Author: Alma Ademovic

  • U Novom Pazaru jedna osoba preminula, 10 novozaraženih

    U Novom Pazaru jedna osoba preminula, 10 novozaraženih

    Prema posljednjim podacima, u protekla 24 časa ljekarima u Kovid ambulanti Doma zdravlja u Novom Pazaru javilo se 115 osoba, od tog broja njih  57 javilo se ljekarima prvi put, zbog simptoma sličnih koronavirusu, javlja Radio televizija Novi Pazar (RTV NP).

    Brzim antigenskim testom u ambulanti je testirano  38 osoba, od čega je njih 10 bilo pozitivno na koronavirus.

    U bolnici je zadržano osam osoba, a šestoro  je otpušteno, tako se na bolničkom liječenju sada nalazi 43 kovid pacijenta.

    Sedam pacijenata priključeno je na respiratore, a dvoje kiseonik prima uz pomoć high-flow uređaja.

    U protekla 24 časa od posledica od koronavirusa  preminula je jedna osoba iz Novog Pazara.

    Podeli
  • Evo kada će biti zimski raspust i šta čak ni brojke neće promeniti   

    Evo kada će biti zimski raspust i šta čak ni brojke neće promeniti   

    Dileme više nema. Zimski raspust neće biti produžavan. Kako Blic saznaje, na prvoj narednoj sednici Kriznog štaba na dnevnom redu je tema – raspust i tada će biti precizirani datumi. Kako stvari sada stoje zimski odmor za đake kreće 31. decembra a drugo polugođe 24. januara.

    U Vojvodini će datumi biti nešto drugačiji i na zimski raspust đaci odlaze 24. decembra. Osnovci se vraćaju na nastavu 17 januara, a srednjoškolci 10. januara 2022 godine.

    Ni ove školske godine neće se ići na razdvajanje raspusta u dva dela, a kao što je to bio slučaj pre pandemije kovida. Kao i prošle godine raspust će biti iz jednog dela, ali će početi nedelju dana kasnije.

    Iako nastavu, ali i đačke odmore poprilično diktiraju brojke zaraženih, izvor Blica navodi da je izvesno da neće biti produžavanja raspusta. Dakle čak i ukoliko brojke ostanu visoke, raspust će trajati regularno.

    Naredna sednica Kriznog štaba na kojoj bi trebalo da se aminuju datumi raspusta, još uvek nije zakazana. Gotovo je izvesno da će biti održana u narednih petnaestak dana.

    I dalje svakog petka se sastaje Radna grupa koja analizira broj obolelih u školama i opštini, a potom na osnovu nekoliko parametara koji se prate donosi odluke o modelu nastave koji će se primenjivati. Glavni cilj je da deca idu u školu i da su što više u klasičnoj nastavi, odnosno u školskim klupama. Otuda se i izbegava produženje raspusta čak i ako su visoke brojke i ide na varijantu da se nastava odvija po modelu koji je najmanje rizičan za svaku opštinu ili regiju ponaosob.

     

    Izvor: Blic

    Foto: SHUTTERSTOCK / SHUTTERSTOCK

    Podeli
  • Zalihe tehničke robe na minimumu, moguće nestašice i poskupljenja

    Zalihe tehničke robe na minimumu, moguće nestašice i poskupljenja

    Energetska kriza i klimatske promene glavne su teme svetskih lidera i samita, a nedostatak sirovina i njihovo poskupljenje poremetilo je industriju i tržište. Zbog cene nafte porasli su troškovi transporta, što usporava isporuke, pa se trgovci suočavaju sa praznim lagerima.

    Prodavci kažu da su zalihe tehničke robe na minimumu i da će biti iscrpljene do Nove godine. S novim isporukama u radnje i onlajn prodavnice stići će, najavljuju, i više cene.

    “Doći će do povećanja cena. Generalno na tržištu očekivanja su od 30 odsto, to je okvirni procenat poskupljenja”, kaže Zoran Ignjatović, menadžer prodaje u prodavnici “Tehnomedia”.

    Predrag Brujić, trener u prodaji u “Gigatronu”, priča da je pomeranje cene proizvoda uslovilo i to što je jedan kontejner u nabavci koštao dve do tri hiljade dolara, a u ovom trenutku čak 18-20 hiljada.

    “Nestašice se najavljuju, mi se opet trudimo da zalihe najtraženijih proizvoda imamo za naše najvernije kupce”, dodaje Brujić.

    Proizvodnja poluprovidnika za automobile, tehničke uređaje, mobilne telefone bila je, zbog pandemije, usporena ili gotovo zaustavljena u Kini tokom prošle godine. I ove godine situacija je slična, ali sada zbog nedostatka energenata. Potražnja je povećana, a zalihe smanjene i nedovoljne.

