla, a naglašeno je da će i po ovom principu rada zaposlenima plata ostati ista.

    Radnici u Belgiji uskoro će moći odabrati četvorodnevnu radnu sedmicu u sklopu niza reformi tržišta rada. Paket reformi koji je dogovorila višestranačka koaliciona vlada u toj zemlji takođe će radnicima dati pravo da isključe radne uređaje i ignorišu poruke vezane uz posao nakon radnog vremena bez straha od odmazde.

    U međuvremenu je više kompanija testiralo ovakvu mogućnost. Rezultati su pokazali da su zaposleni postali produktivniji, jer su provodili manje vremena na društvenim mrežama i aktivnostima nevezanim za posao. Jedan anketirani zaposleni na Novom Zelandu je rekao da je prestao da gleda poruke koje mu je slala žena, jer je toliko bio skoncentrisan na posao. Mnoge kompanije tako su sebi postavile i pitanje: “Zašto ne plaćati rezultate rada, umesto dane provedene u kancelariji?”

    Majkrosoft je takođe testirao rad od četiri dana nedeljno, a rezultati su bili iznenađujući – produktivnost radnika je porasla za 40 odsto. Gotovo identične rezultate pokazale su i mnoge druge kompanije, ali i domaća iskustva koja datiraju nekoliko decenija unazad.

    Skraćeno radno vreme dobro pamte radnici Javora iz Ivanjice, firme koja je u vreme SFRJ slovila za jednog od najvećih domaćih izvoznika u oblasti tekstilne industrije, osnovane davne 1948. godine. Osamdesetih su na platnom spisku imali 3.700 ljudi, godišnje su pravili više od 10 miliona komada… I ne samo to, radili su ono što danas rade mnoge velike svetske kompanije – skratili radno vreme i pokazali da je to bio dobar izbor.

    “Skratili su radni dan sa osam na šest sati i rezultati su bili neverovatni. Produktivnost je porasla za 30 odsto, smanjio se broj bolovanja… Bilo je manje odsustva, radnici su bili srećniji. Mi smo bili pioniri u tome”, kaže za “Blic Biznis” predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Srbije (ASNS) Ranka Savić.

    Naša sagovornica sada tvrdi da vrlo ozbiljno ponovo treba početi razmišljati o takvoj praksi i dati čoveku duži period za nadgradnju, porodicu, društveni i kulturni život. Jer, kako tvrdi, više vremena za sebe, znači i veće zadovoljstvo, a to donosi i veću produktivnost na poslu

    “Epidemija i iskustva po svetu pokazali su da kraća radna nedelje i četvorodnevno radno vreme ne znači da bi posao trpeo. Naprotiv, i praksa i istraživanja velikih kompanija pokazali su suprotno. Imamo najnovije primere i da su starački i gerontološki centri za dva sata skratili radno vreme, i da su produktivnost povećali za 38 odsto”, kaže Savić.

    Novi Zeland planira da uvođenjem četvorodnevne radne nedelje pomogne oporavku turzima i privrede te zemlje.

    Premijerka Novog Zelanda Jasinda Ardern označila je turistički sektor te zemlje, koji zapošljava 15 odsto stanovništva, kao deo ekonomije koji može imati izuzetnu korist od ljudi koji odmaraju tri dana nedeljno.

    Ta ideja je podržana u Kanadi, gde je Džon Trugakos, vanredni profesor Menadžment Rotmans škole Univerziteta u Torontu, istakao da je sada “prilika da redizajniramo način na koji radimo stvari kako bi ih na duži rok poboljšali”.

    Trugakos je istraživao kako da radna mesta i ljudi budu zdraviji i produktivniji više od 12 godina, i rekao je da bi četvorodnevne radne nedelje mogle biti korisne.

     

    Izvor: Blic

    Foto: SHUTTERSTOCK

     

    Podeli
  • MC Srebrenica – Potočari: Otvorena izložba “Život iza polja smrti”

    MC Srebrenica – Potočari: Otvorena izložba “Život iza polja smrti”

    U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari otvorena je stalna izložba i postavka „Život iza polja smrti“. Izložba predstavlja zajednički projekat Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari i BIRN-a BiH, koji je finansirala Vlada Kraljevine Holandije.

    Ambasador Kraljevine Nizozemske u Bosni i Hercegovini Jan Waltmans izrazio je zahvalnost Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari na radu.

    “Kada govorimo o genocidu koji se ovdje desio često se pominju samo brojke. Međutim, ova izložba jeste da da lice tim brojkama o kojima se govori. Mi znamo koliko je bitno okrenuti se budućnosti, ali podjednako je važno okrenuti se prošlosti i naučiti lekcije”, rekao je ambasador Waltmans.

    Otvaranju izložbe prisustvovao je i visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt.

    “Ukoliko počnemo da posmatramo budućnost Bosne i Hercegovine i razvoj njene budućnosti, i ako Bosna i Hercegovina treba ići prema Evropi, onda treba doći u Srebrenicu. Zbog toga sam danas tu. U svakom slučaju, smatram da projekat usmene historije u okviru kojeg preživjeli pričaju o onome šta su doživjeli može da pokaže mladima šta se ovdje događalo. Ono što mogu reći jeste da savjetujem svim etničkim grupama da se zapitaju šta je to što mogu ostaviti mladim generacijama. Zbog toga je dobro da ovdje u Bosni i Hercegovini u svim stranama i etničkim grupama postoje žrtve. Zbog toga se nadam da će ljudi koji sjede u Parlamentarnoj skupštini BiH biti u stanju da se pozabave vlastitim zakonom kojim će se zabraniti negiranje genocida, veličanje zločinaca i govor mržnje. Treba ostaviti političke igrarije po strani, treba gledati u budućnost, u Evropu”, rekao je, između ostalog, Schmidt koji je pružio podršku radu Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.

