U Sandžaku umereno do potpuno oblačno, hladno i vetrovito, mestimično sa slabim snegom. Jutarnja temperatura od -2 do 2 , najviša dnevna od 4 do 10 stepeni Celzijusa.
U Novom Pazaru oblačno i hladnije. Jutarnja temperatura -1, najviša dnevna do 2 stepena iznad nule.
Manjinska vlada trebalo bi da ima 16 ili 18 ministarstava, u planu kvote za nestranačke ličnosti. Goran Đurović iz GP URA, nakon najave šefa DPS-a Đukanovića da će ta stranka podržati manjinsku vladu, ali da neće učestvovati u njoj, ponovio da DPS neće biti dio nove vlasti. Poslanica SNP-a Danijela Đurović kaže da će Glavni odbor stranke nakon konsultacija unutar parlamentarne većine, donijeti odluku o budućim političkim aranžmanima
Manjinska vlada koja je najizvjesnije rješenje aktuelne krize vlasti, trebalo bi da ima nekoliko resora više od odlazećeg kabineta premijera Zdravka Krivokapića, u kom je bilo 12 ministarstava – saznaju “Vijesti” iz više nezvaničnih izvora.
Plan definisanja resora nije do kraj utvrđen, jer se, kako je “Vijestima” rečeno, čeka definitivan dogovor o mandataru za sastav nove vlade.
Procjena izvora uključenog u pregovore o tome, koji bi trebalo da se intenziviraju od danas, je da je realan broj resora nove vlade 16 ili 18.
Povećanje resora trebalo bi da se realizuje tako što bi se “glomazna ministarstva”, poput Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, “rasparčala”.
Kako je objasnio izvor “Vijesti”, u planu su kvote za nestranačke ličnosti u vladi, a postoji mogućnost, kao što je i ranije najavljivano, da neki od aktuelnih ministara ostanu u izvršnoj vlasti.
Spekuliše se da bi ta vlada imala barem tri potpredsjednička mjesta, od kojih bi, kako su “Vijesti” ranije pisale, jedno pripalo Aleksandru Damjanoviću, bivšem v.d. direktoru Uprave prihoda i carina, koji bi ujedno bio i ministar finansija.
Iz Demokratskog fronta (DF) juče su saopštili da ne namjeravaju da učestvuju u bilo kakvom aranžmanu vlasti kome bi podršku davala Demokratska partija socijalista (DPS).
Poslanik DF-a, Predrag Bulatović, poručio je kolegama iz parlamentarne većine da ne računaju na njihovu podršku ako su “krenuli u manjinsku vladu s DPS-om”.
Koalicija “Crno na bijelo” (GP URA i CIVIS) ponudila je 17. januara svim poslanicima formiranje manjinskog kabineta, koje je izgledno nakon što je Krivokapićeva Vlada u petak srušena u parlamentu glasovima koalicije “Crno na bijelo” i opozicije.
Predsjednik države i lider DPS-a, Milo Đukanović, kazao je juče da je njegova stranka spremna da podrži manjinsku vladu, ali da ne učestvuje u njoj.
On je u intervjuu za Dojče vele (DW) rekao da je DPS nakon izbora 2020. godine nudio podršku “jednoj manjinskoj vladi”, smatrajući, kako je naveo, da će “biti vrlo opasno za Crnu Goru ako vladajuća koalicija bude tako zavisna od velikosrpskog nacionalizma”.
”Trebalo je, očigledno, ovakvih 14 mjeseci neuspješnog iskustva da bi se sad vratili tom predlogu. Trebalo je vremena da se shvati kako svaka promjena ne znači i promjenu nabolje. Promjena može biti i nagore. Crna Gora je sad prošla jednu promjenu nagore. Ali, to ne znači da se DPS po automatizmu vraća na vlast, niti to znači da će se vratiti isti kakav je otišao s vlasti. Vrlo smo pravilno razumjeli poruku birača, ovih godinu smo jako radili na otklanjanju slabosti, na reformama u stranci”, istakao je Đukanović, poručujući da će DPS podržati svaku vladu koja će čuvati građanski i sekularni karakter države, unapređivati multietničku demokratiju i doprinositi ekonomskom razvoju.
Potpredsjednik Građanskog pokreta (GP) URA, Goran Đurović, kazao je “Vijestima” da Đukanovićeva izjava potvrđuje ono o čemu GP URA govori – da DPS neće biti dio nove vlade.
”Potvrđuje i da su sve dosadašnje optužbe o učešću DPS-a u vladi bile obmanivanje građana i građanki Crne Gore. DPS se niti vraća na vlast, niti će moći da stopira bilo koji proces donošenja sistemskih zakona koji nas vode u jaču borbu protiv kriminala i korupcije, te napredak u evropskim integracijama”, naglašava on.
”DPS se ne vraća na vlast, niti će moći da stopira donošenje sistemskih zakona”
Đurović navodi da DPS treba da se suoči s prošlošću i kadrovima za koje se vezuju afere, pa da se tek kao takav nametne kao potencijalni partner u budućnosti.
