Više od polovine stanovništva u Afganistanu, odnosno 23 miliona ljudi, nemaju pristup dovoljnim količinama hrane, a usljed sve većeg siromaštva u zemlji, teže je i zaustaviti prodaju organa.
Mnogi Afganistanci godinama se bore s iznimnim siromaštvom, a često se odlučuju i na prodaju organa kako bi dobijenim novcem prehranili porodicu.
Nakon što su talibani preuzeli vlast, došlo je do prekida isporuke međunarodne pomoći, a život Afganistancima je dodatno otežao zimski period. Ovakvo stanje ugrožava živote miliona ljudi, a mnogi Afganistanci odlučuju se prodati organe ili čak i djecu, kako bi prehranili porodicu.
U Shehr-i Sebzu, udaljenom oko 20 kilometara od centra Herata, u posljednjih nekoliko godina došlo je do suše i nestašice, a sukobi talibana i prethodne administracije dodatno su otežali živote ljudima na ovom području. Mnogi od njih su izbjegli iz Badghisa, Faraha, Gora i drugih područja, a sada nastoje preživjeti u iznimno teškim zimskim uslovima.
U kućama napravljenim od blata nema električne energije, vode ni grijanja. Mnoge od njih nemaju nikakvu peć, a oni koji je i imaju, nemaju ogrjeva, već pale plastiku što često dovodi do trovanja.
Mnogi stanovnici ovog područja, koji su razgovarali s ekipom Anadolu Agency (AA) kazali su kako su prisiljeni prodati djecu, ali i bubrege.
Na pitanje šta ste danas jeli, većina ih odgovara čaj i suh hljeb. U kuhinji najčešće se može naći samo nešto malo brašna i suhi hljeb.
Jedan od mještana je i 38-godišnji Abdulkadir, koji drhti i muca dok govori.
Ne zna od čega boluje, a nema novca da ode u bolnicu.
”Otišao sam u bolnicu da prodam bubrege za oko 150.000 afgana (oko 1.500 dolara, op.a.). Ljekari su rekli da ću umrijeti ako odstranim organe. Uprkos tome, želim prodati bubrege. Naša ekonomska situacija je tako loša da sam spreman prodati i jedno dijete za 150.000 afgana. Na taj način bih spasio ostale članove porodice”, rekao je on.
Mještani se žale kako nema posla da bi zaradili novac. Mnoga djeca, ali i stariji prose, ili skupljaju plastiku i papir. Žene prave konce od vune koju donose trgovci. Stanovništvo dnevno najviše zaradi 50-100 afgana (oko 0,5 – 1 dolar, op.a).
Bubreg je prodao i 38-godišnji Gulbeddin, koji sada zbog toga ne može raditi nijedan fizički posao.
Prije tri godine je zbog siromaštva i kako bi platio troškove liječenja supruge prodao kćerku Ruzieye za 3.500 dolara, a prije dvije godine je za 2.000 dolara prodao bubreg. Ipak, supruga je i dalje bolesna, a ni finansijsko stanje nije zavidno.
Drugu kćerku Raciye, prošle godine je prodao za 1.500 dolara.
Spreman je ponovo prodati svoje organe kako bi pomogao supruzi da preživi.
– ”Da se barem nisam rodila“-
Bibiziana (30) je majka četvero djece. Jednu kćerku su već prodali, a kaže kako mora i drugu.
Živi sa 70-godišnjim ocem Emirom Muhammedom i djecom.
”Prodala sam bubreg. Kasnije sam morala prodati i kćerku. Tim novcem sam kupila ono što je potrebno u kući. Da se barem nisam rodila, da nikad nisam dočekala ove dane. Proživljavam pakao”, kaže Bibiziana.
Kaže kako ne zna za koliko je njen bubreg preprodan, već da je njoj dato samo 50.000 afgana (oko 500 dolara, op.a).
Gulamhazret (25) je bio vojnik u prethodnoj afganistanskoj administraciji. Prije mjesec je umrla tada četveromjesečna beba jer nisu imali dovoljno hrane za nju.
Prije dvije godine je prodao kćerku za 3.000 dolara.
”Ja sam otac, niko ne želi tako prodati dijete”, kaže Gulamhazret.
Brata je izgubio jer nije imao novca da plati za liječenje, a spreman je prodati svoje organe kako on i porodica ne bi umrli od gladi.
