Author: Alma Ademovic

  • BiH: Uhapšeni osumnjićeni za ubistvo oko 100 Bošnjaka na području Nevesinja

    BiH: Uhapšeni osumnjićeni za ubistvo oko 100 Bošnjaka na području Nevesinja

    Po nalogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine slobode je lišeno osam osoba osumnjičenih za zločin protiv čovječnosti na području Nevesinja.

    Postupajući po nalogu tužioca iz Posebnog odjela za ratne zločine, policijski djelatnici SIPA, u više gradova, izvršili su lišenje slobode osam osumnjičenih osoba.

    Navedeni osumnjičeni nekadašnji su zapovjednici i pripadnici VRS-a, a osumnjičeni su za zločine nad stanovništvom bošnjačke nacionalnosti sa područja Nevesinja.

    “Zločini se odnose na ubojstvo oko 100 osoba bošnjačke nacionalnosti, na lokaciju u mjestu Zijemlje, među kojima više desetina žena, osoba starije životne dobi, kao i veći broj djece među kojima i djece starosti od 15 dana do dvije godine“, navedeno je u saopćenju Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

    U počinjenom zločinu, ubijene su gotovo cjelokupne porodice Ploskić, Šipković, Aličić, Alibašić, Mahinić, Brajević, Čopelj i druge žrtve.

    Posmrtni ostaci 49 osoba su pronađeni dok se za posmrtnim ostacima 47 žrtava još uvijek traga.

    U okviru rada na predmetu Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine ostvarilo je dobru i intenzivnu saradnju sa SIPA BiH i OSA BiH.

    Osumnjičeni će u zakonskom roku biti predati postupajućem tužitelju, koji će ih ispitati i donijeti odluku o daljim aktivnostima.

     

    Izvor i foto: AA

     

    Podeli
  • Uskoro u redovnoj upotrebi! Moćne tablete protiv kovida piju se na 12 sati, a neće smeti da se koriste samo u ova 2 slučaja

    Uskoro u redovnoj upotrebi! Moćne tablete protiv kovida piju se na 12 sati, a neće smeti da se koriste samo u ova 2 slučaja

    Novi lek protiv kovida-19 pomoći će obolelim pacijentima da lakše prebrode bolest, a za iz Agencije za lekove i medicinska sredstva otkrivaju da je najefikasniji ako se uzme na vreme.

    – Molnupiravin je oralni lek koji je američka kompanija MSD razvila protiv kovida-19. Namenjen je za lečenje blagih do umerenih formi. Takođe je namenjen za pacijente starije od 18 godina i imaju potvrđen dijagnostički test na SARS-CoV-2. Daje se pacijentima koji imaju bar jedan od značajnih faktora rizika koji bi uticao na razvoj teške kliničke slike ili smrt – rekla je Jelena Mitrašinović iz Agencije za lekove i medicinska sredstva u uključenju u jutarnji progam Kurir televizije.

    Lek prema njenim rečima nije namenjen za trudnice i mlađe od 18 godina koji inače nisu ni bili uključeni u kliničke studije.

    Za lek molnupiravir pokazano je u kliničkim ispitivanjima da smanjuje rizik od težih formi bolesti i smrti za 30 odsto ako se primeni pet dana od prvih simptoma.

    – Ti značajni komorbiditeti uključuju gojaznost, dijabetes, tešku opstruktivnu bolest pluća, bubrega, srca i maligne bolesti. A cilj leka je da smanji smrtnost. Mehanizam je da onemogući sposobnost umnožavanja u organizmu. Preporučuje se u dozi od 800 mg, na 12 sati, a u obliku je kapsule. Najbolje ga je dati do pet dana od uspostavljanja bolesti – rekla je Jelena Mitrašinović iz Agencije za lekove i medicinska sredstva i naglasila da će se molnupiravil naći u redovnoj upotrebi čim se završi dokumentacija.

    Predsednik Aleksandar Vučić, podsetimo, objavio je juče da je u Srbiju stigao molnupiravir koji proizvodi američka farmaceutska kompanija MSD.