    Ambasador Johann Sattler, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, istakao je podršku u radu Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.

    “Ovdje smo da izrazimo zahvalnost svima onima koji su dali svoj doprinos projektu, dobro je da se izložba otvara, da se žrtvama i preživjelim može dati identitet. Zahvalni smo Holandskoj ambasadi i Memorijalnom centru i BIRN-u. Drago mi je da smo dali svoj doprinos ovom važnom projektu, mi zaista pružamo snažnu podršku Centru. Treba čuvati sjećanje na genocid i ne dozvoliti poricanje genocida i govor mržnje”, rekao je Sattler.

    Spomen-soba “Životi iza polja smrti” predstavlja multimedijalni prostor u kojem su izloženi predmeti koji su pripadali ubijenim i preživjelim svjedocima genocida u Srebrenici. U okviru projekta, koji se sastoji iz dva dijela, snimljeno je 100 svjedočanstava preživjelih svjedoka genocida (usmena historija) i 100 videosvjedočenja o doniranim predmetima Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari. Snimanja svjedočenja su počela u oktobru 2020. i trajala su tokom 2021. godine u Srebrenici, Sarajevu i Tuzli.

    Stotinu preživjelih i članovi porodica ubijenih dali su na trajno čuvanje predmete koji ih vežu za događaje tokom opsade i genocida u „Zaštićenoj zoni Srebrenica“ u julu 1995. godine. Memorijalni centar i BIRN BiH ovim projektom žele povezati pojedinačna svjedočanstva s predmetima u kolekciji muzejske zbirke Memorijalnog centra koje su donirali preživjeli.

    “Izložba je jedno mjesto koje će biti u potpunosti posvećeno ličnim doživljajima osoba koje su preživjele genocid”, rekao je Denis Džidić, direktor BIRN-a.

    Neki od predmeta predstavljeni kroz izložbu pronađeni su uz žrtve u masovnim grobnicama, a pojedini predmeti su posljednja uspomena na ubijene. Članovi porodica i svjedoci genocida su na trajno čuvanje Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari dali fotografije svojih najbližih iako su to u mnogim slučajevima jedine fizičke uspomene koje imaju.

    “Za nas je ovo bio drugi projekat u kojem smo snimili stotinu priča usmene historije. Počeli smo da razvijamo vlastitu metodologiju usmene historije. Ujedno smo snimili i stotinu priča o doniranim predmetima”, rekao je Hasan Hasanović, kustos u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari.

    U okviru projekta pokrenuta je i web stranica https://zivotiizapoljasmrti.srebrenicamemorial.org.

     

    Izvor i foto: AA

     

    Podeli
  • Iz Donbasa u Rusiju evakuisano više od 90.000 civila

    Iz Donbasa u Rusiju evakuisano više od 90.000 civila

    Civili evakuisani iz Donjecka i Luganska, koji se nalaze u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas, smješteni su u 15 regiona u Rusiji.

    Evakuacija koja je započeta 18. februara u oblastima Donjecka i Luganska, koji su pod kontrolom proruskih separatista, nastavila je i u utorak i dosad je evakuisano više od 90.000 civila.

    Civili dovezeni u Rostovsku oblast u Rusiji, blizu ukrajinske granice, smješteni su u privremeni smještajni centar koji je na tom području uspostavljen.

    Evakuisani civili iz Donbasa šalju se u različite regione Rusije, uključujući Moskvu.

    Više od 7.000 osoba, uključujući 3.200 djece, smješteno je u šatorima, sobama i hotelima u gradovima u Rostovskoj oblasti.

    U regionu je uspostavljeno 200 privremenih smještajnih centara čiji je kapacitet oko 14.000 ljudi.

    U regionu Donjecka, tokom vikenda je zabilježeno 2.158 kršenja primirja, uključujući 1.100 eksplozija, objavila je Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS).

    OEBS je saopštio da su 1.073 kršenja primirja, uključujući 926 eksplozija, takođe zabilježena u regionu Luganska.

    Tenzije u istočnoj Ukrajini su dramatično porasle ove sedmice, uz sve veći broj kršenja primirja, granatiranja i evakuacije civila iz proruskih separatističkih regija.

    Zapadne zemlje optužile su Rusiju da je okupila više od 100.000 vojnika u blizini Ukrajine, što je izazvalo strahove da bi mogla planirati vojnu ofanzivu protiv svog bivšeg sovjetskog susjeda.

    Moskva je više puta negirala bilo kakav plan za invaziju Ukrajine i umjesto toga optužila zapadne zemlje da potkopavaju sigurnost Rusije kroz širenje NATO-a prema njenim granicama.

    Međutim, Rusija je u ponedjeljak priznala ukrajinske separatističke regije, takozvane republike Donjeck i Lugansk. Lideri Evropske unije i NATO-a, kao i brojne države najoštrije su osudili taj Putinov čin, ponovili podršku Ukrajini i najavili zajedničku reakciju.

     

    Izvor: AA

    Foto: Maxim Romanov /AA

     

    Podeli