Author: Alma Ademovic

  • Vozači oprez zbog mokrih puteva i smanjene vidljivosti

    Vozači oprez zbog mokrih puteva i smanjene vidljivosti

    Saobraćaj u Srbiji odvija se uz mokre kolovoze i smanjenu vidljivost zbog kiše i povremeno jakih pljuskova u pojedinim delovima zemlje, saopštio je jutros Auto moto savez Srbije (AMSS).

    Niska oblačnost i magla dodatno smanjuju vidljivost, a i odroni su zbog lošeg vremena učestaliji.

    Slivanje vode sa useka u klisurama nanosi zemlju na kolovoz što dodatno utiče na proklizavanje vozila, a posebna pažnja neophodna je na putnim pravcima na kojima se izvode radovi.

    Kamioni i šleperi na prelazu Horgoš, na izlazu iz zemlje, čekaju sedam sati, na Kelebiji pet sati, Batrovcima četiri sata i na Gradini tri sata.

    Zadržavanja nema na naplatnim rampama i na graničnim prelazima za putnička vozila, ali ih ima na teretnim terminalima.

     

    Izvor: Kurir.rs/Beta

    Foto: Nikola Anđić

    Podeli
  • Država traži firmu za stručni nadzor nad rekonstrukcijom puta Novi Pazar-Tutin

    Država traži firmu za stručni nadzor nad rekonstrukcijom puta Novi Pazar-Tutin

    Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture raspisalo je tender za stručni nadzor nad izvođenjem radova na rekonstrukciji državnog puta Novi Pazar-Tutin.

    Reč je o deonici dužine 20,5 km, a vrednost nabavke procenjena je na 29,3 miliona dinara, piše eKapija.

    Planirano trajanje usluge je do 15. jula 2022. godine.

    Projektnom dokumentacijom je predviđena rekonstrukcija i dogradnja postojećeg državnog puta IIA reda 203 Novi Pazar – Tutin, što podrazumeva povećanje protočnosti i bezbednosti saobraćaja, produženje veka trajanja puta, smanjenje negativnih efekata. Planom detaljne regulacije rekonstrukcije predviđena je obnova konstruktivne nosivosti i uz korekciju kolovozne konstrukcije i rešavanje mogućih konflikata sa lokalnim i nekategorisanim putnim pravcima.

    Rok za podnošenje ponuda je 3. decembar 2021. godine.

    Podsećanja radi, Srbija je zaključila komercijalni ugovor za izradu plana detaljne regulacije, projekata i izvođenje radova na rekonstrukciji državnog puta Novi Pazar-Tutin, sa izvođačem, kompanijom Tasyapi Insaat Taahhut Sanayi. Finansijer je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, a investitor je JP Putevi Srbije.

     

    Izvor: EKAPIJA

     

    Podeli
  • Brojne države najavile obustavu korištenja uglja

    Brojne države najavile obustavu korištenja uglja

    Nekoliko država velikih potrošača uglja najavilo je na Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama u Glasgowu da će postepeno prestati sa korištenjem tog oblika fosilnog goriva koji je težak zagađivač, prenosi agencija Beta pozivajući se na AP.

    Vlada Velike Britanije je saopćila kako je “kraj korištenja uglja na vidiku” jer se 18 država prvi put obavezalo da će postepeno izbaciti iz upotrebe taj oblik fosilnog goriva i da neće graditi ni finansirati izgradnju novih elektrana na ugalj.

    Među tih 18 zemalja su Poljska, Ukrajina, Vijetnam i Čile.

    Bez velikog optimizma

    Ugalj ima najprljaviji ugljenični otisak od vodećih goriva i znatan je izvor emisija plinova koji doprinose globalnom zagrijavanju.

    Kritičari, međutim, upozoravaju da nema razloga za veliki optimizam pošto nekoliko velikih svjetskih ekonomija još nije odredilo datum okončanja korištenja uglja, među kojima su Sjedinjene Američke Države, Kina, Indija i Japan.

    Obećanja drugih zemalja variraju. Neke su obećale kako će u potpunosti obustaviti upotrebu uglja u nekom trenutku, druge navode da će prestati da grade nove elektrane na ugalj, a treće govore o prestanku finansiranja novih elektrana na ugalj u inostranstvu.

     

    Izvor: AGENCIJE

    Foto: EPA

     

    Podeli
  • Divljaju globalne cijene hrane, bilježe najviši nivo od 2011.

    Divljaju globalne cijene hrane, bilježe najviši nivo od 2011.