    “Pošto energenti služe kao inputi u proizvodnji, a oni služe i kao inputi i u transportu, logistici i tako dalje, znači s jedne strane će to sigurno poskupeti. S druge strane takođe, taj transport koji se obavlja u međunarodnoj trgovini je postao kompleksniji, zato što sada imamo manje robe koja se šalje i onda je sam taj transport skuplji, jer ekonomija obima u trasportu se nedovoljno koristi”, napominje prof. Predrag Bjelić sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

    Ogromni gubici u automobilskoj industriji

    Zbog povećane tražnje, smanjenih zaliha, problema u proizvodnji i skupljeg transporta, procene su da će automobilska industrija ove godine izgubiti oko 200 milijardi evra zbog nenapravljenih gotovo osam miliona automobila.

    “U nekom prethodnom periodu osećamo povećanu potražnju. Primećujemo dosta problema i izazova u snabdevanju, ali za sada se dobro nosimo sa tim”, kaže Vuk Malović, direktor marketinga “Grand Motorsa”

    Da bi izbegle zavisnost od kineskih proizvođača, Amerika i Evropa planiraju veća ulaganja u industriju čipova.

    Dok se planovi ne realizuju, nestabilnost na tržištu će osećati potrošači i to najviše na manjim tržištima poput našeg. Stabilizaciju ne očekuju pre 2023.

     

    Izvor: RTS

    Foto: Flickr,ilustracija

     

    Podeli
  • Od početka godine Bitkoin porastao više od 100 odsto

    Od početka godine Bitkoin porastao više od 100 odsto

    Cena bitkoina je tokom 2021. godini porasla preko 100%, dok je samo u oktobru rast bio viši od 30%.

    Investiciono društvo “KapitalRS“ iz Beograda, za sve koji su zainteresovani da nauče kako da preko interneta trguju cenom bitkoina (takozvanim finansijskim ugovorima za razliku, engl. CFD), pripremio je besplatan vodič “Kako trgovati cenom bitkoina”. Vodič je prilagođen svim nivoima znanja i možete ga preuzeti putem linka ispod.

    Predsedavajući Federalnih rezervi SAD je 30. septembra izjavio da američka centralna banka ne namerava da zabrani niti sputava kriptovalute.

    Vest od 19. oktobra – da će prvi Bitcoin Futures Exchange fond u SAD biti odobren od strane Komisije za hartije od vrednosti SAD (SEC) označio je svojevrsno priznanje američkog regulatora da su kriptovalute neizbežna realnost koju treba institucionalno prihvatiti i podvesti u formalne tokove. To regultorno odbrenje je poguralo cenu bitkoin do najvišeg nivoa.

    S druge strane, Bank of America pokrenula istraživanje digitalne imovine koje je pokazalo da su kriptovalute sada već toliko narasle da bi ih institucionalni investitori ignorisali. Investicione banke su odbacile svoj prethodni skepticizam u pogledu kriptovaluta. U novembru je JP Morgan potvrdio svoju prognozu da će bitkoin porasti na 146 hiljada dolara. Citibank predviđa da će prva kriptovaluta ove godine dostići 120 hiljada dolara. Budućnost kriptovaluta deluje sjajno, barem za sada, jer sve više ljudi želi da ima u vlasništvu kriptovalute, krug poznatih ličnosti koji su u taj domen zakoračili se širi. Rast potražnje, u kombinaciji sa limitiranom ponudom i sve usporenijim tempom rudarenja bitkoina, ukazuju na dugoročni nastavak rasta cene „digitalnog zlata”, kako neki nazivaju bitkoin.

     

    Izvori: Reuters, Marketwatch

    Foto: Shutterstock

    Podeli
  • Tiodorović: Četvrta doza vakcine verovatno na proleće

    Tiodorović: Četvrta doza vakcine verovatno na proleće

    Epidemiolog Branislav Tiodorović izjavio je da je verovatno da će na proleće biti preporučeno primanje četvrte doze vakcine protiv korona virusa.

    Tiodorović je za današnji „Blic“ rekao da bi se imunizacija protiv korona virusa u budućnosti mogla obavljati dva puta godišnje.

    „Delta plus soj počinje po Evropi da daje efekte u negativnom smislu, povećava se broj zaraženih, te imamo primere da zemlje koje su bile relativno mirene, kao što su Holandija i Danska, imaju povećanje broja novozaraženih. Nemci su takodje u problemu“, ocenio je on.

    Epidemiolog je naveo da će se u Srbiji nastaviti smanjivanje broja novozaraženih, ali je istakao da od gradjana zavisi da li će do toga doći.

    „Moguć je nastavak trenda opadanja broja zaraženih, jer sada postoji kod naroda ta doza ozbiljnosti. Kada brojke rastu i ljudi se ozbiljnije ponašaju, kada brojke padaju oni se opuste a to ne treba da bude tako“, naglasio je on.

    Tiodorović je kazao da je medicinski deo Kriznog štaba i dalje za uvodjenje celodnevnih kovid propusnica i da će na tome insistirati.

    Dodao je da je uvodjenje kovid propusnica imalo uticaj na osobe starosti od 30 do 40 godina i da se to vidi iz podataka o vakcinaciji.

     

    Izvor: Beta

    Foto: Dragan Mujan/Nova.rs

     

    Podeli