Author: Alma Ademovic

  • U toku je poslednji veliki talas koronavirusa, od marta normalniji život

    U toku je poslednji veliki talas koronavirusa, od marta normalniji život

    Epidemiolog Zoran Radovanović očekuje da je u toku poslednji veliki talas koronavirusa i od marta veruje da ćemo živeti normalniji život.

    „Moguće je još, ako bi došlo do radikalnih mutacija, ali ne verujem. Imaćemo nove sojeve, ali neće biti dramatičnih promena, tako da će posle marta početi da se živi normalnije”, rekao je Radovanović za novi broj Nedeljnika, prenosi Beta.

    Prema njegovim rečima, iduće sezone biće dostupne i nove vakcine, druga generacija vakcine koja će drugačije biti koncipirana, tako da nije specifično vezana za jedan soj, jer su dosadašnje vakcine pravljene prema originalnom, prvobitnom soju.

    „Sve zavisi od nas. Ovde je problem što je za razliku od nekih bolesti koje ostavljaju trajni imunitet, ovde imunitet relativno slab i meri se posle preležane bolesti mesecima… Najbolje je ako se čovek i zaštiti vakcinom i preleži bolest”, rekao je Radovanović.

    Kako je dodao, kao i za grip, pošto imunitet nije trajan, postojaće potreba da se ljudi povremeno vakcinišu, moguće je na nekoliko godina.

    „Niko neće biti teran da se vakciniše i to antivakcinaši zloupotrebljavaju, neće biti prinude, niko neće decu, pa čak ni odrasle primoratavi na to”, dodao je epidemiolog.

     

    Izvor: Politika

    Foto: Beta, AP

     

    Podeli
  • Novi Pazar: Na bolničkom lečenju 33 kovid pacijenta

    Novi Pazar: Na bolničkom lečenju 33 kovid pacijenta

    Prema poslednjim podacima, u protekla 24 časa lekarima u Kovid ambulanti Doma zdravlja u Novom Pazaru javilo se 134 osoba, od tog broja njih 67 javilo se lekarima prvi put, zbog simptoma sličnih koronavirusu, javlja Radio televizija Novi Pazar (RTV NP).

    Brzim antigenskim testom u ambulanti je testirana  61 osoba, od čega je njih 31 bilo pozitivno na koronavirus.

    U bolnici je zadržano dve osobe, a njih četvoro je otpušteno,  pa se tako na bolničkom lječenju sada nalazi 33 kovid pacijenta.

    Dva  pacijenta  priključena su na respiratore .

    Podeli
  • Podgorica: Održan protest protiv formiranja manjinske vlade

    Podgorica: Održan protest protiv formiranja manjinske vlade

    U Podgorici je večeras održan protest protiv formiranja manjinske vlade. Smijenjeni predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić pozvao je građane na odbranu narodne volje.

    Već drugu sedmicu za redom, nakon što je izglasano nepovjerenje Vladi Zdravka Krivokapića, u Podgorici je održan protest, u organizaciji Demokratske Crne Gore.

    Pregovore o formiranju manjinske vlade inicirao je predsjednik GP URA Dritan Abazović i istakao da bi Crna Gora do polovine marta mogla dobiti manjinsku vladu, koju bi osim URA-e, činile i manjinske partije i još neki subjekti.

    Lider Demokrata i smijenjeni predsjednik Skupštine Aleksa Bečić zahvalio je građanima što “brane istinske vrijednosti demokratske, evropske i evroatlantske Crne Gore”.

    “Crnoj Gori trebaju ekonomski prosperitet i sloga”, rekao je Bečić, navodeći kako nema više formalno-pravne mogućnosti da se po kratkom postupku u februaru izabere manjinska vlada. On tvrdi i da je projekat 49 poslanika propao i prije nego što je počeo.

    “Jedina linija razdvajanja je na one koji ne žele saradnju sa DPS-om, to smo mi, i one druge koji su sada spremni da stvore parlamentarnu većinu sa DPS-om”, kazao je Bečić.

    Magistrant Filozofskog fakulteta Marko Popović rekao je da su se okupili da bi odbranili budućnost omladine i djece, a ne fotelja.

    “Crna Gora je dobila šansu i put ka budućnosti. Na nama je da li ćemo se priključiti tom putu. Na nama je da li ćemo da budemo dobri igrači ili ćemo biti nijemi posmatrači, kako je to narod bio decenijama”, rekao je Popović.

    U ime srednjoškolaca obratio se maturant Ekonomske škole Mitar Paunović, koji je kazao da se prodaju njegovi i glasovi njegovih roditelja.