    Svjetske cijene hrane nastavile su u oktobru rast treći mjesec uzastopno, dostižući najviši nivo od jula 2011, objavila je u četvrtak Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).

    FAO-v indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih kotacija glavnih prehrambenih proizvoda, iznosio je u oktobru u prosjeku 133,2 poena, što je za tri procenta više nego u septembru, navodi se u izvještaju objavljenom na web stranici ove agencije UN-a, prenosi Tanjug.

    Cijene žitarica su porasle prošlog mjeseca za 3,2 posto u odnosu septembar, pri čemu su svjetske cijene pšenice skočile za 5,0 procenata uslijed smanjene globalne ponude zbog slabije žetve u zemljama koje su najveći izvoznici – Kanadi, Rusiji i SAD-u. U oktobru su također poskupjele i sve druge glavne žitarica na mjesečnom nivou.

    Kotacije biljnih ulja na međunarodnom tržištu su skočile u oktobru za čak 9,6 posto, dostigavši najviši nivo u historiji. Tome je najviše doprinio rast cijena palminog, sojinog, suncokretovog i ulja od repice. Palmino ulje je u oktobru poskupjelo četvrti mjesec zaredom, uglavnom zbog smanjene proizvodnje u Maleziji uslijed manjka migrantske radne snage.

    Indeks cijena mliječnih proizvoda je ojačao za 2,6 procentnih poena u odnosu na septembar, pod utjecajem generalno veće globalne uvozne potražnje za puterom, obranim mlijekom u prahu i punomasnim mlijekom u prahu. Cijene sira su uglavnom ostale stabilne, jer ponuda iz vodećih zemalja proizvođača bila adekvatna da zadovolji globalnu uvoznu tražnju.

    Smanjenje narudžbi

    Cijene mesa su pale za 0,7 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u septembru, nastavljajući silazni trend treći mjesec uzastopno. Međunarodne kotacije svinjskog i goveđeg mesa potonule su zbog smanjenih porudžbina svinjetine iz Kine i oštrog pada narudžbina govedine iz Brazila. Nasuprot tome, cijene živinskog i ovčijeg mesa su porasle podstaknute velikom globalnom tražnjom i slabim izgledima za povećanje proizvodnje.

    Pad od 1,8 procenata zabilježile su u oktobru i cijene šećera u odnosu na prethodni mjesec, što je prvi put nakon šest mjeseci uzastopnog rasta. To je uglavnom rezultat ograničene globalne tražnje za uvozom i velike izvozne ponude iz Indije i Tajlanda, kao i slabljenja brazilskog reala prema američkom dolaru.

    FAO je u odvojenom izvještaju o ponudi i potražnji žitarica, procijenio da će uprkos očekivanoj rekordnoj svjetskoj proizvodnji žitarica u 2021. godini, globalne zalihe opasti u sezoni 2021/22.

    Prema novoj prognozi, svjetska proizvodnja žitarica u 2021. iznosit će 2,79 milijardi tona, što je za 6,7 miliona tona manje u odnosu na prethodnu projekciju, prije svega zbog smanjenja procjene proizvodnje pšenice u Iranu, Turskoj i SAD-u.

    S druge strane, predviđa se rast ukupne svjetske potrošnje žitarica od 1,7 procenata na 2,81 milijardi tona.

     

    Izvor: AGENCIJE

    Foto: EPA

    Podeli
  • Zajednička izjava učesnika sastanka inicijative “Otvoreni Balkan”: Budućnost proširenja – pogled iz regiona

    Zajednička izjava učesnika sastanka inicijative “Otvoreni Balkan”: Budućnost proširenja – pogled iz regiona

    Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Vlade Republike Albanije Edi Rama i zamjenik predsjednika Vlade Sjeverne Makedonije zadužen za evropska pitanja Nikola Dimitrov, potpisali su danas zajedničku izjavu “Budućnost proširenja – pogled iz regiona”, u okviru inicijative za saradnju “Otvoreni Balkan”, prenosi Anadolu Agency (AA).

    “Evropska unija i njene države članice, zajedno sa partnerima iz regiona, potvrdile su nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana na Samitu na Brdu 6. oktobra. Zapadni Balkan je ponovio svoju i posvećenost regiona evropskim vrijednostima i demokratskim principima, vladavini demokratije, osnovnim pravima i vladavini prava”, navedeno je u zajedničkoj izjavi.

    Međutim, kako je saopćeno, upitni kapacitet Evropske unije da integriše nove članice, unutrašnje debate među državama članicama EU i bilateralni odnosi, ometali su stvarni napredak regiona ka EU.

