Author: Alma Ademovic

  • Medicinskim sestrama 4.400 dinara, nastavnicima 4.800: Veće plate od januara dobiće više od 500.000 radnika

    Medicinskim sestrama 4.400 dinara, nastavnicima 4.800: Veće plate od januara dobiće više od 500.000 radnika

    Više od 500.000 zaposlenih u javnom sektoru i naredne godine treba da računa na veće plate. Povišicu će osetiti već na januarskoj zaradi, a a koliko će ona iznositi zavisi i od toga gde rade, ali i koliku zaradu sada imaju.

    Za razliku od ranijih godina kada su pojedine delatnosti dobijale povećanje i do 10 odsto i više, naredne godine plate radnika u javnom sektoru biće veće u rasponu od 7 do 8 odsto.

    Zaposleni u tri sektora – zdravstvu, vojsci i socijalnim službama dobiće povećanje od oko osam odsto, a radnici u svim ostalim sektorima po oko sedam . U proseku i masi zarada, biće to povećanje od tačno 7,3 procenta, a raspon po delatnostima kretaće se od 2.450 dinara, koliko će povećanje dobiti oni sa minimalcem, pa i do više od 10.000 za one koji zarađuju oko 1.000 evra.

    Povećanje bi trebalo bi da stupi na snagu od januara naredne godine, a obuhvatalo bi sve zaposlene u javnom sektoru, njih oko pola miliona. Najmanju povišicu dobiće zaposleni koji rade za minimalac i ona bi iznosila 2.450 dinara (oko 21 evro), odnosno 2.800 dinara za radnike koji primaju minimalac, a rade u zdravstvu, vojsci ili socijalnim službama. Najveća, za one koji primaju oko 100.000 dinara i više, poput univerzitetskih profesora, lekara, sudija… mogu da računaju i do 10.000 dinara više od 2022. godine.

    Primera radi, ako medicinska sestra u ovoj godini ima platu od oko 50.000 dinara, u narednoj bi sa povećanjem od osam posto ona bila veća za 4.000 dinara. Oni koji zarađuju 60.000 dinara u zdravstvu ili vojsci istovremeno bi mogli da računaju na dodatnih 4.800 dinara u narednoj godini.

    S druge strane, zaposleni u prosveti koji u proseku zarađuju po oko 60.000 dinara mogu da računaju na povišicu od oko 4.200 dinara.

    Povišice od januara (u dinarima)

    vozači, obezbeđenje, održavanje 2.450 – 2.800

    medicinska sestra 4.400

    vaspitačica 3.600

    saobraćajac 3.500

    policajac 3.900

    učitelj 4.200

    nastavnik 4.800

    univerzitetski profesor 8.000

    lekar oko 8.000

    sudije oko 8.000

    administracija na različitim nivoima 4.200 – 4.900

    Povišice i za najstarije

    Što se tiče najastarijih, njih od januara čeka linearno povećanje penzija od 5,9 odsto.

    Svih 1,7 miliona penzionera procentualno će dobiti istu povišicu, a to bi prosečnu penziju od 29.400 dinara uvećalo za 1.700 dinara na 31.100 dinara.

    Oni koji imaju veću penziju, vrednosno će dobiti “deblju kovertu”, ali najveći broj penzionera imaće u džepu između 900 i 1.200 dinara više. Do ove računice došli smo po osnovu činjenice da najveći broj penzionera u Srbji (njih oko 17 odsto) ima penziju između 15.000 i 20.000 dinara.

    Oko dva miliona ljudi u Srbiji dobiće početkom februara od države i novčanu jednokratnu pomoć od oko 170 evra.

     

    Izvor: Blic

    Foto: DUŠAN MILENKOVIĆ / RAS SRBIJA

    Podeli
  • Danas oblačno i bez padavina

    Danas oblačno i bez padavina

    Danas u Sandžaku  oblačno i suvo vreme. Jutarnja temperatura 0, najviša dnevna oko 1 stepen.

    U Novom Pazaru oblačno, suvo i hladno vreme. Jutarnja temperatura -1, najviša dnevna 3 stepena.

     

    Podeli
  • Srbija otvorila još četiri poglavlja u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji

    Srbija otvorila još četiri poglavlja u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji

    Na međuvladinoj konferenciji Srbije i Evropske unije u Briselu otvoren je klaster 4, koji obuhvata četiri poglavlja u pregovorima o pristupanju Srbije Evropskoj uniji.

    Otvorena su poglavlja 14 (transportna politika), 15 (energetika), 21 (transevropske mreže) i 27 (životna sredina).