”Do tada, oni neće biti dio vlade”, poručuje on.
Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP), Danijela Đurović, ocijenila je da Đukanovićeva izjava ne predstavlja ništa neobično i neočekivano, s obzirom na poziciju koju na političkoj sceni ima DPS.
Govoreći o rješavanju političke krize, ona navodi da se radi na pronalaženju adekvatnog i kompromisnog rješenja u okviru parlamentarne većine.
”Aktivnosti SNP-a biće usmjerene na to da što prije svi sjednemo za sto. Izrečeno je mnogo teških riječi posljednjih dana, ali SNP nije učestvovao u tome. Radićemo sve da se iznađe kompromis”, istakla je Đurovićeva za “Vijesti”.
”Radi se na pronalaženju kompromisnog rješenja”: Đurović
Upitana da li će SNP učestvovati u kreiranju manjinske vlade, ona je odgovorila da su sve ponuđene opcije legitimne, ali da krajnji stav SNP-a još ne može da saopšti.
”Tu odluku će donijeti Glavni odbor (GO) stranke. Sjednica GO ne može biti zakazana dok se ne obave potrebne konsultacije u okviru parlamentarne većine, kako bismo s konkretnim predlogom izašli na stranačke organe”, napominje Đurovićeva.
Iz GP URA juče su saopštili da su otpočeli i formalne i neformalne razgovore o manjinskoj vladi, te da su prvo razgovarali s kolegama iz CIVIS-a i SNP-a.
Poslanik GP URA, Miloš Konatar, rekao je da tu stranku narednih dana očekuju razgovori s manjinskim partijama, ali i s nekim subjektima parlamentarne većine.
Poručuje da do petka očekuju završetak konsultacija.
Razgovore o manjinskoj vladi odbili su, kako je naveo, Ujedinjena Crna Gora i Demokrate, čiji je lider Aleksa Bečić sinoć razriješen s funkcije predsjednika Skupštine.
Iz Demokrata su zbog razrješenja Bečića za srijedu zakazali proteste.
Iz te partije su poručili da postoje dvije opcije za rješenje političke krize: dogovor parlamentarne većine i manjinskih partija ili novi izbori.
”Ne pristajemo na ucjene i uslovljavanja od bilo koga. Obećali smo građanima da ćemo istrajati na fonu izborne volje”, rekao je juče poslanik Demokrata, Vladimir Martinović.
Bivši šef crnogorske diplomatije, Srđan Darmanović, naveo je da je teško reći kakva će biti personalna rješenja u novoj vladi, osim što je, kako je naveo, gotovo sigurno da će njen premijer biti aktuelni vicepremijer i lider GP URA, Dritan Abazović.
Darmanović je juče za TV N1 kazao da će u sastav nove vlade sigurno ući manjinske partije, ali ne i DF.
”Koncept je da u njoj ne učestvuje DF, a onima koji žele novu vladu nije u interesu da dosadašnja bude dugo u tehničkom mandatu”, istakao je on.
Bešić: Manjinska vlada izvjesna uz ozbiljne promjene u DPS-u
Profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka, Miloš Bešić, ocijenio je da su u igri za rješenje krize vlasti u Crnoj Gori tri opcije. Prva, da se u okviru parlamentarne većine napravi vlada, ali se to, prema njegovim riječima, vjerovatno neće desiti, “jer je mnogo zle krvi prosuto”.
Druga opcija su izbori, a treća formiranje manjinske vlade, koja je, kaže, gotovo izvjesna.
”Ne zaboravite da je GP URA potpisala memorandum o razumijevanju s manjinama i SNP-om. Čini mi se da je cilj vlada koja nije DPS, ali koju će DPS podržati. Izgleda da je cijeli aranžman dogovoren uz ozbiljne kadrovske promjene u DPS-u”, rekao je on za TV N1.
Bešić kaže da je ključni faktor za “rušenje” Vlade međunarodna zajednica, kod koje se Krivokapićev kabinet nije dobro kotirao.
”Jer Zapad želi koliko-toliko stabilnu vladu, ali zapadno orijentisanu, a ova to nije bila, nego je sama po sebi bila nestabilna od početka, konstrukcijski loša, a najveći konstituent koji je podržavao tu vladu – DF – isključen je iz nje”, naveo je on.
Izvor: Vijesti
Foto: Saša Matić
Prema poslednjim podacima, u protekla 24 časa lekarima u Kovid ambulanti Doma zdravlja u Novom Pazaru javila se 191 osoba, od tog broja njih 103 javilo se lekarima prvi put, zbog simptoma sličnih koronavirusu, javlja Radio televizija Novi Pazar (RTV NP).
Brzim antigenskim testom u ambulanti je testirano 95 osoba, od čega je njih 40 bilo pozitivno na koronavirus.
U bolnici je zadržano tri osobe, a otpuštena jedna, pa se tako na bolničkom lječenju sada nalazi 52 kovid pacijenta.