    “Na papiru, politika proširenja ostaje aktivna. U praksi, međutim, postoji rastuće razočarenje među građanima regiona u pogledu EU perspektive. Pored toga, kašnjenja u EU perspektivi isuviše su koštala region u političkom smislu. Sjeverna Makedonija je odličan primjer neostvarenih obećanja Evropske unije. Njena Vlada se potrudila da ispuni uslove Brisela, samo da bi se našla izolovana i prepuštena da se nosi sa posljedicama odluka EU. Ova oslabljena perspektiva evropskih integracija prijeti da nas ostavi više dezintegrisanima nego ikad. Osjećaj je zajednički širom regiona”, navedeno je u zajedničkoj izjavi.

    Smatraju da dok Evropska unija razvija nove i dalekosežne strategije, region očajnički pokušava da realizuje postojeće.

    “I dok je naš put ka Evropskoj uniji iskliznuo iz kolosijeka, mi ostajemo posvećeni dostizanju standarda EU. Ne možemo da dozvolimo da ova negativna spirala ugrozi samu osnovu budućnosti i prosperiteta regiona. Evropska unija ide naprijed, dok je region zaglavljen u dilemama same EU. Evropska unija treba i mora da istraži sve puteve za bržu integraciju Zapadnog Balkana u periodu koji prethodi pristupanju, zajedno sa svojim obavezama za fazno pristupanje kako je definisano u novoj metodologiji”, saopćeno je u zajedničkoj izjavi.

    U skladu sa time, smatraju da bi bilo korisno uključiti region u razvoj trgovinske i poreske politike Evropske unije, kao što su mehanizam za prilagođavanje granice emisije ugljen-dioksida i zaštitne privremene mjere ograničenja na uvoz čelika, da nabrojimo tek nekoliko.

    “Takođe bismo mogli da istražimo mogućnost da Zapadni Balkan bude izuzet od različitih mjera trgovinske politike erga omnes. Naši univerziteti mogli bi da budu uključeni u oblast visokog obrazovanja i istraživanja Evropske unije, čime bi se pružila jednaka šansa za učešće u prilagođenim programima, istraživanju i inovacijama EU. Istovremeno, naša poljoprivreda vapi za dodatnim sredstvima, pri čemu ima ogroman potencijal za širenje i isporuku visokokvalitetnih proizvoda na tržište Evropske unije. Ovo bi moglo da spriječi negativan uticaj na stabilizaciju i privredni učinak regiona”, navedeno je u zajedničkoj izjavi.

    Vjeruju da je u interesu Evropske unije da pomogne izgradnju i promociju sigurnog i prosperitetnog regiona.

    “I više od toga – mogli bismo zajedno da istražimo učešće u Šengenu i postepenu integraciju u jedinstveno tržište Evropske unije. Današnji svijet se brzo mijenja. Vrijeme je da se djeluje i to odlučno. Ne možemo sebi da priuštimo niti će nam biti oproštene propuštene prilike, popustljivost i nedostatak odlučnosti da ostvarimo ovu stratešku viziju. Potrebno je da se bolje razumijemo, ako želimo da postignemo najbolje rezultate. Ako neko misli da moramo da djelujemo sada, to je već bilo juče”, poručili su.

    U tom cilju, danas su ponovo potvrdili odlučnost da produbljuju ekonomsku saradnju u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”, nadograđujući se na agendu Berlinskog procesa i uz fokus na brzu i prilagođenu realizaciju.

    “U ovom poduhvatu angažovali smo naše privredne komore i zadužili ih da pripreme detaljne smjernice za realizaciju Memoranduma o razumijevanju o saradnji na olakšanju uvoza i izvoza, koji je potpisan u Skoplju 29. jula. Danas smo odobrili detaljan plan sprovođenja mjera o olakšavanju trgovine i zatražili od Regionalne privredne komore Zapadnog Balkana da dalje prati proces implementacije. Takođe smo odlučili da formiramo Međuministarski savjet, koji će blisko sarađivati sa privrednim komorama na sprovođenju ovih mjera”, navedeno je u zajedničkoj izjavi.

    Poručili su da je Zapadni Balkan spreman da se pokrene ubrzanim tempom.

    “Treba ići naprijed. Tako i Evropska unija treba da se pokrene – prema Zapadnom Balkanu. Ostanak u praznom hodu nije opcija. Pozivamo sve ostale strane u regionu da nam se pridruže i želimo im dobrodošlicu. Otvoreni Balkan je otvoren”, navodi se u integralnom tekstu zajedničke izjave.

     

    Izvor: AA

    Foto: Anadolu Agency

     

    Podeli