    “Preuzeo sam rizik da se nekom zamjerim, ali sam do kraja privržen vrijednostima za koje ću se do kraja boriti”, rekao je Mitar Paunović, pozivajući da se onima koji nijesu na protestu ne upućuju ružne riječi.

    On je rekao da je rješenje krize jedino moguće unutar aktuelne parlamentarne većina, a ako se to ne desi, kako je rekao, trebalo bi ići na vanredne izbore.

    Protestu su prisustvovali i poslanici Demokrata Momo Koprivica, Danilo Šaranović, Vladimir Martinović i Boris Bogdanović, kao i ministri finansija i ekonomskog razvoja Milojko Spajić i Jakov Milatović.

    Naredno okupljanje zakazano je za narednu srijedu.

     

    Izvor: AA

    Foto: Miloš Vujović/AA

     

    Podeli
  • U poplavama i klizištima u Brazilu poginule najmanje 104 osobe

    U poplavama i klizištima u Brazilu poginule najmanje 104 osobe

    Najmanje 104 osobe su poginule u poplavama i klizištima u saveznoj brazilskoj državi Rio de Janeiru, nakon obilnih padavina koje su zahvatile taj dio Brazila.

    Najmanje 54 kuće su uništene, a 370 ljudi je smješteno u skloništima, navodi brazilski portal G1.

    Obraćajući se novinarima iz područja pogođenog poplavama, guverner države Rio de Janeiro, Claudio Castro rekao je da je region Petropolis bio izložen najjačim padavinama od 1932. godine.

    Castro je rekao da očekuje da će do sljedeće sedmice biti pružena socijalna pomoć stanovnicima pogođenim poplavama.

     

    Izvor: AA

    Foto: Fabio Teixeira – AA

    Podeli
  • Uskoro otvaranje arhitektonskog čuda: Most spaja Evropu i Aziju, a koštao je 3,1 milijardu evra

    Uskoro otvaranje arhitektonskog čuda: Most spaja Evropu i Aziju, a koštao je 3,1 milijardu evra

    Velelepni viseći most 1915 Čanakale koji povezuje Evropu i Aziju preko moreuza Dardaneli biće zvanično otvoren 26. februara.

    To će biti pet godina nakon što je kamen temeljac položio turski predsednik Redžep Tajip Erdogan, pišu turski mediji.

    “Doći će naši partneri iz Južne Koreje, dolazi i premijer, a čekamo samo potvrdu od predsednika”, rekao je Ebru Ezdemir, šef uprave kompanije Limak holding, koja upravo završava gradnju mosta.

    On je objasnio i da je trošak projekta sa predviđenih 2,8 milijardi evra porastao na 3,1 milijardu evra, prenosi Večernji list.

    Kao razlog poskupljenja Ezdemir je naveo poremećaje koje je u nabavci izazvala pandemija.

    “Garantujem vam da se most i auto-put koji vodi do njega nisu mogli napraviti za manje novca”, poručio je i dodao da će mostarina verovatno iznositi 15 evra.

    Naime, osim mosta, gradi se i 85 kilometara deonice auto-puta, od toga 75 kilometara na evropskoj strani i 10 kilometara na azijskoj strani.

    Osim toga što spaja dva kontinenta, ovaj most izdvaja i najduži raspon na svetu, koji se između dva glavna pilona (visoka 318 metara) proteže do dužine od čak 2023 metara. To je 32 metra duže od još uvek aktuelnog rekordera, visećeg mosta Akaši Kaikjo u Japanu (koji je završen 1998. godine). Dakle, ako gledamo glavni raspon, reč je o najvećem visećem mostu na svetu.

    Ukupno će most Čanakale 1915 biti dug 3.563 metra, a s prilaznim vijaduktima dosegnuće dužinu od 4.608 metara.

    Predviđeno je da ima tri vozne trake u svakom smeru, zajedno sa trotoarima koji će služiti radnicima za održavanje mosta. Inače, dužina glavnog raspona od 2.023 metra u sebi ima dosta simbolike, budući da predstavlja godinu na koju će se slaviti 100. godišnjica Republike Turske, koju je utemeljio Mustafa Kemal Ataturk.

    Simbolika tu ne prestaje. Sam naziv mosta 1915 Čanakale je odavanje časti bici za Galipolje iz Prvog svetskog rata (koju Turci zovu Çanakkale Savaşları prema mestu gde se bitka odvijala) u kojoj je turska vojska porazila oružane snage sila Antante, uglavnom iz tadašnjeg Britanskog carstva.

     

    Izvor: VEČERNJI LIST

    Foto: Kenan TALAS/Shutterstock

    Podeli