    – Kupljen je u SAD, a u Evropi su ga nabavili samo Danska, Litvanija i Slovenija. Životi i zdravlje ljudi nemaju cenu. Nabavili smo ih za 11.500 pacijenata, a biće za 50.000 pacijenata – naveo je predsednik na svom Instagram profilu.

     

    Izvor: Kurir.rs

    Foto: Shutterstock

     

     

    Podeli
  • Novi Pazar: Povećava se broj obolelih

    Novi Pazar: Povećava se broj obolelih

    Prema poslednjim podacima, u protekla 24 časa lekarima u Kovid ambulanti Doma zdravlja u Novom Pazaru javilo  se 96 osoba, od tog broja njih 48 javilo se lekarima prvi put, zbog simptoma sličnih koronavirusu, javlja Radio televizija Novi Pazar (RTV NP).

    Brzim antigenskim testom u ambulanti je testirano  48 osoba, od čega je njih 16 bilo pozitivno na koronavirus.

    U bolnici su zadržane dve  osobe, a troje je otpušteno. Na bolničkom liječenju sada se nalazi 24 kovid pacijenta.

    Dva pacijenta priključena su na respiratore. U protekla 24 časa u regionalnom kovid centru u Novom Pazaru, nije bilo preminulih.

     

    Podeli
  • Brže do Zlatibora, Crne Gore i BiH: Bez gužve kod Preljine za praznike! Nova deonica autoputa samo što nije puštena

    Brže do Zlatibora, Crne Gore i BiH: Bez gužve kod Preljine za praznike! Nova deonica autoputa samo što nije puštena

    Ključna deonica autoputa oko Čačka, od Preljine do Pakovraća, samo što nije završena, a to će značiti značajno rasterećenje saobraćaja u ovom gradu i manje gužve na Preljini, ali i prema Zlatiboru, Tari, Crnoj Gori, BiH.

    Kilometarskim kolonama, koje smo posebno u vreme praznika, gledali na Preljini, te na ulazu u Čačak i kroz sam grad, tako se bliži kraj, a dodati radovi koji su planirani za početak naredne godine, dodatno će ubrzati saobraćaj na putu ka moru.

    Prvo će biti puštena deonica od Preljine do Pakovraća u dužini od 11 kilometara, i to najverovantije u naredne dve nedelje, a početkom naredne godine i celokupna deonica od Preljine do Požege, dužine 30,9 kilometara.

    – Кoliko je važna ova saobraćajnica koja je u funkciji obilaznice oko Čačka moći ćemo da vidimo tokom predstojećih novogodišnjih praznika, kada po prvi put nećemo gledati kilometarske kolone na naplatnoj rampi Preljina. Кroz Čačak više neće prolaziti više desetina hiljada automobila… Izgradnjom deonice Preljina – Pakovaće rasteretićemo centar Čačka od tranzitnog saobraćaja ka BiH i Crnoj Gori. Višesatno čekanje u kolonama i kolaps na obilaznici oko Čačka postaće prošlost – kažu za “Blic” u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

    Prvi asfalt na deonici auto-puta od Preljine do Požege je postavljen, probijen je tunel u Trbušanima, a na mostu šest angažovan je maksimalan broj radnika kako bi prvi deo saobraćajnice bio završen do kraja godine.

    A, posle Nove godine nastavljaju se radovi na deonici do Požege, inače jednoj od najzahtevnijih deonica autoputa “Miloš Veliki”, s obzirom na to da oko trećinu puta čine tuneli.

    Na celoj trasi su tri tunela, 35 mostova, 11 nadvožnjaka i tri petlje. Osim mosta preko Zapadne Morave, gradi se most preko pruge u dužini od 550 metara i most pre samog ulaza u tunel Trbušani u dužini od 250 metara.

    dužina deonice od Preljine do Požege iznosi 30,9 km

    nastavak je projekta izgradnje autoputa Beograd – Južni Jadran

    na trasi su tri tunela, 35 mostova, 11 nadvožnjaka i tri petlje

    tuneli: Laz, Munjino brdo, dužine po 2.800 m, i Trbušani, dužine 280 m

    ukupna vrednost radova je 450 miliona evra

    Završetkom cele deonice od Preljine do Požege, iz Beograda do Zlatibora građani će moći da stignu za samo sat i 45 minuta. Građani koji automobilom sledeće godine krenu na odmor u Crnu Goru, takođe će znatno brže da stignu do jadranske obale. Taj put će im u narednim godinama dodatno biti skraćen kada se završe i preostalih 107 kilometara putne infrastrukture od Požege do Boljara, čime bi se vreme putovanja od Beograda do crnogorske granice, svelo na oko dva i po sata.