    Srbija je u dosadašnjim pregovorima sa Evropskom unijom otvorila 22 poglavlja, od kojih su dva poglavlja privremeno zatvorena.

    Brnabić: Važna prekretnica za Srbiju

    Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić rekla je nakon međuvladine konferencije da je današnji dan veoma značajan datum i veoma važna prekretnica za Srbiju.

    “U skladu sa novom metodologijom danas smo otvorili klaster 4 – zelena agenda i u okviru klastera 4 otvorili smo četiri nova poglavlja”, navela je predsednica Vlade Ana Brnabić.

    Ocenila je da je to veliki uspeh na kom želi da čestita svim građanima Srbije i zahvalila je predsedniku Vučiću na podršci i razumevanju koje je pokazao.

    “Važna stvar nove metodologije je političko upravljanje integracijama. Ono što smo mi uradili u mandatu nove vlade je da u potpunosti politički, zajedno sa ministarkom Joksimović, upravljamo procesom, svim reformama, pre svega u oblasti vladavine prava i to je dalo rezultat”, kazala je Brnabićeva.

    Navela je da je otvaranje poglavlja ogromna motivacija za dalje reforme u oblasti vladavine prava, javne uprave i privrede i ekonomije.

    “Želim da zahvalim svim državama članicama Evropske unije, kao i Evropskoj komisiji na podršci i na razumevanju. Pokazali su da su otvoreni, da su spremni da vide, da saslušaju, da nagrade sve ono što smo uradili i samim tim ovo je velika motivacija da nastavimo, čak ne ni na isti način na koji smo radili dosada, već da idemo brže i da radimo bolje”, navela je Ana Brnabić.

    “Nadam se da ćemo 2022. godine otvoriti i klaster 3”

    Ana Brnabić je navela da se nada da će Srbija 2022. godine otvoriti i klaster 3, koji je, kako je navela, spreman, a da je sledeće na agendi priprema za otvaranje klastera 5.

    Brnabićeva je navela da je sve veći fokus na zaštiti životne sredine i “da je ta tema sve prisutnija i sve važnija u Srbiji”.

    “Naši prioriteti takođe ostaju regionalna stabilnost, dijalog sa Prištinom, ekonomija. Zadovoljna sam, i o tome smo i danas pričali, kakve ekonomske rezultate Srbija postiže. Očekujem da naš rast ove godine bude preko 7, čak 7,5 odsto”, istakla je Ana Brnabić.

    Naglasila je da je stepen usklađenosti Srbije sa spoljnom i bezbednosnom politikom Evropske unije trenutno na 65,55 odsto.

    Brnabićeva je zahvalila Sloveniji na “uspešnom predsedavanju”, kao i na podršci državama članicama, Evropskoj komisiji, komesaru Varheljiju i predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen.

    Varhelji: Otvaranje klastera 4 snažan politički signal posvećenosti EU pridruživanju Srbije

    Otvaranje pregovora o klasteru 4 predstavlja snažan politički signal posvećenosti Evropske unije pridruživanju Srbije, istakao je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.

    Varhelji je rekao da se sada po prvi put otvaraju pregovori o jednom klasteru, koji se sastoji od četiri poglavlja.

    Dodao je da time Srbija preduzima još jedan značajan korak ka pridruživanju EU.

    “Otvaranje poglavlja predstavlja veoma dobru vest za Srbiju i njene građane, kao i za ceo Zapadni Balkan. Time je poslata snažna poruka da EU želi da ubrza svoj angažman na Zelenoj agendi”, objasnio je Varhelji.

    Evropski komesar za proširenje je kazao da otvaranje klastera potvrđuje da postoji napredak u pregovorima u procesu pridruživanja i da EU podržava sve reforme koje su sprovedene u Srbiji.

    Naglasio je da je to i priznanje Srbiji za vladavinu prava i korake preduzete na reformi Ustava u vezi oblasti koje se tiču otvorenog klastera.

    Varhelji je naveo da sada predstoji puno posla na suštinskim pregovorima, i da samo posvećenim pristupom Srbija može da ispuni sve uslove za zatvaranje poglavlja.

    “Međuvladina konferencija je omogućila i da otvorimo politički dijalog o ključnim izazovima sa kojima se Srbija dalje suočava. Kada je reč o vladavini prava i normalizaciji odnosa sa KiM oni ostaju ključni za pristupni proces”, poručio je Varhelji.

    Varheji je kazao da je važno da Srbija ostvaruje dobre rezultate na terenu, sa čvrstom ambicijom da otvara dalje klastere tokom francuskog predsedavanja EU.

    “Mi sa naše strane uradićemo sve da bi se ubrzali pregovori”, naglasio je Varhelji.