Troje pacijenta priključeno je na respiratore, jedan kiseonik prima uz pomoć high flow uređaja.
Preminule su dve osobe, iz Raške i Tutina.
Australija će od 21. februara u potpunosti ponovo otvoriti svoje granice za sve vakcinisane koji imaju vizu, izjavio je danas australijski premijer Skot Morison.
“Ako ste dvostruko vakcinisani, radujemo se što ćemo vam poželeti dobrodošlicu u Australiju“, izjavio je Morison na konferenciji za medije u Kanberi, a prenosi agencija Rojters.
Ponovno otvaranje dolazi skoro dve godine nakon što je Australija zatvorila svoju granicu za one koji nisu državljani te zemlje u nastojanju da uspori širenje korona virusa.
Australija je zatvorila granicu u martu 2020. godine, ali je u decembru prošle godine počela da dozvoljava kvalifikovanim migrantima, međunarodnim studentima i bekpekerima da uđu u zemlju.
Relaksacija graničnih pravila će, kako ocenjuje Rojters, biti veliki podsticaj za avio-kompanije, hotele i druge turističke kompanije, odnosno sektore koji su najviše pogođeni blokadom i drugim strogim ograničenjima.
Najnovije vesti dovele su i do porasta akcija putničkih kompanija i avio-prevoznika, pri čemu su akcije “Kvantasa” porasle za više od pet procenata, a turoperatera “FlightCentre” za više od sedam odsto.
Stroga granična kontrola i brza blokada pomogli su Australiji da zadrži broj zaraženih korona virusom na daleko nižem nivou od mnogih uporedivih zemalja, ali su slučajevi poslednjih nedelja dostigli rekordne vrednosti podstaknuti omikron sojem koji se ubrzano širi.
Ipak, protekle nedelje je došlo do usporavanja broja dnevnih infekcija i bolničkih slučajeva, a Australija je danas prijavila nešto više od 23.000 novih infekcija, što je najniži broj u ovoj godini i daleko od vrhunca od 150.000 koji je registrovan pre oko mesec dana.
Izvor: Tanjug
Foto: Kurir
Ministarstvo zdravlja Austrije izdalo je uredbu kojom se reguliše primena Zakona o uvođenju obavezne vakcinacije protiv korona virusa, prema kojoj se, pored vakcina koje je odobrila Evropska agencija za lekove (EMA), priznaju i dve kineske vakcine, kao i indijske, ali ne i ruski “Sputnjik”.
U Austriji je, od subote, stupila na snagu obaveza vakcinacije protiv korona virusa, a u prvoj fazi, koja važi do sredine marta, neće biti kažnjavanja, već samo informisanja građana o njihovoj obavezi.
Od 16.marta policija će, tokom svakog delovanja, sprovoditi kontrole i podnositi prijave, a kazne će biti za “pojednostavljeni postupak” do 600 evra, a u slučaju žalbe ili neplaćanja mogu ići do 3.600 evra.
Obavezna vakcinacija važi za sve punoletne građane koji su prijavljeni u Austriji.
Uredba Ministarstva odredila je i niz izuzetaka od obavezne vakcinacije.
Od obavezne vakcinacije izuzete su trudnice, osobe sa posebnim autominunim obljenjima, oboleli od raka, posebno za vreme hemoterapije, pacijenti nakon transplantacije organa ili matičnih ćelija, osobe koje posle treće doze nisu stvorile dovoljni imunitet, lica sa alergijama na sastojke vakcine, akutno oboleli od kovid19, te osobe koje su imale teške nus pojave posle vakcinacije.
Isto tako na 190 dana od vakcinacije izuzeta su lica koja su preležala kovid19.
Potvrde o izuzetku mogu izdavati samo stručne ambulante, odnosno lokalni državni lekari ili epidemiolozi.
Što se tiče vakcina koje se prihvataju Uredba jasno navodi da su to vakcine koje je odobrila EMA – Biontek-Fajzer, Moderna, Džonson&Džonson, AstraZeneka i Novavax, kao i dve kineske vakcine Sinofarm i Sinovac, te i tri indijske vakcije.
Jedino ruska vakcina “Sputnjik” nije priznata.
Za sticanja statusa “vakcinisan” građani moraju poštovati i intervale vakcinisanja.
Osobe koje su primile tri doze vakcine, ili dve nakon preležane infekcije koronom, tretiraju se kao lica koja su ispunila obavezu.
Prema uredbi to znači da druga doza mora biti primljena u roku od 65 dana nakon prve, a treća doza nakon 190 dana od druge.
Ko je primio jednu vakcinu, i od prve doze je prošlo godinu dana, moraće da primi “novu seriju” od tri vakcine.
Slično je i ako je od druge doze prošlo godinu dana.
Što se tiče onih koji su preležali kovid oni moraju u roku od 180 dana od pozitivnog testa primiti prvu dozu, i u roku od 190 dana od prve da prime i drugu dozu vakcine.
Izvor: Tanjug
Foto: Tanjug/ T. Radovanović, arhiva