     

    Izvor: Blic

    Foto: RINA

     

    Podeli
  • Naučnici uspeli da smanje kameru do veličine zrna soli i naprave zadivljujuće snimke

    Naučnici uspeli da smanje kameru do veličine zrna soli i naprave zadivljujuće snimke

    Istraživači sa Univerziteta Prinston i Univerziteta u Vašingtonu konstruisali su ultrakompaktnu kameru veličine zrna soli, koja daje snimke mnogo boljeg kvaliteta od većine fotoaparata.

    Dok tradicionalna kamera koristi seriju zakrivljenih staklenih ili plastičnih sočiva za prelamanje svetlosnih zraka u fokus, novi optički sistem, koji su konstruisali istraživači sa Univerziteta Prinston i Vašington, oslanja se na tehnologiju koja se zove metapovršina i može se proizvesti slično kompjuterskom čipu. Široka samo pola milimetra, metapovršina ima 1,6 miliona cilindričnih stubova.

    Svaki stub ima jedinstvenu geometriju i funkcioniše kao optička antena. Promena dizajna svakog stuba je neophodna da bi se ceo optički talasni front pravilno oblikovao. Uz pomoć algoritama zasnovanih na mašinskom učenju, interakcije stubića sa svetlom se kombinuju i proizvode širokougaone slike visokog kvaliteta i u punoj boji, prenosi Sajens alert.

    Ova izuzetno mala naprava trebalo bi da bude od pomoći u čitavom nizu istraživanja, od omogućavanja minijaturnim robotima da istražuju svet, do pružanja prilike stručnjacima da bolje vide šta se dešava unutar ljudskog tela.

    „Bio je izazov dizajnirati i konfigurisati ove male mikrostrukture da rade ono što želimo“, kaže kompjuterski naučnik Itan Čeng sa Univerziteta Prinston.

    „Za ovaj specifičan zadatak pravljenja širokougaonih RGB snimaka, donedavno nismo znali kako uklopiti milione nano-struktura zajedno sa algoritmima za naknadnu obradu“, dodaje Čeng.

    Jedan od posebnih trikova kod ove kamere jeste i način na koji kombinuje hardver sa softverom kako bi se poboljšao kvalitet snimka: algoritmi za obradu signala koriste tehnike mašinskog učenja da bi smanjili zamućenje i druga izobličenja koja se inače javljaju kod kamera ove veličine.

    Osim toga, ove algoritme je moguće koristiti ne samo za poboljšanje kvaliteta snimka, već i za automatsko otkrivanje zadatih objekata, poput znakova bolesti unutar nekog organa u ljudskom telu.

    Silicijum nitrid nalik staklu od kojeg je napravljena metapovršina jeste materijal koji se uklapa u konvencionalne proizvodne procese elektronike, što znači da se za proizvodnju ovih majušnih kamera može koristi već postojeća oprema.

    Iako je pred naučnicima još mnogo posla da bi ovaj izum iz laboratorije dospeo do komercijalne proizvodne linije, za sada je dobra vest da je ovakav poduhvat moguć.

    Još jedna potencijalna upotreba ovakvih minijaturnih kamera mogla bi da bude da se koriste kao pokrivni sloj za pretvaranje većih površina u kamere i tako , na primer, zamene konvencionalne kamere na laptopovima ili na pametnim telefonima.

    „Mogli bismo da pretvorimo određene površine u kamere koje imaju ultravisoku rezoluciju, tako da vam više ne bi bile potrebne tri kamere na poleđini telefona, već bi cela poleđina vašeg telefona postala jedna ogromna kamera“, objašnjava kompjuterski naučnik Feliks Hajd sa Univerziteta Prinston.

     

     

    Izvor: RTS, SCIENCE ALERT

    Foto: Princeton University

     

    Podeli