”Ako se nastavi ovakvo stanje, uradit ću sve što moram da spasim djecu i ženu“, rekao je Gulamhazret.
Mnogi Afganistanci koji žele prodati bubrege, obilaze bolnice i traže pacijente kojima je organ potreban.
Doktor Hoshal Tufan radi na odjelu za dijalizu bolnice u Kabulu. Kazao je kako im se često obraćaju ljudi koji žele prodati organe.
Mnogi ljudi se odlučuju na prodaju organa kako bi kupili hranu.
”Mnogi ljudi nam se obraćaju jer žele prodati bubreg, ali ih vraćamo pošto mi ne vršimo transplantaciju“, rekao je Hoshal.
-Talibani žele spriječiti trgovinu organima –
Prodaja bubrega u Afganistanu dobila je zastrašujuće razmjere. Herat i Kabul su među centrima kada je riječ o trgovini bubrezima. U obje provincije se nalaze privatne bolnice u kojima je moguće izvršiti transplantaciju. Zbog toga mnogi ljudi iz susjednih zemalja, među kojima su Iran i Turkmenistan dolaze tu u potrazi za organima.
Afganistanci koji žele prodati organ javljaju se u klinike i ukoliko se nađe odgovarajući pacijent, dolazi do transplantacije.
S obzirom na to da je transplantacija bubrega postala način trgovine, prethodna administracija, naročito u posljednje dvije godine poduzela je niz aktivnosti kako bi se spriječila trgovina organima.
Direktor privatne bolnice u Kabulu, koji je želio ostati anoniman, kazao je kako je u posljednjih šest godina obavljeno više od 100 transplantacija bubrega.
”Prije nije bilo značajnije procedure koja prati i implementira proces transplantacije bubrega. Talibanska administracija je zakonom objavljenim 16. januara zabranila transplantaciju bubrega ukoliko nije riječ o srodnicima“, kazao je direktor.
Dodao je kako je cilj da se transplantacija provodi pod strožijom kontrolom i spriječi trgovina organima.
S druge strane, šef Ureda za kulturu i informisanje u Heratu i glasnogovornik talibana u Heratu Mevlevi Naimullah Hakkani kazao je kako se iznimno protive prodaji organa i djece.
Dodao je kako pojedini stanovnici to izjavljuju da bi dobili pomoć, te da ovi ljudima nastoje pomoći.
Upitan šta bi učinili da saznaju kako neka bolnica vrši nezakonsku transplantaciju Hakkani je rekao da bi to pomno istražili.
”Ali većina toga je reklama, jedno od pitanja o kojima se značajno pretjeruje. Prema onima koji to rade ophodit će se prema islamskim zakonima“, rekao je Hakkani.
Pojedine porodice se odlučuju prodati i kćerke kako bi prehranile ostatak porodice.
Prodane djevojčice mogu ostati s porodicom do 11-12 godine, a nakon toga budu prisilno udate za osobe koje su ih kupile.
– Afganistan očekuje pomoć –
Nakon što su talibani preuzeli vlast Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond (MMF) i američka Centralna banka, obustavili su međunarodnu pomoć Afganistanu.
Obustava međunarodne pomoći dodatno je otežala život Afganistancima koji su ionako bili u nezavidnom položaju zbog sukoba intenziviranih naročito u ljetnom periodu, ali i drugih oblika nestabilnosti.
Nezaposlenost, siromaštvo i glad dosegli su alarmantni nivo u Afganistanu.
UN-ova Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) ranije je saopćila kako bi broj ljudi koji nemaju dovoljne količine hrane u zimskom periodu mogao doseći 22,8 miliona.
Pozvali su na pružanje međunarodne pomoći, a Svjetska banka je ponudila mogućnost korištenja rezervi od 280 miliona dolara.
Ipak, do sada je jedino četvrtina ovog novca došla do Centralne banke Afganistana.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres je kazao kako UN za pomoć Afganistanu ove godine treba pet milijardi dolara.
Nedavno je administracija američkog predsjednika Joea Bidena najavila slanje humanitarne pomoći Afganistanu u vrijednosti od 308 miliona dolara i milion doza vakcina protiv COVID-19.
Međunarodna organizacija rada, saopćila je kako je nakon talibana bez posla u Afganistanu ostalo oko 500.000 ljudi, a taj broj sredinom 2022. godine bi mogao doseći 900.000.
Izvor: AA
Foto: Bilal Güler/AA