    Državni sekretar ministarstva spoljnih poslova Slovenije Gašper Dovžan, koji je predsedavao međuvladinom konferencijom, rekao je da je otvaranje klastera 4 važan korak i da proširenje Evropske unije ostaje prioritet.

     

    Izvor: RTS

    Foto: eucalls.net

    Podeli
  • Poznato kada će biti “iskopan” poslednji bitkoin?

    Poznato kada će biti “iskopan” poslednji bitkoin?

    Tragači za kriptovalutama do sada su “izrudarili” 90 odsto raspoloživih bitkoina, odnosno 18,89 miliona od mogućeg 21 miliona.

    Prvi bitkoin “iskopan” je u januaru 2009. godine, a stručnjaci procenjuju da će poslednji biti izrudaren 2140. godine, piše Blokčejn, a prenosi RT.

    Cena bitkoina u poslednjih 12 godina drastično se menjala. Na početku, jedan bitkoin je vredeo 0,1 dolar. U decembru 2012, kada je “iskopano” 50 odsto raspoloživih bitkoina, njegova cena je bila 7,5 dolara, prenosi Sputnjik.

    Poslednja cena koju je dostigao bila je 48.746 dolara , što je pad od 28 odsto od najviše vrednosti, 69.000 dolara, koja je dostignuta ranije ove godine.

    Proces kreiranja bitkoina, poznat kao rudarenje ili “iskopavanje”, izvodi se uz pomoć sofisticirane računarske opreme koja rešava na milione ekstremno kompleksnih zadataka, a kao “nagradu” dobija bitkoin.

    Za svaki blok koji uspeju da izrudare, tragači trenutno dobijaju 6,25 bitkoina, a procena je da će to pasti na 3,125 u naredne dve godine.

    Međutim, ne očekuje se da svih 21 milion bitkoina bude dostupno slobodnom tržištu. Oko 3,7 miliona bitkoina je “nestalo” iz različitih razloga, uključujući gubitak privatnih ključeva za novčanike kriptovaluta ili smrt vlasnika. Navodno milion bitkoina u svom vlasništvu drži i misteriozni kreator te kriptovalute poznat po pseudonimu Satoši Nakamoto.

     

    Izvor: Sputnjik

    Foto: SPF/Shutterstock

     

    Podeli
  • Ubistava u porastu u Evropi posljednjih godina

    Ubistava u porastu u Evropi posljednjih godina

    Nakon dugogodišnjeg pada stope ubistava u većini evropskih zemalja, objavljeno je da je došlo do povećanja posebno nakon 2015. Godine.

    Prema studiji “Project Target” koju su sproveli univerziteti i nevladine organizacije iz šest evropskih zemalja o oružju i ubistvima iz oružja širom Evrope, stope ubistava širom Evrope su se smanjile od 2000. do 2012. godine.

    Konstatovano je da je porast zabilježen u samo dvije zemlje, Mađarskoj za pet posto i Crnoj Gori za 25 posto.

    Od 2012. do 2015. godine, stope ubistava u većini evropskih zemalja ostale su generalno stabilne. Ali od 2015. godine stope ubistava su počele rasti u mnogim evropskim zemljama.

    Na primjer, stopa ubistava u Mađarskoj, koja je 2013. iznosila 1,6 na 100.000 stanovnika, porasla je na 2,5 u 2017. godini. Od Mađarske se nije moglo dobiti dovoljno podataka nakon 2017. godine.

    Stopa ubistava u Danskoj pala je sa 0,5 na 100.000 u 2005. na 1,1 u 2015. godini. Stopa koja je smanjena na 0,6 posto u 2009. u Austriji je porasla na jedan u 2008. godini.

    U Njemačkoj je stopa koja je iznosila 0,8 u 2015. porasla na 1,2 u roku od godinu dana. Stopa ubistava u Velikoj Britaniji, koja je pala na 0,9 do 2014. godine, zatim je porasla na 1,2 u 2018.

    U Grčkoj je stopa ubistava pala na 0,7 na 100.000 stanovnika do 2017., ali je porasla na jedan dvije godine kasnije.

    Upotreba vatrenog oružja u ubistvima se razlikovala od zemlje do zemlje. Vatreno oružje korišteno je u više od polovine ubistava u Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Albaniji i Malti.

    U Italiji, Luksemburgu, Bosni i Hercegovini, Portugalu, Austriji, Holandiji, Srbiji, Švedskoj i Hrvatskoj između 20 i 40 posto ubistava počinjeno je vatrenim oružjem.

     

    Izvor: AA

    Foto: Ilustracija/AA

    Podeli